tablice-sortiranje

slobfil-css

Linije (dis)kontinuiteta - kratki prikaz formi radničkog organiziranja (1990. – 2014.)

"Proces restauracije kapitalističkih odnosa, započet još u vrijeme nominalno socijalističkog društvenog uređenja, raspadom jugoslavenske federacije prelazi u svoju novu fazu. Sfera ideologije i institucionalizirane politike oblikuje se isključivo od raznih idejnih inačica kapitalističkih društveno-ekonomskih odnosa. Ukida se institut društvene imovine i čitav niz radničkih institucija vezanih uz samoupravni sustav, društvena imovina se nacionalizira, započinje sveobuhvatna masovna privatizacija. Dolazi do radikalne izmjene društvene, ekonomske i političke konfiguracije. U prvih deset godina tzv. tranzicije nezaposlenost s 8 posto 1990. skače na 19,6 posto 1999. godine, odnosno na 29,4 posto ako se pribroje i oni koji rade, ali ne primaju plaću. Udio sindikalno organiziranih u istom periodu pada s 90 na 50 posto, broj članova najveće sindikalne središnjice se prepolovljuje." Više »

Richard Seymour: Svi smo mi prekarni - o konceptu prekarijata i njegovim pogrešnim uporabama

"U doba mjera štednje redovi onih koji su podložni ovoj prekarnosti dramatično se šire. U svim europskim državama koje prolaze dugoročne strukturne prilagodbe prekarnost se nameće ne samo migrantskim radnicima i najsiromašnijima, ne samo radnicama koje ostaju u drugome stanju, ne samo studentima i mladima, ne samo sve malobrojnijoj manualnoj radnoj snazi nego i radnicima u javnom sektoru, od smetlara do javnih službenika, od čistača na ugovor do zdravstvenih djelatnika. Prekarnost u navedenim zanimanjima ne doživljavaju svi u jednakom razmjeru i na isti način. Međutim restrukturiranje gospodarstva i popratna dugoročna ekspanzija “rezervne vojske rada” izvršit će svoje disciplinske učinke do samoga vrha klasne strate, i samo će manjina – segmenti srednje klase, te vladajuća klasa – ostati relativno zaštićena." Više »

Stuart Hall: Dugi marš neoliberalne revolucije

"Nijedna pobjeda nije permanentna ili konačna. Na hegemoniji se stalno mora raditi, održavati je, obnavljati, revidirati. Isključene društvene snage koje se nije uspjelo pridobiti, čiji interesi nisu uzeti u obzir čine temelj kontrapokreta, otpora, alternativnih strategija i vizija(...) Međutim, neoliberalizam se konstituirao kao hegemonijski projekt ambicijom, dubinom, stupnjem raskida s poviješću, rasponom koloniziranih mjesta, učinkom na zdrav razum i pomakom u društvenoj arhitekturi. Popularno mišljenje i kalkuliranje u svakodnevnom životu danas pružaju slab otpor neoliberalnim idejama." Više »

Michael Hartmann: Elite, obrazovanje i politika

"Utjecaj elita je jako velik zato što donose odluke koje utječu na cijelo društvo unutar relativno malog kruga ljudi. Kada najviša sudska instanca odlučuje hoće li se uvesti školarine, potreban je puno masivniji prosvjed odozdo kako bi se tu odluku srušilo. Ako Daimler odlučuje hoće li se Mercedes C-klase proizvoditi u SAD-u, tada se ta odluka relativno brzo sprovede u djelo, jer se tek nekoliko ljudi mora usuglasiti oko tog pitanja. Tisuće zaposlenika bi se moralo organizirati da bi mogli ukinuti tu odluku. To nije nemoguće, ali je puno teže. Elite mogu brže i neposrednije odlučivati, tako da njihove odluke brže stupaju na snagu." Više »

Maria Asenbaum i Barbara Brehmer: Reclaim the Brain! - O proizvodnji ljudskog kapitala u EU

Obrazovanje kao ekonomski resurs sve više postaje središtem političkih diskusija u Europi. Maria Asenbaum i Barbara Brehmer istražuju aktualne tendencije u obrazovnim politikama u Europskoj uniji te su pritom nabasale na Lisabonsku strategiju. Što to zapravo znači, i kako izgleda u Austriji, koju se Hrvatska trudi slijediti u stopu, pročitajte u tekstu izvorno objavljenom u časopisu Perspektiven. Više »

Howard Hotson: Brzo i lako do diplome

Howard Hotson razotkriva privatna profitna sveučilišta koja su tek odnedavno prisutna u Engleskoj. Novac za nastavničke plaće sada se troši na oglašavanje, a tek sićušan udio "on-line" studenata diplomira. Oni koji završe takav studij ostanu s dvostruko većim dugom od onih koji su diplomirali na neprofitnim privatnim sveučilištima i s triput većim dugom od diplomanata javnih sveučilišta. K tome se često ispostavi da su diplome koje dobiju po tako napuhanim cijenama bezvrijedne. Više »

Marko Kržan: Socijalna država - jedini realno postojeći sustav općeg blagostanja

"Ideološka moć socijalne države kao jedne od "probojnih točaka" u okviru kapitalizma (Marx) njena je univerzalnost: povećanje sudjelovanja i rast razine usluga s rastom tehničkih mogućnosti nemaju internih ograničenja. Suton socijalne države pod pritiskom imperijalističke globalizacije i financijalizacije ​​– koji na sreću još uvijek nije konačan - jasno nas uči da se izolirani prodor ne može održati. Demontaža socijalizirane (ili, što je bliže stvarnosti, ograničeno regulirane) ekonomije dovodi do "neodrživosti" socijalne države, koja ima tendenciju da se promijeni u "socijalu"."

Peter Hudis: Od globalne krize do prevladavanja kapitala

"Na raznim povijesnim prekretnicama, kapitalizam reagira na rizik mogućih revolucija povećanjem zapošljavanja neproizvodnih radnika. To objašnjava značajan rast uslužnog i javnog sektora u suvremenom kapitalizmu. No budući da je kapitalizam neprestano pod pritiskom da smanji udio živog rada na račun mrtvog rada, s vremenom čak i relativna prezaposlenost neproduktivnih radnika dolazi pod napad kapitala. To je situacija s kojom se danas suočavamo, što se vidi u zajedničkom nastojanju brojnih frakcija globalnog kapitalizma da smanje broj radnika javnog sektora, kao i broj njihovih plaća i doprinosa kroz mjere štednje." Više »

Novi sindikalizam u nastajanju

Sindikalizam koji je sposoban omogućiti i izraziti praktično znanje svog članstva, kao radnika i kao građana, nužan je za obnovu javnih službi i za sukobljavanje s globalnim politikama štednje. Hilary Wainwright pokušala je povezati borbu oko države s izgradnjom javne moći i demokratskih kapaciteta potrebnih radi obnavljanja sindikalizma, kao i socijalističkog projekta. Više »

Solidarnost netko mora organizirati

Donosimo proširenu verziju intervjua sa sindikalistima Marijem Ivekovićem i Tomislavom Kišom, članovima Novog sindikata, nastalog u sklopu projekta Povijest radničkih borbi u Hrvatskoj od 1990. kojeg provodi Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju. Iveković i Kiš progovaraju o svom sindikalnom iskustvu, manje ili više poznatim događajima iz nedavne povijesti hrvatskog radničkog pokreta definirajući pri tom ključne odrednice uspješnog radničkog organiziranja. Više »

EU ne mari za grčke dugove

Novim paketom štednje bi se u Grčkoj u naredne dvije godine trebalo uštediti 11,5 milijardi eura. Posljedice po grčko društvo bit će katastrofalne. Sociolog Panagiotis Sotiris iz Antarsye („Koalicije antikapitalističke ljevice za udar“) razgovarao je s Federicom Matteoni o nužnosti napuštanja Eurozone. Više »

Marie-Christine Vergiat: Rasizam ponovno ulazi u europski mainstream

"U ekonomskim pitanjima – slobodan protok robe i kapitala i ukidanje prepreka konkurenciji – Komisija brzo djeluje. Kada je riječ o napadima na osnovna prava, čak i ona najdugovječnija – a to uključuje slobodno kretanje ljudi i naše pravo da ne budemo diskriminirani na prostoru EU – odjednom nam se govori da je to pitanje pojedine zemlje članice." Više »

Asbjørn Wahl: Politike štednje u Europi - Nema alternative

"Većina europskih sindikalnih konfederacija grčevito se drži onoga što se u EU jeziku naziva "socijalnim dijalogom". Znači, većina tih konfederacija djeluju kao da je klasni kompromis još uvijek netaknut i kao da je mirna bilateralna i trilateralna suradnja između radništva, kapitala i države još uvijek najučinkovitiji način promicanja radničkih interesa. Činjenica da je s klasnim kompromisom gotovo i da društvene snage s kojima one traže dijalog danonoćno napadaju javne usluge, nadnice, mirovine i sindikalna prava izgleda nije poljuljala vjeru većine europskih sindikalnih konfederacija u socijalni dijalog kao glavni put naprijed." Više »

Richard Seymour: O čemu se ovdje zapravo radi?

"Obamine najveće pojedinačne donacije došle su s Wall Streeta, a njegove usluge financijskom sektoru u osiguravanju niza bailouta mamutskih banaka svakako nadilaze bilo koju od bijednih reformi koje je ponudio svojoj široj bazi. Obama, međutim, ne bi mogao pobijediti na predsjedničkim izborima 2008. da nije kanalizirao neke od širih društvenih zahtjeva. Način djelovanja demokrata možda bi se mogao okarakterizirati gramscijevskim terminima kao "transformizam" — to jest, oni apsorbiraju društvene težnje, neutraliziraju njihov izrazito opozicijski ili klasno-antagonistički sadržaj, i ponovno ih artikuliraju kroz politiku pro-kapitalističkog centra." Više »

John D'Emilio: Kapitalizam i gej identitet

"Gej muškarci i lezbijke postoje na društvenom prostoru van granica heteroseksualne nuklearne obitelji. Naše su zajednice stvorene na tom prostoru. Naše preživljavanje i oslobođenje ovise o našoj sposobnosti da obranimo i proširimo taj prostor, ne samo radi nas već radi svih. To znači, djelomično, potporu pitanjima koja proširuju mogućnosti života izvan tradicionalne heteroseksualne obitelji: pitanja poput dostupnosti pobačaja i ratifikacije Amandmana o jednakim pravima (Equal Rights Amendment), afirmativne akcije za pripadnike drugih etniciteta i žene, javno financirane vrtiće, zaposlenje na puno radno vrijeme i prava mladih – drugim riječima, programe i pitanja koji pružaju materijalnu osnovu za osobnu autonomiju." Više »

Ellen Meiksins Wood: Kapitalizam i socijalna prava

"Govoreći u svoje ime, moram krenuti od premise da kapitalizam neće okončati za vrijeme moga života – a sumnjam da će okončati i za vrijeme života bilo koga od vas ovdje. Dakle, što nam je činiti? Možemo započeti s time da socijalna i ekonomska prava tretiramo na isti način kao i građanska i politička prava. Politička i građanska prava prije svega za cilj imaju limitiranje moći države i osiguranje autonomije pojedinaca i zajednica u odnosu na nju. Svima nam je ta ideja vrlo bliska, ideja osiguranja protiv moći i jamstva autonomije. No moja poanta je da je kapitalizam stvorio vlastite karakteristične strukture moći izvan države. I tu vrstu moći moramo ograničiti, moramo braniti svoju autonomiju i u odnosu na nju." Više »

Ni Izrael, ni Palestina

Juraj Katalenac piše za Zarez #347 analizu sukoba između Izraela i Palestine i klasne dinamike njihovog proletarijata. U članku su analizirane unutarnje i vanjske prepreke za ujedinjavanje židovskog i arapskog proletarijata i kritizirana ljevičarska "realpolitička" rješenja sukoba koja prvenstvo daju stvaranju palestinske države upotpunosti ignorirajući radničku klasu. Više »

Temelji za novu latinoameričku politiku

Profesor na UNAM-u, povjesničar i novinar Guillermo Almeyra piše o odnosu međunarodnog financijskog kapitala prema latinoameričkim državama, zajedničkom putu koji predstoji zemljama Latinske Amerike do preobrazbe ekonomskog i političkog sustava i zasad provedivim reformističkim mjerama koje vode u tom smjeru. Više »

Adrienne Roberts: Ženski pokreti su glavni pokretači progresivne društvene promjene

"S obzirom na specifično historijsko pozicioniranje žena između proizvodnje i društvene reprodukcije, feminističke i ženske grupe su naročito pogodne za mobilizaciju pitanja upravo iz tog konteksta. Najveća snaga feminizma je njegovo fokusiranje, kako teorijski tako i u praktičkom smislu na svakodnevne društvene odnose i prakse koje drugi obično ignoriraju. Primjerice, neplaćeni rad i takozvani neformalni oblici rada već su dugo u središtu feminističkog istraživanja i aktivizma." Više »

Christine Vanden Doelen: Žene plaćaju krizu

Baš kao što su planovi strukturne prilagodbe iscrpili i osiromašili žene zemalja Trećeg svijeta, mjere štednje dokrajčit će žene Europe. Isti mehanizmi koji proizlaze iz iste neoliberalne ideologije trenutno su posvuda na djelu; privatizacije, liberalizacije i proračunski rezovi u ime mjera štednje izjedaju socijalna prava i osiromašuju žene, učvršćuju i pogoršavaju nejednakost među spolovima te potkopavaju postignuća feminizma. "Dug, trojanski konj besprimjernog socijalnog rata protiv narodâ Europe, nije nimalo neutralan iz rodne perspektive." Više »

Poziv na međunarodni simpozij "Demokracija, participacija, aktivizam"

Klub studenata sociologije Diskrepancija poziva na međunarodni simpozij Demokracija, participacija, aktivizam koji će se održati od 11. do 14. studenog 2014. godine u konferencijskoj dvorani knjižnice na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pripremljene su panel diskusije, filmska večer te studentska izlaganja, među kojima će biti velik broj izlagača iz drugih zemalja. Program simpozija dostupan je ovdje.

Pročitajte više »

Poziv na predavanje Lea Panitcha: Kapital, država, rad - čija kriza?

U sklopu ovogodišnjeg programa posvećenog teoriji kapitalističke države, CRS 11. studenog 2014. u 19 sati u MAZ-u (Pavla Hatza 16) organizira predavanje Lea Panitcha, profesora političke teorije na Sveučilištu York u Torontu: "Kriza kapitalizma koja je započela 2007. godine otvorila je u intelektualnom polju niz pitanja koja se tiču odnosa nacionalne države i kapitalističkih tržišta u kontekstu rasprave o međunarodnoj podjeli rada i novom režimu akumulacije. (...) Iako se proteklo razdoblje u nekim aspektima pokazuje kao povratak u kapitalizam 19.stoljeća, različiti momenti od financijalizacije do stvaranja novih oblika prekarnog rada ukazuju na nužnost preciznijeg analitičkog pristupa suvremenim kapitalističkim odnosima."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Snježana Ivčić, Martina Nekić, Jasna Račić: „Čiji smo mi ovdje u Slavoniji?“: Štrajk radnika Borova 1988. u kontekstu mjera štednje i uspona nacionalizma u SFRJ

Povodom izlaska novog, 19. broja studentskog časopisa "Diskrepancija", čija će se promocija održati u srijedu 22. listopada 2014. u 18:30 u konferencijskoj dvorani knjižnice FFZG-a (2. kat), iz istoga prenosimo studentski rad Snježane Ivčić, Martine Nekić i Jasne Račić. Tekst se bavi analizom štrajka kombinata "Borovo" od 5. srpnja 1988. godine te prikazom političko-ekonomske organizacije i međunarodne pozicije SFRJ, tj. konteksta unutar kojega se štrajk odvijao. Tiskani primjerci mogu se dobiti na promociji, a sav sadržaj novog broja bit će dostupan i u on-line izdanju na Hrčku nakon promocije.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Sarah Brouillette: Književnost je liberalizam

„Nobelova nagrada želi razdvojiti književnost i politiku, što ne samo da navodi na pogrešan trag, nego je i nemoguće.“ Donosimo vam tekst Sarah Brouillette, izvanredne profesorice engleskog jezika na Sveučilištu Carleton, izvorno objavljen 15.10.2014. na Jacobinu, u prijevodu našeg suradnika Ivana Velisavljevića.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Catherine Malabou: Postrodna teorija i žensko, 12.5.2014.

Pogledajte snimku predavanja Catherine Malabou, profesorice na odsjeku za filozofiju u Centru za istraživanja u modernoj europskoj filozofiji na Sveučilištu Kingston, održanog u sklopu 7. Subversive festivala. Malabou postavlja pitanje može li se „žensko“ shvatiti na ne-esencijalistički način, kao stvaranje mehanizma i nasilja usmjerenog protiv žena, te ispitava tendenciju brisanja kategorija „ženskog“ i „muškog“ u rodnoj teoriji.
Pročitajte više » Pročitajte više »

CRS: Seminar "Capital, the State and European Integration", 17-18.10.2014.

U sklopu programa posvećenog teoriji kapitalističke države, Centar za radničke studije poziva u net.culture club MaMa (17-18. listopada 2014.) na seminar tijekom kojeg će Jens Wissel, John Kannankulam, Werner Bonefeld i Bob Jessop adresirati fundamentalna pitanja o prirodi kapitalističke države, stupnju transfera njenih prerogativa na EU i transnacionalne institucije, "podjelu rada" između nacionalnih i transnacionalnih razina, klasni karakter ovih procesa, njihove implikacije po demokratske standarde, kao i moguće kontradikcije i perspektive za budućnost.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Matija Jovanović: Studentski protesti u Srbiji: uvjeti studiranja i mogućnosti politike

U četvrtak 9.10.2014. započela je blokada Filozofskog fakulteta u Beogradu. Zahtjevi studenata usmjereni su protiv povećanja financijskog pritiska koji preko njihovih leđa prelama manjak javnog ulaganja u obrazovanje uslijed ekonomske krize u Srbiji. Nakon niza prosvjeda studenti blokadu smatraju jedinim sredstvom koje može direktnim pritiskom na odgovorne dovesti do ispunjenja njihovih zahtjeva. Njihova borba se nastavlja, a SlobFil s prijateljskog regionalnog portala Bilten prenosi tekst koji ju smješta u širi društveni kontekst.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Zašto štrajkamo: Radnici NHS-a o svojoj odluci da izađu na ulice

Zaposlenici National Health Service-a, engleskog javnog zdravstvenog sektora, današnjim najavljenim četverosatnim izlaskom na ulice započinju tjedan industrijske akcije usmjerene prema povećanju plaća ukorak s rastućim životnim troškovima. Istraživanje pokazuje kako je svaki peti zaposleni u NHS-u prisiljen obavljati dva posla kako bi preživio, a polovica ne uspijeva izgurati do kraja mjeseca bez prekoračenja na bankovnom računu, kreditnih kartica, obiteljske pomoći ili zajmova. Donosimo prijevod članka objavljenog na Guardianu ususret sindikalnim zbivanjima.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Tri sata za naše autoceste: Volontirajmo za našu budućnost!

"Jeste li znali da Vlada RH namjerava dati naše autoceste privatnom koncesionaru na 40 godina?" Inicijativa Ne damo naše autoceste! poziva sve građanke i građane da se uključe u akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju koja će se odvijati od 11. do 26. listopada na području cijele Hrvatske. Više o inicijativi i postupku prijave za volontiranje pročitajte u nastavku.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Asbjørn Wahl: Deset točaka o sindikalnoj strategiji borbe protiv klimatskih promjena

Uoči prosvjeda “People’s Climate March”, u New Yorku je održana panel diskusija “Radna mjesta, klimatske promjene i sistemska promjena”. Naglasak je stavljen na dvije točke koje često izostaju u borbi protiv klimatskih promjena: “Prva je da klimatske promjene mogu potaknuti otvaranje radnih mjesta. Druga je da, premda ćemo se trebati boriti za svaku neposrednu reformu za koju možemo, nećemo spasiti planet bez da promijenimo klasnu strukturu našeg društva. Trebamo se boriti protiv interesa biznisa koji zanemaruju ekološke prijetnje i trebamo iz temelja promijeniti strukturu moći kapitalističkog društva.” Donosimo prijevod izlaganja Asbjørna Wahla na tom događaju.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Centar za mirovne studije: Prijave za program Mirovnih studija 2014./2015.

"Sukobi, strukturno nasilje, otpor, transformacija, suradnja, solidarnost, nenasilje, participacija, aktivizam - Kako ih razumjeti? Kako ih koristiti za društvenu promjenu?" Prenosimo poziv Centra za mirovne studije na prijave za upis u program Mirovnih studija za 2014./2015. godinu. Rok za prijavu traje do 12. listopada 2014. Više o programu i postupku prijave pročitajte u nastavku.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Ishay Landa: Liberalizam, fašizam i zagonetka masovnog društva

Pogledajte snimku predavanja Ishaya Lande, održanog 20.9.2014. na FFZG-u u sklopu ovogodišnjeg programa CRS-a posvećenog teoriji kapitalističke države. Udaljavajući se od standardnog poimanja fašizma kao ”masovne politike” ili ”masovne histerije”, Landa predlaže razumijevanje međuratnog evropskog fašizma kao sveobuhvatnog pokušaja nošenja s izazovom koje je masovno društvo predstavljalo tradicionalnim pozicijama moći i višim društvenim slojevima.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Alen Sućeska: Koga obrazuje obrazovanje? Gramsci i hegemonijska funkcija obrazovanja

Na koji način obrazovanje vrši bitnu hegemonijsku ulogu u reprodukciji cjeline socijalne strukture kroz naslijeđeni klasni jezik, klasna značenja i klasni svjetonazor, te ga utoliko svaki progresivan društveni pokret treba postaviti u središte svojeg revolucionarnog političkog projekta, analizira Alen Sućeska u tekstu objavljenom u listopadu 2013. u zborniku "Političko-Pedagoško: Janusova lica pedagogije" udruge Blaberon.
Pročitajte više » Pročitajte više »