tablice-sortiranje

slobfil-css

Bhaskar Sunkara: Zašto je američkom liberalizmu potreban socijalizam i obratno

"Kroz rad u zajednici i agitprop današnji će demokratski socijalisti morati zagovarati popularnu analizu i iskazati organizacijske talente koji su dinamičniji od onih koje liberalizam može ponuditi. To znači da će trebati otvoreno djelovati pod socijalističkim barjakom, prokazati kapitalizam kao društveni sustav koji pogoduje malobrojnoj manjini na račun svih ostalih i organizirati se unutar zajednica, škola i radnih mjesta s ciljem da se dovede u pitanje i suprotstavi strukturama i odnosima koji dominiraju našim životima. To će značiti i stvaranje partija i organizacija različitih od onih koje trenutno postoje na američkoj političkoj sceni, takvih koje nisu odvojene od življene stvarnosti običnih ljudi. Jedini način na koji će socijalisti ponovno steći političku relevantnost jest kroz realističan angažman i konfrontaciju s politikom kakva je danas." Više »

Kate Redburn: Ujedinite se i borite!

"Policijska racija na Gay's the Word samo mjesec dana nakon početka štrajka rudara jasno je pokazala da se zajednice diljem Velike Britaniji suočavaju s represijom istih tačerijanskih snaga. Mark Ashton, deklarirani komunist i iskusan organizator, predvidio je da bi poraz sindikata značio velike probleme za homoseksualce i lezbijke kada je u jednom intervjuu izjavio da braniti radnički pokret također znači braniti prava homoseksualaca - jer jednom kada su obrambene organizacije poput sindikata uništene “stvar nije moguće zaustaviti“. Kada je štrajk rudara završio pobjedom Margaret Thatcher, njezina se vlada zaista i okomila na gay i lezbijsku zajednicu tako što je u parlamentu 1988. godine progurala sramotnu homofobnu zakonsku stavku (Section 28), usprkos prosvjedima koalicije koja je uključivala i Nacionalni sindikat rudara (National Union of Mineworkers)." Više »

Marko Kržan: Makroekonomske politike u klasnom kontekstu

Pogledajte snimku predavanja Marka Kržana (21. prosinca 2015., MAZ), održanog u sklopu prošlogodišnjeg programskog ciklusa Centra za radničke studije posvećenog klasi i klasnoj teoriji. Kržan daje globalni presjek uspona i padova socijalističkih parlamentarnih političkih grupacija i ukazuje na njihove granice, koje su u trenutnom kontekstu određene jedinstvenim tržištem i monetarnom unijom u Europi, kao i logikom međunarodnog financijskog i drugih globalnih tržišta. Kao korekciju i profilaciju socijalističke strategije, Kržan predlaže zalaganje u parlamentu za radikalan socijalni program protiv bijede i marginalizacije te za radničko upravljanje u granicama sadašnjeg sustava; protiv prenošenja suvereniteta na međunarodne organizacije i sustave, a u suradnji s drugim državama koje zastupaju multipolarnost u međudržavnim odnosima; te prebacivanje težišta političkog rada s parlamentarnog na vanparlamentarni i formiranje vlastitih komunikacijskih kanala, istraživačkih centara i ostalih institucija za idejnopolitički i aktivistički rad.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Mreža emancipacije E-net i Kulturnjaci 2016: Odmah smijenite ministra kulture Zlatka Hasanbegovića!

Iako još nije do kraja konsolidirana na svim razinama, nova hrvatska vlast, predvođena Domoljubnom koalicijom, koja uz HDZ u svojim redovima okuplja dobar dio starih i novih snaga radikalne desnice, na više frontova vodi agresivnu ideološku borbu za desnu hegemoniju revizijom dosegnutih općeprihvaćenih standarda ljudskih prava, istovremeno pripremajući teren za daljnja rezanja javnog budžeta koja će se prelamati preko socijalnih i radnih prava. U nizu apela, akcija, održanih i budućih prosvjeda, prenosimo i otvoreno pismo te peticiju Mreže emancipacije E-net i njezinih supotpisnica, kao i javni apel inicijative Kulturnjaci 2016 - upućene novoj vladi kao poziv na razrješenje dužnosti novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji se samo na osnovu svoga javnog i političkog habitusa nadaje kao neprihvatljiv izbor za obnašanje službenih državnih dužnosti, dok to svojim prvim oktroiranim potezima i najavama daljnjih napada na kritičku misao i potvrđuje.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Veronika Bauer i Wanda Vrasti: Od diktata izvrsnosti prema politici predanosti

U zaključnom, četvrtom dijelu razgovora o bezuvjetnom temeljnom dohotku, sugovornice preispituju potencijal BTD-a u kontekstu problematizacije kulture izvrsnosti, statusa individualnog genija i kolaborativnog rada u doba prekarnosti, ali i pitanja valorizacije te pozicioniranja bezinteresnih aktivnosti kao društveno korisnog rada za koji je potrebno strukturirano "oslobođeno" vrijeme, kao i adekvatna nadnica koja će ga omogućiti: "Vrijedi razmotriti kako bismo se odnosili prema sebi i drugima kada bismo bili pod manjim pritiskom da održavamo iluziju vlastita beskonačnog potencijala, kada bismo u većoj mjeri prepoznavali dug prema drugima i kolaborativnu prirodu gotovo svake vrste rada."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Richard Seymour: Kulturni materijalizam i politike identiteta

"Činjenica je da “identiteti” imaju materijalnu osnovu u kapitalističkim procesima. A samo zato što su konstruirani (iz te materijalne osnove) ne znači da se naprosto radi o spontanim odgovorima na životnu situaciju iz koje izrastaju, koja se može modificirati ili odbaciti po volji. Dakle nije realistično reći nekome – “imaš pogrešan identitet; trebaš zapravo misliti o sebi kao o radniku”. Govoriti o kapitalizmu znači govoriti o sustavu jedinstva u različitosti, kompleksnog jedinstva strukturiranog antagonizmima. U bilo kojoj konkretnoj kapitalističkoj formaciji, snage koje se pojavljuju kao podrška opozicijskim i ljevičarskim borbama obično dolaze iz neke identitetske pozicije; a obično iz više od jedne identitetske pozicije, jer se linije antagonizma križaju, a polja politizacije preklapaju."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Sandro Mezzadra: Imigranti su ključan element radničke klase

U razgovoru o migracijama Sandro Mezzadra sa Sveučilišta u Bologni promatra iste kao društveni pokret s posebnim naglaskom na subjektivnom stremljenju za boljim životom, razlažući kako su zapravo prodiruće silnice kapitala te koje stubokom mijenjaju uvjete života i rada na prostoru Europe. Govori i o Dublinskom protokolu - režimu azila u okvirima implementacije Schengenskog sporazuma, te o jačanju rasizma koje podcrtava potrebu za kolektivnim europskim odgovorom na spomenute probleme: "Mislim da je iznimno važno kritizirati pojedince koji govore kako su migranti odgovorni za pogoršavanje uvjeta rada u Italiji jer to jednostavno nije istina. Radilo se o kapitalističkom napadu koji je stvorio nove uvjete za eksploataciju, ali također i nove uvjete za pružanje otpora. Mi tek moramo kao kolektiv osmisliti oruđa za borbu protiv eksploatacije u novonastaloj situaciji."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Veronika Bauer i Wanda Vrasti: Skiciranje progresivnog zahtjeva za temeljnim dohotkom

U trećem dijelu razgovora o bezuvjetnom temeljnom dohotku sugovornice razmatraju kakvu bi ulogu BTD mogao imati u projektu društvene transformacije temeljene na tehnološkom razvoju, s kojim bi ga popratnim politikama valjalo upariti, te kako profitni imperativi kapitalističkog sustava proizvodnje postavljaju granice potencijalima emancipatornog programa automatizacije - čemu bi trebalo doskočiti tako da inovacije koje se uvode u proizvodnju proizlaze iz programa redistribucije: "Uvođenje autobusnog prijevoza bez vozača ne smije rezultirati izbacivanjem milijuna transportnih radnika na ulice, odnosno time da ih se naprosto proglasi radnim viškom. Automatizacija mora biti uparena s redistribucijom prihoda, resursa i proizvodnih kapaciteta."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Keegan O'Brien: U obranu gej brakova

Kritike s radikalne ljevice kojima se negira važnost progresivnih unutarsistemskih pomaka, poput nedavno izborene legalizacije gej brakova u SAD-u, poticaj su autoru da naglasi realne materijalne prednosti koje takve promjene donose diskriminiranim skupinama, kao i otvaranje prostora za daljnju politizaciju unutar pratećih društvenih pokreta: "Ono što odista predstavlja prijetnju za sustav jesu radikalne politike koje stavljaju naglasak na iznalaženju načina za uključivanje ljudi u borbu tamo gdje se trenutno nalaze, i za pokušaj pomicanja stvari naprijed iz te točke. To zahtijeva sposobnost procjene dinamike svakog trenutka te osmišljavanje smislene taktike; treba znati kada ići naprijed, a kada se povući; treba biti voljan strpljivo argumentirati i raspravljati s drugima, te ustrajati u zajedničkoj borbi. Dugoročno, strpljivo organiziranje možda nije revolucija – ali jedino ćemo na taj način do nje doći."
Pročitajte više » Pročitajte više »

David Thomson: Kuća gospodina Mayera: O antisindikalnom rođenju nagrade Oscar

Povijest Akademije filmskih umjetnosti i znanosti, institucije koja dodjeljuje filmsku nagradu Oscar, započinje u kasnim dvadesetima - špurijusom direktora podružnice Metro-Goldwyn-Mayer-a o nužnosti sprečavanja sindikalnog organiziranja koje je u filmskoj industriji do 1926. godine već zahvatilo sektor scenskih radnika: "Novac je pristizao iz banaka na Istoku. Njime se izgradilo filmske studije i potpisalo ugovore s talentima. Kada su filmovi bili dovršeni, prihodi i profiti pripadali su studiju. No zamislite što bi se dogodilo kada bi se kopilad organizirala, predvođena onim ušljivim scenaristima. Gospodin Mayer nije volio o tome misliti, no što ako zatraže mirovine, zdravstvene beneficije i tantijeme, ili udio u profitima?"
Pročitajte više » Pročitajte više »

Veronika Bauer i Wanda Vrasti: Prema ekonomiji brige za druge

U drugom dijelu razgovora o bezuvjetnom temeljnom dohotku sugovornice propituju kako različiti konceptualni i implementacijski okviri BTD-a adresiraju pitanja neplaćenog kućanskog rada, migrantske krize te institucionalnih ograničenja (depolitiziranog) volonterskog rada, pokušavajući utvrditi univerzalni i društveno transformativni potencijal zahtjeva za BTD-om kao ulazne točke u antiproduktivističku ekonomsku paradigmu koja bi na prvo mjesto postavila reprodukciju života: "Ako BTD zamišljamo kao mjeru kojom želimo ostvariti tranziciju u društvo koje se temelji na ekonomiji reprodukcije i brige za druge, to znači da težimo za time da demokodifikacija rada otvori prostor za prakse solidarnosti koje su više od krpanja rupa u postojećem sustavu."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Razgovor s Jamesom Meadwayom: Što znači kriza u Kini

Prošlogodišnji slom na kineskim burzama dionica označio je početak ispuhivanja mjehura unutar kojega su cijene dionica proteklih godina porasle za 150 posto. Broj radničkih prosvjeda i štrajkova povodom neisplate plaća otad je u porastu, dok kineske vlasti pokušavaju direktnim intervencijama održati stabilnost ekonomije. Ponovni kolaps cijena dionica na kineskim burzama početkom ove godine popraćen je glasnim šaputanjem o potencijalno kataklizmičkoj godini za svjetsku ekonomiju. Razgovor s glavnim ekonomistom britanske fondacije New Economics iz kolovoza 2015. ocrtava nedavnu ekonomsku povijest Kine, kao i obrise globalne makroekonomske situacije u kojoj Kina trenutno igra ulogu prvog domina: "Kina predstavlja golemo izvozno tržište za Istočnu Aziju i druge dijelove svijeta – primjerice, jedan od razloga zašto je Australija bila tako slabo pogođena globalnom recesijom jest što je mogla nastaviti s prodajom sirovina Kini. Ako Kina padne, razumno je za očekivati i pad ostatka Istočne Azije."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Razgovor s Goranom Marasom: Humanitarno razminiranje u nehumanim uvjetima

RAD. su novine o radnim pravima i suradnji nastale oko ideje stvaranja fronte sindikatâ i civilnog sektora u borbi protiv svih oblika mjera štednje: smanjenja radničkih prava, dokidanja usluga institucija socijalne države, rasprodaje javnog dobra. Kao paralelni oblik distribucije, RAD. plasira tekstove na drugarskim portalima - iz četvrtog broja časopisa prenosimo intervju Petre Ivšić s Goranom Marasom, pirotehničarem i sindikalistom: "Tržišno natjecanje u svom najsurovijem obliku direktno utječe na sigurnost pirotehničara – što je manja cijena rada, veća je i brzina, a time i veća ugroženost. Niske cijene tako utječu i na sigurnost građana RH, jer brzina uvijek prijeti kvaliteti izvedbe."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Ellen Meiksins Wood: Grobari kapitalizma

Pristupajući povijesti iz perspektive “političkog marksizma”, koji se temelji na pokušaju rehistoriziranja i repolitiziranja marksističkog projekta, nedavno preminula marksistička povjesničarka i politička teoretičarka Ellen Meiksins Wood (1942-2016) u tekstu kritizira teleologiju i formalizam “konzekvencijalističkog” pristupa poimanju kapitalizma i buržoaske revolucije: "Ovaj konzekvencijalizam također mora vrlo specifične “zakone kretanja” kapitalizma – njegove specifične imperative za poboljšanje proizvodnih snaga i uklanjanje prepreka tom poboljšanju – tretirati kao univerzalne zakone povijesti. Ili, preciznije, ovi konzekvencijalisti usvajaju najjednostavniju vrstu tehnološkog determinizma kako bi izbjegli objasniti specifičnost kapitalizma."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Veronika Bauer i Wanda Vrasti: Bezuvjetni temeljni dohodak - radikalni potencijal reformističkog zahtjeva

U prvom dijelu razgovora o bezuvjetnom temeljnom dohotku s političkom znanstvenicom Wandom Vrasti, autorica i njezina sugovornica analiziraju i problematiziraju različite aspekte BTD-a kao konkretne politike, ali i misaonog okvira, odnosno utopističkog projekta: "Konkretna provokacija BTD-a leži u sljedećem: ako se kapitalizam u svojoj biti temelji na eksproprijaciji određene klase ljudi od apsolutno svega što posjeduju ne bi li ih se dovelo u položaj u kojem mogu preživjeti isključivo prodajući svoje radno vrijeme, BTD taj odnos želi izokrenuti. Želi prekinuti vezu između rada i ekonomske potrebe, pružiti svim ljudima temeljne uvjete za život i to bezuvjetno, a zatim neka potrebe, stvarni interesi (strasti) i demokratska razmjena odlučuju kakav je rad društvu potreban."
Pročitajte više » Pročitajte više »