tablice-sortiranje

slobfil-css

Sindikalne borbe u savezništvu s udrugama civilnog društva

"Budućnost sindikalnog organiziranja ovisi o razbijanju logike začahurenog autizma i u povezivanju s radnicima iz ostalih sektora i različitih radno-pravnih statusa – prekarno zaposlenih, kao i nezaposlenih. Isto tako, potrebna je unutarnja i vanjska legitimacija. Unutarnja legitimacija znači postojanje radničke potpore organizaciji i svijest o važnosti sindikata među direktno uključenim radnicima, članovima i nečlanovima. Ova potpora i svijest nisu ništa samorazumljivo već su proizvod kontinuiranog terenskog rada sindikalnih aktivista. Vanjsku legitimaciju predstavlja potpora šireg društva. Jedan od odličnih primjera takve potpore iskustvo je borbe radnika kutinske Petrokemije koja je ujedinila cijelu lokalnu zajednicu." Više »

Štrajk radnika Borova 1988. u kontekstu mjera štednje i uspona nacionalizma u SFRJ

"U tekstu se ukratko problematizira položaj Jugoslavije krajem 1980-ih, a događaji u vukovarskom „Borovu“ promatraju se u dva konteksta: unutarnje političke i ekonomske organizacije i međunarodne pozicije SFRJ. Kada je riječ o unutarnjoj političkoj organizaciji, pažnju smo obratili na artikulaciju i eventualnu instrumentalizaciju radničkih zahtjeva i akcija, međurepubličke odnose i općeniti odnos prema nacionalizmu. Međunarodni je kontekst važan jer je u 1980-ima Jugoslavija bila suočena s ekonomskom krizom i opterećena aranžmanima s MMF-om i Svjetskom bankom. Radnički štrajkovi započeli su upravo kao reakcija na mjere štednje koje je SFRJ provodila u sklopu tih aranžmana." Više »

Stuart Hall: Dugi marš neoliberalne revolucije

"Nijedna pobjeda nije permanentna ili konačna. Na hegemoniji se stalno mora raditi, održavati je, obnavljati, revidirati. Isključene društvene snage koje se nije uspjelo pridobiti, čiji interesi nisu uzeti u obzir čine temelj kontrapokreta, otpora, alternativnih strategija i vizija(...) Međutim, neoliberalizam se konstituirao kao hegemonijski projekt ambicijom, dubinom, stupnjem raskida s poviješću, rasponom koloniziranih mjesta, učinkom na zdrav razum i pomakom u društvenoj arhitekturi. Popularno mišljenje i kalkuliranje u svakodnevnom životu danas pružaju slab otpor neoliberalnim idejama." Više »

Michael Hartmann: Elite, obrazovanje i politika

"Utjecaj elita je jako velik zato što donose odluke koje utječu na cijelo društvo unutar relativno malog kruga ljudi. Kada najviša sudska instanca odlučuje hoće li se uvesti školarine, potreban je puno masivniji prosvjed odozdo kako bi se tu odluku srušilo. Ako Daimler odlučuje hoće li se Mercedes C-klase proizvoditi u SAD-u, tada se ta odluka relativno brzo sprovede u djelo, jer se tek nekoliko ljudi mora usuglasiti oko tog pitanja. Tisuće zaposlenika bi se moralo organizirati da bi mogli ukinuti tu odluku. To nije nemoguće, ali je puno teže. Elite mogu brže i neposrednije odlučivati, tako da njihove odluke brže stupaju na snagu." Više »

Maria Asenbaum i Barbara Brehmer: Reclaim the Brain! - O proizvodnji ljudskog kapitala u EU

Obrazovanje kao ekonomski resurs sve više postaje središtem političkih diskusija u Europi. Maria Asenbaum i Barbara Brehmer istražuju aktualne tendencije u obrazovnim politikama u Europskoj uniji te su pritom nabasale na Lisabonsku strategiju. Što to zapravo znači, i kako izgleda u Austriji, koju se Hrvatska trudi slijediti u stopu, pročitajte u tekstu izvorno objavljenom u časopisu Perspektiven. Više »

Howard Hotson: Brzo i lako do diplome

Howard Hotson razotkriva privatna profitna sveučilišta koja su tek odnedavno prisutna u Engleskoj. Novac za nastavničke plaće sada se troši na oglašavanje, a tek sićušan udio "on-line" studenata diplomira. Oni koji završe takav studij ostanu s dvostruko većim dugom od onih koji su diplomirali na neprofitnim privatnim sveučilištima i s triput većim dugom od diplomanata javnih sveučilišta. K tome se često ispostavi da su diplome koje dobiju po tako napuhanim cijenama bezvrijedne. Više »

Marko Kržan: Socijalna država - jedini realno postojeći sustav općeg blagostanja

"Ideološka moć socijalne države kao jedne od "probojnih točaka" u okviru kapitalizma (Marx) njena je univerzalnost: povećanje sudjelovanja i rast razine usluga s rastom tehničkih mogućnosti nemaju internih ograničenja. Suton socijalne države pod pritiskom imperijalističke globalizacije i financijalizacije ​​– koji na sreću još uvijek nije konačan - jasno nas uči da se izolirani prodor ne može održati. Demontaža socijalizirane (ili, što je bliže stvarnosti, ograničeno regulirane) ekonomije dovodi do "neodrživosti" socijalne države, koja ima tendenciju da se promijeni u "socijalu"."

Peter Hudis: Od globalne krize do prevladavanja kapitala

"Na raznim povijesnim prekretnicama, kapitalizam reagira na rizik mogućih revolucija povećanjem zapošljavanja neproizvodnih radnika. To objašnjava značajan rast uslužnog i javnog sektora u suvremenom kapitalizmu. No budući da je kapitalizam neprestano pod pritiskom da smanji udio živog rada na račun mrtvog rada, s vremenom čak i relativna prezaposlenost neproduktivnih radnika dolazi pod napad kapitala. To je situacija s kojom se danas suočavamo, što se vidi u zajedničkom nastojanju brojnih frakcija globalnog kapitalizma da smanje broj radnika javnog sektora, kao i broj njihovih plaća i doprinosa kroz mjere štednje." Više »

Petra Ivšić i Ana Vračar: MOL je preuzeo dionice, ne i odgovornost

"Ako većina odluka o sudbini industrijskih pogona biva donesena na menadžerskoj razini, organizirano protivljenje i poništenje takvih odluka treba tražiti na drugoj strani društvenog spektra, jer čak i onda kada se nominalno krenu zalagati za takozvane nacionalne interese, ni lokalne, ni državne političke strukture nisu u stanju prepoznati opasnosti deindustrijalizacije do mjere da riskiraju sukob sa strateškim partnerom. S druge strane, ukoliko se u donošenje odluke uključe oni koji će osjetiti posljedice, stvari se nužno mijenjaju. Ukoliko dođe do ostvarenja tog koraka, nametanje jednostrano donesenih odluka od strane uprava kompanija poput MOL-a postaje teže realizirati, jer nailazi na čvrstu i organiziranu opoziciju na terenu." Više »

David Macaray: Štrajk organiziranog radništva rafinerija u SAD-u

"Pitanje unajmljivanja vanjskih izvođača radova postaje ogroman problem za sve sindikate, a kada dosegne kritičnu razinu, postat će ogroman problem i za radnike koji nisu članovi sindikata. S obzirom na tržišna zbivanja, san je svake tvrtke promjena statusa njenih radnika iz „zaposlenika“ u „vanjske izvođače radova zaposlene preko ugovora na određeno“, što bi joj omogućilo da izbjegne izdvajanja za zdravstveno osiguranje, mirovinske doprinose, godišnje odmore ili praznike. Jednom kada se vaše zaposlenike svrsta u kategoriju radnika na određeno, sve što ste im obvezni isplatiti jest novac za obavljeni posao. Ispišite im račun i prema njima više nemate obaveza. A imajući u vidu da će gotovo uvijek biti viška radne snage, tržišne sile će konstantno snižavati nadnice." Više »

EU ne mari za grčke dugove

Novim paketom štednje bi se u Grčkoj u naredne dvije godine trebalo uštediti 11,5 milijardi eura. Posljedice po grčko društvo bit će katastrofalne. Sociolog Panagiotis Sotiris iz Antarsye („Koalicije antikapitalističke ljevice za udar“) razgovarao je s Federicom Matteoni o nužnosti napuštanja Eurozone. Više »

Marie-Christine Vergiat: Rasizam ponovno ulazi u europski mainstream

"U ekonomskim pitanjima – slobodan protok robe i kapitala i ukidanje prepreka konkurenciji – Komisija brzo djeluje. Kada je riječ o napadima na osnovna prava, čak i ona najdugovječnija – a to uključuje slobodno kretanje ljudi i naše pravo da ne budemo diskriminirani na prostoru EU – odjednom nam se govori da je to pitanje pojedine zemlje članice." Više »

Asbjørn Wahl: Politike štednje u Europi - Nema alternative

"Većina europskih sindikalnih konfederacija grčevito se drži onoga što se u EU jeziku naziva "socijalnim dijalogom". Znači, većina tih konfederacija djeluju kao da je klasni kompromis još uvijek netaknut i kao da je mirna bilateralna i trilateralna suradnja između radništva, kapitala i države još uvijek najučinkovitiji način promicanja radničkih interesa. Činjenica da je s klasnim kompromisom gotovo i da društvene snage s kojima one traže dijalog danonoćno napadaju javne usluge, nadnice, mirovine i sindikalna prava izgleda nije poljuljala vjeru većine europskih sindikalnih konfederacija u socijalni dijalog kao glavni put naprijed." Više »

Richard Seymour: O čemu se ovdje zapravo radi?

"Obamine najveće pojedinačne donacije došle su s Wall Streeta, a njegove usluge financijskom sektoru u osiguravanju niza bailouta mamutskih banaka svakako nadilaze bilo koju od bijednih reformi koje je ponudio svojoj široj bazi. Obama, međutim, ne bi mogao pobijediti na predsjedničkim izborima 2008. da nije kanalizirao neke od širih društvenih zahtjeva. Način djelovanja demokrata možda bi se mogao okarakterizirati gramscijevskim terminima kao "transformizam" — to jest, oni apsorbiraju društvene težnje, neutraliziraju njihov izrazito opozicijski ili klasno-antagonistički sadržaj, i ponovno ih artikuliraju kroz politiku pro-kapitalističkog centra." Više »

John D'Emilio: Kapitalizam i gej identitet

"Gej muškarci i lezbijke postoje na društvenom prostoru van granica heteroseksualne nuklearne obitelji. Naše su zajednice stvorene na tom prostoru. Naše preživljavanje i oslobođenje ovise o našoj sposobnosti da obranimo i proširimo taj prostor, ne samo radi nas već radi svih. To znači, djelomično, potporu pitanjima koja proširuju mogućnosti života izvan tradicionalne heteroseksualne obitelji: pitanja poput dostupnosti pobačaja i ratifikacije Amandmana o jednakim pravima (Equal Rights Amendment), afirmativne akcije za pripadnike drugih etniciteta i žene, javno financirane vrtiće, zaposlenje na puno radno vrijeme i prava mladih – drugim riječima, programe i pitanja koji pružaju materijalnu osnovu za osobnu autonomiju." Više »

Ellen Meiksins Wood: Kapitalizam i socijalna prava

"Govoreći u svoje ime, moram krenuti od premise da kapitalizam neće okončati za vrijeme moga života – a sumnjam da će okončati i za vrijeme života bilo koga od vas ovdje. Dakle, što nam je činiti? Možemo započeti s time da socijalna i ekonomska prava tretiramo na isti način kao i građanska i politička prava. Politička i građanska prava prije svega za cilj imaju limitiranje moći države i osiguranje autonomije pojedinaca i zajednica u odnosu na nju. Svima nam je ta ideja vrlo bliska, ideja osiguranja protiv moći i jamstva autonomije. No moja poanta je da je kapitalizam stvorio vlastite karakteristične strukture moći izvan države. I tu vrstu moći moramo ograničiti, moramo braniti svoju autonomiju i u odnosu na nju." Više »

Ni Izrael, ni Palestina

Juraj Katalenac piše za Zarez #347 analizu sukoba između Izraela i Palestine i klasne dinamike njihovog proletarijata. U članku su analizirane unutarnje i vanjske prepreke za ujedinjavanje židovskog i arapskog proletarijata i kritizirana ljevičarska "realpolitička" rješenja sukoba koja prvenstvo daju stvaranju palestinske države upotpunosti ignorirajući radničku klasu. Više »

Temelji za novu latinoameričku politiku

Profesor na UNAM-u, povjesničar i novinar Guillermo Almeyra piše o odnosu međunarodnog financijskog kapitala prema latinoameričkim državama, zajedničkom putu koji predstoji zemljama Latinske Amerike do preobrazbe ekonomskog i političkog sustava i zasad provedivim reformističkim mjerama koje vode u tom smjeru. Više »

Adrienne Roberts: Ženski pokreti su glavni pokretači progresivne društvene promjene

"S obzirom na specifično historijsko pozicioniranje žena između proizvodnje i društvene reprodukcije, feminističke i ženske grupe su naročito pogodne za mobilizaciju pitanja upravo iz tog konteksta. Najveća snaga feminizma je njegovo fokusiranje, kako teorijski tako i u praktičkom smislu na svakodnevne društvene odnose i prakse koje drugi obično ignoriraju. Primjerice, neplaćeni rad i takozvani neformalni oblici rada već su dugo u središtu feminističkog istraživanja i aktivizma." Više »

Christine Vanden Doelen: Žene plaćaju krizu

Baš kao što su planovi strukturne prilagodbe iscrpili i osiromašili žene zemalja Trećeg svijeta, mjere štednje dokrajčit će žene Europe. Isti mehanizmi koji proizlaze iz iste neoliberalne ideologije trenutno su posvuda na djelu; privatizacije, liberalizacije i proračunski rezovi u ime mjera štednje izjedaju socijalna prava i osiromašuju žene, učvršćuju i pogoršavaju nejednakost među spolovima te potkopavaju postignuća feminizma. "Dug, trojanski konj besprimjernog socijalnog rata protiv narodâ Europe, nije nimalo neutralan iz rodne perspektive." Više »

Akcije podrške grčkim radnicima: "Ne mjerama štednje – Da demokraciji!, ΟΧΙ στη λιτότητα - ΝΑΙ στη δημοκρατία!"

Dva su prosvjeda podrške opciji NE/ΟΧΙ na nedjeljnom grčkom referendumu najavljena za iduća dva dana - Radnička fronta organizira akciju podrške u subotu u 12 sati na Europskom trgu, a u nedjelju u 12 sati na istom mjestu održava se Ulični referendum solidarnosti s građanima i građankama Grčke u organizaciji CMS-a, CROSOL, Matice hrvatskih sindikata, Grupe 22 i CRS-a. U međuvremenu, transparent podrške večeras je izvješen na Savskoj cesti u Zagrebu: "Ususret nedjeljnom referendumu u Grčkoj o mjerama štednje koje Grčkoj pokušavaju nametnuti institucije tzv. Trojke, u petak 3. srpnja oko 23 sata sudionici inicijative "Solidarno s Grčkom – Protiv mjera štednje!" spustili su s nadvožnjaka u Savskoj ulici transparent kojim iskazuju podršku borbi radnog naroda Grčke protiv mjera štednje i diktature kapitala. Slijedi priopćenje na engleskom i hrvatskom povodom ove akcije:"
Pročitajte više » Pročitajte više »

Dave Zirin: Izdržljivost seksizma u nogometu i veličanstvena Marta

U tijeku je završnica ženskog Svjetskog prvenstva u nogometu, na kojem jedna od trenutno najboljih nogometašica na svijetu - brazilska reprezentativka Marta Vieira da Silva - s 15 golova na prvenstvu drži rekord najtrofejnije strijelkinje. Međutim, dok prijateljske utakmice muških reprezentacija završavaju na naslovnicama novina, medijska vidljivost ženskog nogometa je slaba, a od ljudi zaduženih za razvoj sporta dolaze prijedlozi o potrebi seksualiziranja sportašica kao rješenja kojim bi se pojačao medijski interes. Autor na svome blogu donosi osvrt u kojemu problematizira pitanje seksizma u brazilskom nogometu, no ukazuje i na to da se radi o globalnom problemu, ustvrđujući da stopiranje razvitka cjelokupnog sporta, a onda i njegove medijske vidljivosti prije svega ovisi o promjeni duboko mizoginog sastava čelništva FIFA-e.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Alex Gourevitch: Socijalizam bi trebao započeti s onim za što se bori, a ne s onim protiv čega se bori

Odgovarajući na pitanje "Kako izgleda budućnost socijalizma?", autor razmatra potencijal socijalističkog projekta kao alternative, koristeći kao ulaznu točku kontradikcije kapitalizma koje sputavaju ljudske kreativne potencijale u ime podređivanja ljudskih aktivnosti ostvarivanju profita u korist malobrojne vladajuće klase. "Zbog pomanjkanja velikih socijalističkih pokreta ili socijalističkih stranaka koje – za razliku od realno postojećih europskih „socijalističkih" stranaka – vjeruju u podruštvljenje sredstva za proizvodnju, socijalizam je ostao tek ideja. Skoro da je riječ o nečijoj subjektivnoj preferenciji koja u konačnici može imati malo posljedica na društvenu stvarnost. Mislim da ključ njegove ponovne invencije leži u onome zbog čega je bio privlačan u prošlosti: sposobnosti prepoznavanja nezadovoljenih i neodgodivih želja koje kapitalizam nije u stanju zadovoljiti, te potom organiziranje društva oko tih želja."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Povijesni govor Alexisa Tsiprasa: Na autoritarnost i mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom

U televizijskom obraćanju narodu Grčke nakon kasnovečernjeg sastanka kabineta vlade, grčki premijer Alexis Tsipras najavio je referendum za 5. srpnja, na kojem će narod Grčke odlučiti prihvaća li ili odbija prijedlog institucija za rješavanje grčke krize: "Pozivam vas da na ucjenu ultimatumom, kojim se od nas traži da prihvatimo teške i ponižavajuće mjere štednje bez kraja i bez ikakvih izgleda za društvenim i ekonomskim oporavkom, odgovorite na suveren i ponosan način, kao što to nalaže povijest naroda Grčke. Na autoritarnost i teške mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom, mirno i odlučno. Grčka – kolijevka demokracije – poslat će jasan demokratski odgovor Europi i svijetu."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Apel Stathisa Kouvelakisa: Još uvijek ima vremena da se izbjegne novu grčku tragediju

Član središnjeg odbora Syrize i predavač političke teorije na King's College-u u Londonu, Stathis Kouvelakis, upozorava na popuštanje grčke strane u pregovorima i poziva međunarodne snage na budnost i solidarnost u vršenju pritiska na grčku vladu i Syrizinu parlamentarnu skupinu u trenutku prelamanja grčke krize, koje će imati posljedice i za ostale snage koje se bore protiv mjera štednje u Europi i diljem svijeta: "Želim naglasiti sljedeće: značajne društvene snage neće dopustiti da ih se skrene s puta naletom propagande kojim se teži sakriti stvarnost i pripremiti teren za predaju i gubitak časti."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Connor Kilpatrick: Zašto desnica voli pričati o politici privilegija?

"Konzervativna politika ima dosljednu logiku, a velik dio te logike je napad na ono što vide kao niz nepravednih i nepoštenih "privilegija" koje štiti liberalna država. Konzervativni pokret već desetljećima iskorištava slabost radničkog pokreta kako bi nadničare okrenuo protiv sindikalno organiziranih radnika. Sa svojim teško izborenim beneficijama i većim plaćama, sindikalno organizirani radnici su, ipak, "povlašteni" članovi radničke klase."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Paul Mason: Grčka kriza: prijelomni trenutak

Dok novac napušta grčke banke prema stopi od milijardu eura dnevno, a iz Europe za grčki narod i vladu dolaze neprihvatljive ponude, namjesto krive radne pretpostavke grčkog čelništva – da će Europa pregovarati oštro, ali pravedno, te im omogućiti da povrate kontrolu nad gospodarstvom bez dodatnih mjera štednje - nastupa potreba da se uvedu kontrole kretanja kapitala, a dolazi i do radikalizacije njihovih stajališta, kaže urednik ekonomskih vijesti britanskog Channel 4, i predviđa: "Grčko vodstvo će ovo odigrati na kartu Grčke protiv euroimperijalizma. Oni će, usprkos posve neprijateljski nastrojenim televizijskim i novinskim medijima, apelirati na 41 posto Grka koji drže do borbe protiv mjera štednje više nego li do zajedničke valute u kojoj će kao član uvijek biti crne ovce."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Poziv na tribinu: Zajednički odozdo: perspektiva solidarnog povezivanja LGBT i radničkog pokreta

U utorak, 23. lipnja 2015., s početkom u 20:30 sati (vrata: 20h), u sklopu Filmskih večeri u Močvari u suorganizaciji s Udruženjem za razvoj kulture "URK", ZG Prideom i organizacijom BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), održat će se rasprava o mogućnostima povezivanja LGBT i radničkog pokreta uz dokumentarac "All out! Dancing in Dulais" koji tematizira solidarnost između londonske LGBT zajednice i velških rudara tijekom velikog rudarskog štrajka osamdesetih godina. O zajedničkim pitanjima na kojima danas mogu surađivati LGBT i radnički pokret govorit će i raspravljati gosti tribine Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata, Nikola Zdunić iz Organizacijskog odbora Povorke ponosa te Sara Lalić iz Centra za mirovne studije.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Ursula Huws: Rad u globalnoj digitalnoj ekonomiji: sazrijevanje cybertarijata

Pogledajte snimku predavanja Ursule Huws, održanog na Akademiji likovnih umjetnosti 10. svibnja u sklopu programa Škole suvremene humanistike 8. Subversive festivala, koja se ove godine održavala pod naslovom "Socijalna dimenzija kulturne politike": "Globalna podjela rada od financijske krize 2007./2008. ušla je u novu fazu tijekom koje je više tendencija, koje su već bile prisutne u prethodnom razdoblju, doseglo kritičnu točku. Nove industrije nastaju na temelju komercijalizacije javnih usluga, umjetnosti i kulture, biologije i društvenosti. Uz ove nove oblike akumulacije kapitala pojavljuju se i novi oblici rada, organiziranih putem online platformi, što omogućava pristup globalnoj rezervnoj armiji rada ispod radara državnih regulatornih sustava i sustava zaštite zapošljavanja."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Poziv na predavanje Alexa Demirovića: Je li koncept klase još uvijek održiv?

Centar za radničke studije 22. lipnja 2015. u 19 sati, u sklopu ovogodišnjeg ciklusa predavanja posvećenih teoriji klase poziva u MAZ (Pavla Hatza 16), na predavanje Alexa Demirovića "Je li koncept klase još uvijek održiv? - transformacije u kapitalističkoj društvenoj strukturi, intersekcijski oblici dominacije i njihov odnos s klasom". "Predavanje će se baviti naširoko diskutiranim pitanjem da li je koncept klase još uvijek primjeren za razumijevanje kompleksnosti današnjih kapitalističkih društava. Prekarni životni uvjeti, seksističko nasilje, eksploatacija prirode, iscrpljenost subjekata, privatna i javna zaduženost - sve su to aspekti dijagnoze intersekcijskih kontradikcija i kapitalizma lišenog perspektive i uočljivog subjekta otpora."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Nancy Fraser: Kako je feminizam postao sluškinja kapitalizmu – i kako ga vratiti natrag

"Bojim se da se pokret za oslobođenje žena okrutnom igrom sudbine zapleo u opasnu vezu s neoliberalnim stremljenjima ka izgradnji slobodnotržišnog društva. Time bi se moglo objasniti kako je došlo do toga da se feminističke ideje, koje su svojevremeno bile dio radikalnog pogleda na svijet, sve više pojavljuju izražene u individualističkim terminima. Dok su feministkinje nekoć kritizirale društvo koje promiče karijerizam, danas savjetuju ženama da se moraju „prilagoditi“. Pokret koji je nekada prioritetizirao društvenu solidarnost, danas slavi žensko poduzetništvo. Perspektiva koja je nekoć vrednovala „brigu“ i međuzavisnost danas potiče individualno napredovanje i meritokraciju."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Zoran Veselinović: Fenomenologija svastika i retorika sramote

"Retorika „sramote“ i „straha pred sankcijama UEFA-e“ zasigurno je točna i opravdana, no ona nije dovoljna. Nedostaje jasno imenovanje stvari od strane svih relevantnih instanci. Nedostaje prihvaćanje očite istine da su stadioni tijekom utakmica reprezentacije postali mjesta na kojima se već godinama toleriraju pojave koje se na drugim mjestima ne bi tolerirale. Nedostaje jednoznačna dijagnoza da su utakmice reprezentacije u pravilu događaji u kojima se konstantno manifestira specifičan oblik ekstremno desnih parola i govora mržnje." Autor problematizira reakcije na navijačku ornamentiku ekstremno desne provenijencije, koja se u obliku svastike ukazala na poljudskom travnjaku tijekom kvalifikacijske utakmice između talijanske i hrvatske reprezentacije za Europsko nogometno prvenstvo.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Vivek Chibber: Postkolonijalna teorija i 'realno postojeći kapitalizam'

Pogledajte snimku predavanja Viveka Chibbera, održanog u sklopu programa konferencije 8. Subversive festivala: "Jedna od upečatljivijih kontradikcija postkolonijalne teorije jest da, iako samu sebe predstavlja kao okvir za analizu kapitalističke dominacije, odbija ideju univerzalne teorije. Stoga se i nalazi u nelagodnom položaju gdje priznaje da se kapitalizam globalizirao, međutim poriče da možemo doći do opće teorije njegova funkcioniranja i njegovih karakteristika. Radi se o dubokoj i poražavajućoj kontradikciji u samom srcu postkolonijalne teorije."
Pročitajte više » Pročitajte više »