tablice-sortiranje

slobfil-css

Katerina Duda: Socijalizam kao brend

"Turistički obilasci po Pragu, Budimpešti, Berlinu, Krakowu ili čitavoj Bugarskoj pretvaraju ove države u muzeje socijalizma, tematske parkove, omogućujući stranom turistu da kroz vožnju Trabantom i ručak u komunistički uređenom restoranu, konzumira fikciju, povijest prilagođenu kapitalu, pročišćenu političkih implikacija i sadašnjice. Zanemarujući političku stvarnost država u koje putuju, ili je pak svodeći na površnu epizodu koja proizlazi iz prethodno logičnog završetka „spasa u demokraciji“, turisti će doma odnijeti potvrdu socijalizma kakvu su i očekivali, s ključnim riječima totalitarizma, cenzure, klišeja bratstva i jedinstva, s ponešto nostalgije za estetikom i folklorom, bez dubljih analiza i odgovarajuće kritike." Više »

Christoph Hesse: Opažanja o filmu i politici

"Da jedno političko kino, kao što se imalo prilike vidjeti od Ejzenštejna do Godarda, danas više ne postoji, nije puno neobičnije od činjenice da kino izuzev jeftinih tehničkih trikova nema još mnogo toga za ponuditi. Učiniti filmove političkima, kako je to označio Godard, uspijeva u prvom redu tamo gdje su filmski umjetnik i publika podjednako senzibilizirani za umjetnost i za stvarnost. To je bio slučaj u 20-im i 60-im godinama više nego u bilo koje drugo doba. Pokretne slike, koje se na takav način odnose prema stvarnosti, nisu samo slučajni potezi genijalca, nego također zavise od društvenog pokreta koji katkad fungira kao vrsta prizme kroz koju komuniciraju filmska umjetnost i stvarnost." Više »

Stuart Hall: Dugi marš neoliberalne revolucije

"Nijedna pobjeda nije permanentna ili konačna. Na hegemoniji se stalno mora raditi, održavati je, obnavljati, revidirati. Isključene društvene snage koje se nije uspjelo pridobiti, čiji interesi nisu uzeti u obzir čine temelj kontrapokreta, otpora, alternativnih strategija i vizija(...) Međutim, neoliberalizam se konstituirao kao hegemonijski projekt ambicijom, dubinom, stupnjem raskida s poviješću, rasponom koloniziranih mjesta, učinkom na zdrav razum i pomakom u društvenoj arhitekturi. Popularno mišljenje i kalkuliranje u svakodnevnom životu danas pružaju slab otpor neoliberalnim idejama." Više »

Michael Hartmann: Elite, obrazovanje i politika

"Utjecaj elita je jako velik zato što donose odluke koje utječu na cijelo društvo unutar relativno malog kruga ljudi. Kada najviša sudska instanca odlučuje hoće li se uvesti školarine, potreban je puno masivniji prosvjed odozdo kako bi se tu odluku srušilo. Ako Daimler odlučuje hoće li se Mercedes C-klase proizvoditi u SAD-u, tada se ta odluka relativno brzo sprovede u djelo, jer se tek nekoliko ljudi mora usuglasiti oko tog pitanja. Tisuće zaposlenika bi se moralo organizirati da bi mogli ukinuti tu odluku. To nije nemoguće, ali je puno teže. Elite mogu brže i neposrednije odlučivati, tako da njihove odluke brže stupaju na snagu." Više »

Maria Asenbaum i Barbara Brehmer: Reclaim the Brain! - O proizvodnji ljudskog kapitala u EU

Obrazovanje kao ekonomski resurs sve više postaje središtem političkih diskusija u Europi. Maria Asenbaum i Barbara Brehmer istražuju aktualne tendencije u obrazovnim politikama u Europskoj uniji te su pritom nabasale na Lisabonsku strategiju. Što to zapravo znači, i kako izgleda u Austriji, koju se Hrvatska trudi slijediti u stopu, pročitajte u tekstu izvorno objavljenom u časopisu Perspektiven. Više »

Howard Hotson: Brzo i lako do diplome

Howard Hotson razotkriva privatna profitna sveučilišta koja su tek odnedavno prisutna u Engleskoj. Novac za nastavničke plaće sada se troši na oglašavanje, a tek sićušan udio "on-line" studenata diplomira. Oni koji završe takav studij ostanu s dvostruko većim dugom od onih koji su diplomirali na neprofitnim privatnim sveučilištima i s triput većim dugom od diplomanata javnih sveučilišta. K tome se često ispostavi da su diplome koje dobiju po tako napuhanim cijenama bezvrijedne. Više »

Marko Kržan: Socijalna država - jedini realno postojeći sustav općeg blagostanja

"Ideološka moć socijalne države kao jedne od "probojnih točaka" u okviru kapitalizma (Marx) njena je univerzalnost: povećanje sudjelovanja i rast razine usluga s rastom tehničkih mogućnosti nemaju internih ograničenja. Suton socijalne države pod pritiskom imperijalističke globalizacije i financijalizacije ​​– koji na sreću još uvijek nije konačan - jasno nas uči da se izolirani prodor ne može održati. Demontaža socijalizirane (ili, što je bliže stvarnosti, ograničeno regulirane) ekonomije dovodi do "neodrživosti" socijalne države, koja ima tendenciju da se promijeni u "socijalu"."

Peter Hudis: Od globalne krize do prevladavanja kapitala

"Na raznim povijesnim prekretnicama, kapitalizam reagira na rizik mogućih revolucija povećanjem zapošljavanja neproizvodnih radnika. To objašnjava značajan rast uslužnog i javnog sektora u suvremenom kapitalizmu. No budući da je kapitalizam neprestano pod pritiskom da smanji udio živog rada na račun mrtvog rada, s vremenom čak i relativna prezaposlenost neproduktivnih radnika dolazi pod napad kapitala. To je situacija s kojom se danas suočavamo, što se vidi u zajedničkom nastojanju brojnih frakcija globalnog kapitalizma da smanje broj radnika javnog sektora, kao i broj njihovih plaća i doprinosa kroz mjere štednje." Više »

Novi sindikalizam u nastajanju

Sindikalizam koji je sposoban omogućiti i izraziti praktično znanje svog članstva, kao radnika i kao građana, nužan je za obnovu javnih službi i za sukobljavanje s globalnim politikama štednje. Hilary Wainwright pokušala je povezati borbu oko države s izgradnjom javne moći i demokratskih kapaciteta potrebnih radi obnavljanja sindikalizma, kao i socijalističkog projekta. Više »

Solidarnost netko mora organizirati

Donosimo proširenu verziju intervjua sa sindikalistima Marijem Ivekovićem i Tomislavom Kišom, članovima Novog sindikata, nastalog u sklopu projekta Povijest radničkih borbi u Hrvatskoj od 1990. kojeg provodi Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju. Iveković i Kiš progovaraju o svom sindikalnom iskustvu, manje ili više poznatim događajima iz nedavne povijesti hrvatskog radničkog pokreta definirajući pri tom ključne odrednice uspješnog radničkog organiziranja. Više »

EU ne mari za grčke dugove

Novim paketom štednje bi se u Grčkoj u naredne dvije godine trebalo uštediti 11,5 milijardi eura. Posljedice po grčko društvo bit će katastrofalne. Sociolog Panagiotis Sotiris iz Antarsye („Koalicije antikapitalističke ljevice za udar“) razgovarao je s Federicom Matteoni o nužnosti napuštanja Eurozone. Više »

Marie-Christine Vergiat: Rasizam ponovno ulazi u europski mainstream

"U ekonomskim pitanjima – slobodan protok robe i kapitala i ukidanje prepreka konkurenciji – Komisija brzo djeluje. Kada je riječ o napadima na osnovna prava, čak i ona najdugovječnija – a to uključuje slobodno kretanje ljudi i naše pravo da ne budemo diskriminirani na prostoru EU – odjednom nam se govori da je to pitanje pojedine zemlje članice." Više »

Asbjørn Wahl: Politike štednje u Europi - Nema alternative

"Većina europskih sindikalnih konfederacija grčevito se drži onoga što se u EU jeziku naziva "socijalnim dijalogom". Znači, većina tih konfederacija djeluju kao da je klasni kompromis još uvijek netaknut i kao da je mirna bilateralna i trilateralna suradnja između radništva, kapitala i države još uvijek najučinkovitiji način promicanja radničkih interesa. Činjenica da je s klasnim kompromisom gotovo i da društvene snage s kojima one traže dijalog danonoćno napadaju javne usluge, nadnice, mirovine i sindikalna prava izgleda nije poljuljala vjeru većine europskih sindikalnih konfederacija u socijalni dijalog kao glavni put naprijed." Više »

Richard Seymour: O čemu se ovdje zapravo radi?

"Obamine najveće pojedinačne donacije došle su s Wall Streeta, a njegove usluge financijskom sektoru u osiguravanju niza bailouta mamutskih banaka svakako nadilaze bilo koju od bijednih reformi koje je ponudio svojoj široj bazi. Obama, međutim, ne bi mogao pobijediti na predsjedničkim izborima 2008. da nije kanalizirao neke od širih društvenih zahtjeva. Način djelovanja demokrata možda bi se mogao okarakterizirati gramscijevskim terminima kao "transformizam" — to jest, oni apsorbiraju društvene težnje, neutraliziraju njihov izrazito opozicijski ili klasno-antagonistički sadržaj, i ponovno ih artikuliraju kroz politiku pro-kapitalističkog centra." Više »

John D'Emilio: Kapitalizam i gej identitet

"Gej muškarci i lezbijke postoje na društvenom prostoru van granica heteroseksualne nuklearne obitelji. Naše su zajednice stvorene na tom prostoru. Naše preživljavanje i oslobođenje ovise o našoj sposobnosti da obranimo i proširimo taj prostor, ne samo radi nas već radi svih. To znači, djelomično, potporu pitanjima koja proširuju mogućnosti života izvan tradicionalne heteroseksualne obitelji: pitanja poput dostupnosti pobačaja i ratifikacije Amandmana o jednakim pravima (Equal Rights Amendment), afirmativne akcije za pripadnike drugih etniciteta i žene, javno financirane vrtiće, zaposlenje na puno radno vrijeme i prava mladih – drugim riječima, programe i pitanja koji pružaju materijalnu osnovu za osobnu autonomiju." Više »

Ellen Meiksins Wood: Kapitalizam i socijalna prava

"Govoreći u svoje ime, moram krenuti od premise da kapitalizam neće okončati za vrijeme moga života – a sumnjam da će okončati i za vrijeme života bilo koga od vas ovdje. Dakle, što nam je činiti? Možemo započeti s time da socijalna i ekonomska prava tretiramo na isti način kao i građanska i politička prava. Politička i građanska prava prije svega za cilj imaju limitiranje moći države i osiguranje autonomije pojedinaca i zajednica u odnosu na nju. Svima nam je ta ideja vrlo bliska, ideja osiguranja protiv moći i jamstva autonomije. No moja poanta je da je kapitalizam stvorio vlastite karakteristične strukture moći izvan države. I tu vrstu moći moramo ograničiti, moramo braniti svoju autonomiju i u odnosu na nju." Više »

Ni Izrael, ni Palestina

Juraj Katalenac piše za Zarez #347 analizu sukoba između Izraela i Palestine i klasne dinamike njihovog proletarijata. U članku su analizirane unutarnje i vanjske prepreke za ujedinjavanje židovskog i arapskog proletarijata i kritizirana ljevičarska "realpolitička" rješenja sukoba koja prvenstvo daju stvaranju palestinske države upotpunosti ignorirajući radničku klasu. Više »

Temelji za novu latinoameričku politiku

Profesor na UNAM-u, povjesničar i novinar Guillermo Almeyra piše o odnosu međunarodnog financijskog kapitala prema latinoameričkim državama, zajedničkom putu koji predstoji zemljama Latinske Amerike do preobrazbe ekonomskog i političkog sustava i zasad provedivim reformističkim mjerama koje vode u tom smjeru. Više »

Adrienne Roberts: Ženski pokreti su glavni pokretači progresivne društvene promjene

"S obzirom na specifično historijsko pozicioniranje žena između proizvodnje i društvene reprodukcije, feminističke i ženske grupe su naročito pogodne za mobilizaciju pitanja upravo iz tog konteksta. Najveća snaga feminizma je njegovo fokusiranje, kako teorijski tako i u praktičkom smislu na svakodnevne društvene odnose i prakse koje drugi obično ignoriraju. Primjerice, neplaćeni rad i takozvani neformalni oblici rada već su dugo u središtu feminističkog istraživanja i aktivizma." Više »

Christine Vanden Doelen: Žene plaćaju krizu

Baš kao što su planovi strukturne prilagodbe iscrpili i osiromašili žene zemalja Trećeg svijeta, mjere štednje dokrajčit će žene Europe. Isti mehanizmi koji proizlaze iz iste neoliberalne ideologije trenutno su posvuda na djelu; privatizacije, liberalizacije i proračunski rezovi u ime mjera štednje izjedaju socijalna prava i osiromašuju žene, učvršćuju i pogoršavaju nejednakost među spolovima te potkopavaju postignuća feminizma. "Dug, trojanski konj besprimjernog socijalnog rata protiv narodâ Europe, nije nimalo neutralan iz rodne perspektive." Više »

Ivana Perica: Jacques Rancière i nevolje univerzalne pedagogije

Rasprava o zborniku "Političko ↔ Pedagoško: Janusova lica pedagogije" udruge Blaberon na kojoj će autori tekstova Alen Sućeska, Ivana Perica i Hrvoje Tutek govoriti o visokoškolskom obrazovanju i znanosti s aspekta "konformizam znanstvenika - akademska proizvodnja nezaposlenosti - bolonjska pedagogija" održat će se 5. ožujka u 20 h u "Škveru" (Zvonimirova 31, Zagreb). Sućeskin prilog zborniku već smo prenijeli, skraćena verzija Tutekova teksta objavljena je u Zarezu, a u nastavku pročitajte tekst u kojem Ivana Perica promišlja institucionalne uvjete za radikalne pedagogije unutar postojećeg sustava obrazovanja temeljenog na hegemoniji autoritetâ.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Plenum sutra u 18 sati

Na otvorenoj sjednici Studentskog zbora održanoj 19. veljače sazvan je Plenum Filozofskog fakulteta, koji će se održati u već rezerviranom terminu za sjednicu SZ-a, iduće srijede (25. veljače) u 18h u prostoriji a-001. Plenum je predložen prije svega zbog situacije koja je nastala oko korištenja prostorije a-001, radi potrebe za širom raspravom o ovoj temi među predstavnicima udruga i inicijativa koje koriste ovu prostoriju, i koje se osobito poziva da prisustvuju. Dnevni red je u nastavku.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Michael Roberts: Grčka - o dugu i financijskoj pomoći 'Trećem svijetu'

Michael Roberts je marksistički ekonomist koji političko-ekonomskim analizama prati situaciju u Europi i svijetu. Osim kritika spram Trojke imao je i ozbiljnih rezervi u pogledu Syrizine strategije za suočavanje s dužničkom krizom i njenim polazišnim točkama u pregovorima. U ovom kratkom prilogu analizira ekonomske implikacije dogovora Grčke i Eurogrupe postignutog u petak, 20. veljače, uspoređujući ga sa začaranim krugom otplate dugova zemalja 'Trećeg svijeta'.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Stephen Maher: Izgubljena kontrakultura

Stephen Maher za Jacobin analizira filmska ostvarenja P. T. Andersona, fokusirajući se na posljednji film Skrivena mana (Inherent Vice, 2014.) u kojem Anderson na predlošku istoimene Pynchonove priče minuciozno ilustrira "konstrukciju neoliberalne hegemonije i surove propasti snova generacije 1960-ih". Film donosi kritiku nostalgičnog eskapizma i kontinuirane proizvodnje patosa zazivanjem epohe koja zapravo nikada nije postojala. Hipijevski ideal kritički je suočen sa suvremenim neoliberalnim tropima kojima nas svakodnevno mami kooptirana kontrakultura.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Stathis Kouvelakis: Na rubu oštrice

Dan uoči sporazuma kojega je grčka vlada predvođena Syrizom potpisala tijekom pregovora s ministrima financija eurozone, Stathis Kouvelakis analizira "Moscovicijev spis" - nesuđeni prijedlog dogovora koji je tijekom pregovora procurio u medije i koji slovi kao "manje zlo" od onoga što je Syriza potpisala, unatoč tome što se njime "provedba temeljnih mjera najavljenih u Syrizinom solunskom izbornom programu podvrgava prethodnoj suglasnosti zajmodavaca te se uvažavaju odurni uvjeti ugovorâ o kreditiranju".
Pročitajte više » Pročitajte više »

Vladimir Simović: Srbija na bubnju

RAD. su novine o radnim pravima i suradnji nastale oko ideje stvaranja fronte sindikatâ i civilnog sektora u borbi protiv svih oblika mjera štednje: smanjenja radničkih prava, dokidanja usluga institucija socijalne države, rasprodaje javnog dobra. Prvi broj možete bez naknade preuzeti na nekoliko punktova u Zagrebu: Galeriji Nova, Klubu MaMa, Booksi, KSFF-u, Knjižnici FFZG-a, Centru za ženske studije, Kući ljudskih prava te u vašim sindikalnim podružnicama. Kao paralelni oblik distribucije, RAD. plasira tekstove na drugarskim portalima među kojima je i Slobodni Filozofski. Prenosimo tekst Vladimira Simovića o trenutnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Srbiji.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Karlo Jurak: Deinstitucionalizacija socijalnih servisa na primjeru visokog obrazovanja

"Neoliberalni sustav u velikoj mjeri počiva na povećanju volonterskog rada koji igra na kartu „vrline“ i „plemenitosti“, a baš time pod tepih skriva dublju strukturnu „manu“ i „grabežljivost“ samoga sustava (uštede na javnim dobrima, radi sanacije profita drugih)". O širim implikacijama mjere Filozofskog fakulteta za pomoć studentima s invaliditetom pročitajte u komentaru Karla Juraka.
Pročitajte više » Pročitajte više »

David Macaray: Štrajk organiziranog radništva rafinerija u SAD-u

Štrajk sindikalno organiziranih radnika devet američkih naftnih rafinerija ulazi u treći tjedan. Problem koji je doveo do štrajka pogađa radnike, ali i sindikate: tvrtke za sve veći broj poslova unajmljuju zaposlene preko ugovora na određeno vrijeme, koji nisu sindikalno organizirani i koji su plaćeni po obavljenom poslu, a da pritom ne moraju izdvajati za njihovo zdravstveno osiguranje, mirovine, godišnje odmore ili slobodne dane. Tvrtkama je cilj da ovakvom "dekategorizacijom" radnika uvećaju svoj profit i oslabe pregovarački položaj sindikata, a organiziranom radništvu da taj proces zaustavi i preokrene. Donosimo prijevod teksta s Counterpuncha.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Zoran Veselinović: Berlinski zid oko kubanskog bejzbola

"Američke vrhunske profesionalne sportske lige imaju dvije dominantne karakteristike: njihov je primarni cilj zarađivanje novca i one predstavljaju ekskluzivna udruženja u koja se ne ulazi prema meritokratskim principima „dobrih sportskih rezultata“ unutar nekakve koncepcije sistema tranzitnih liga". Veselinović donosi iscrpan izvještaj i analizu američke bejzbolske lige MLB čiju su sezonu 2014. godine označili kubanski igrači, što autor koristi kao ulaznu točku u skiciranje povijesti Kube te američko-kubanskih bejzbolskih odnosa, koji nikada nisu "samo bejzbolski odnosi".
Pročitajte više » Pročitajte više »

Stathis Kouvelakis: Grčka: prema frontalnom sudaru

Na početku tjedna neizvjesnosti za budućnost Grčke, ali i cijele eurozone, član središnjeg odbora Syrize analizira inauguralni govor grčkog premijera: "Čvrsta jezgra Memoranduma u suštini je pometena. Do rascjepa s politikama mjera štednje je već došlo i Cipras je to na više načina naglasio. Eksplicitno se referirao na ulogu mobilizacija u Grčkoj i međunarodne solidarnosti. Zauzeo je čvrst stav kako se po pitanju ponovnog uspostavljanja nacionalnog i demokratskog suvereniteta te dostojanstva grčkog naroda ne može pregovarati. U aktualnom kontekstu ovo je ekvivalent pozivanju ljudi da izađu na ulice i prosvjeduju".
Pročitajte više » Pročitajte više »

Richard Seymour: Kamo dalje, ljevico?

"Nemogućnost da se razumije uspjeh neoliberalizma kao sveobuhvatnog političkog, ekonomskog i kulturnog projekta, kao i neuspjeh pri razumijevanju njegova dugoročnog hegemonijskog karaktera, znači da ne uspijevamo razumjeti u kakvoj smo se vrsti konjunkture zatekli, i koji je stvarni omjer klasnih i političkih snaga. Potrebno je iz temelja preispitati razdoblje neoliberalizma i njegove učinke, te pokazati da smo sposobni na njega odgovoriti rekonstrukcijom modelâ solidarnosti i kolektivizma koje ćemo s mikro-razine podići na onu općenitiju." Seymour identificira neuralgične točke na ljevici i nudi sugestije za novi početak. Pročitajte prijevod govora održanog 10. lipnja 2013. na sastanku IS Networka.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Yanis Varoufakis: Sve ono dobro što se ne da izmjeriti

S novim grčkim ministrom financija Yanisom Varoufakisom razgovarali smo 2013. godine tijekom njegova gostovanja na 6. Subversiveu. Pročitajte što nam je rekao o ekonomskom redukcionizmu, konceptu BDP-a, problemu kvantifikacije upotrebnih vrijednosti, razlici između rasta i razvoja, ekonomiji darivanja, antagonizmu između radnika privatnog i javnog sektora, te perspektivama za Europsku uniju. Prilažemo i video snimku intervjua.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Sašo Furlan: Novac i država

Pogledajte snimku predavanja Saše Furlana od 17. prosinca 2014. iz MAZ-a, posljednjeg održanog u sklopu prošlogodišnjeg programa CRS-a posvećenog teoriji kapitalističke države. Furlan zastupa stav da Marxova monetarna teorija vrijednosti nudi opći okvir za teoriju novca koja može teorijskom eksplikacijom intrinzičnosti odnosa između vrijednosti i novca pokazati da novac u kapitalizmu nije samo tehničko pomagalo, već logička nužnost te teorijski objasniti postojanje i robnog i ne-robnog novca.
Pročitajte više » Pročitajte više »