tablice-sortiranje

slobfil-css

Razgovor s Jožetom Mencingerom:
Slovenska gradualistička tranzicija

"U to vrijeme, vodile su se brojne rasprave o suradnji hrvatske i slovenske vlade. Obično smo sve zakone koje smo osmislili slali u Hrvatsku. Imali smo raznovrsne sastanke. Još se sjećam jednog sastanka u blizini Novog Mesta u Sloveniji kada su se susrele dvije vlade, uključujući i oba predsjednika. Vidio sam čovjeka u bijeloj odjeći te sam upitao policajca što on radi ovdje, a policajac mi je odgovorio: „On je kušač hrane za predsjednika Tuđmana.“ Tada sam uvidio kako monetarna unija između Hrvatske i Slovenije neće funkcionirati." Više »

Andrea Jovanović:
Zakon o radu tiče se svih nas!

"Smestiti nove izmene Zakona u širu političku perspektivu bilo je veoma važno učiniti: ako je vodeća ekonomska politika neke zemlje što lakše privlačenje (stranog) kapitala i bezgranično olakšavanje poslovanja privatnom sektoru, onda ne treba imati iluzije o tome da će radni uslovi, plate radnika/ca i uslovi zapošljavanja biti prvi na udaru. Kada je ovo vodeća politika neke zemlje, privlačenje investicija i podsticanje privatnog sektora radi se prvenstveno na dva načina: obaranjem cene radne snage i olakšavanjem nameta na rad." Više »

Stuart Hall: Dugi marš neoliberalne revolucije

"Nijedna pobjeda nije permanentna ili konačna. Na hegemoniji se stalno mora raditi, održavati je, obnavljati, revidirati. Isključene društvene snage koje se nije uspjelo pridobiti, čiji interesi nisu uzeti u obzir čine temelj kontrapokreta, otpora, alternativnih strategija i vizija(...) Međutim, neoliberalizam se konstituirao kao hegemonijski projekt ambicijom, dubinom, stupnjem raskida s poviješću, rasponom koloniziranih mjesta, učinkom na zdrav razum i pomakom u društvenoj arhitekturi. Popularno mišljenje i kalkuliranje u svakodnevnom životu danas pružaju slab otpor neoliberalnim idejama." Više »

Michael Hartmann: Elite, obrazovanje i politika

"Utjecaj elita je jako velik zato što donose odluke koje utječu na cijelo društvo unutar relativno malog kruga ljudi. Kada najviša sudska instanca odlučuje hoće li se uvesti školarine, potreban je puno masivniji prosvjed odozdo kako bi se tu odluku srušilo. Ako Daimler odlučuje hoće li se Mercedes C-klase proizvoditi u SAD-u, tada se ta odluka relativno brzo sprovede u djelo, jer se tek nekoliko ljudi mora usuglasiti oko tog pitanja. Tisuće zaposlenika bi se moralo organizirati da bi mogli ukinuti tu odluku. To nije nemoguće, ali je puno teže. Elite mogu brže i neposrednije odlučivati, tako da njihove odluke brže stupaju na snagu." Više »

Maria Asenbaum i Barbara Brehmer: Reclaim the Brain! - O proizvodnji ljudskog kapitala u EU

Obrazovanje kao ekonomski resurs sve više postaje središtem političkih diskusija u Europi. Maria Asenbaum i Barbara Brehmer istražuju aktualne tendencije u obrazovnim politikama u Europskoj uniji te su pritom nabasale na Lisabonsku strategiju. Što to zapravo znači, i kako izgleda u Austriji, koju se Hrvatska trudi slijediti u stopu, pročitajte u tekstu izvorno objavljenom u časopisu Perspektiven. Više »

Howard Hotson: Brzo i lako do diplome

Howard Hotson razotkriva privatna profitna sveučilišta koja su tek odnedavno prisutna u Engleskoj. Novac za nastavničke plaće sada se troši na oglašavanje, a tek sićušan udio "on-line" studenata diplomira. Oni koji završe takav studij ostanu s dvostruko većim dugom od onih koji su diplomirali na neprofitnim privatnim sveučilištima i s triput većim dugom od diplomanata javnih sveučilišta. K tome se često ispostavi da su diplome koje dobiju po tako napuhanim cijenama bezvrijedne. Više »

Marko Kržan: Socijalna država - jedini realno postojeći sustav općeg blagostanja

"Ideološka moć socijalne države kao jedne od "probojnih točaka" u okviru kapitalizma (Marx) njena je univerzalnost: povećanje sudjelovanja i rast razine usluga s rastom tehničkih mogućnosti nemaju internih ograničenja. Suton socijalne države pod pritiskom imperijalističke globalizacije i financijalizacije ​​– koji na sreću još uvijek nije konačan - jasno nas uči da se izolirani prodor ne može održati. Demontaža socijalizirane (ili, što je bliže stvarnosti, ograničeno regulirane) ekonomije dovodi do "neodrživosti" socijalne države, koja ima tendenciju da se promijeni u "socijalu"."

Peter Hudis: Od globalne krize do prevladavanja kapitala

"Na raznim povijesnim prekretnicama, kapitalizam reagira na rizik mogućih revolucija povećanjem zapošljavanja neproizvodnih radnika. To objašnjava značajan rast uslužnog i javnog sektora u suvremenom kapitalizmu. No budući da je kapitalizam neprestano pod pritiskom da smanji udio živog rada na račun mrtvog rada, s vremenom čak i relativna prezaposlenost neproduktivnih radnika dolazi pod napad kapitala. To je situacija s kojom se danas suočavamo, što se vidi u zajedničkom nastojanju brojnih frakcija globalnog kapitalizma da smanje broj radnika javnog sektora, kao i broj njihovih plaća i doprinosa kroz mjere štednje." Više »

Novi sindikalizam u nastajanju

Sindikalizam koji je sposoban omogućiti i izraziti praktično znanje svog članstva, kao radnika i kao građana, nužan je za obnovu javnih službi i za sukobljavanje s globalnim politikama štednje. Hilary Wainwright pokušala je povezati borbu oko države s izgradnjom javne moći i demokratskih kapaciteta potrebnih radi obnavljanja sindikalizma, kao i socijalističkog projekta. Više »

Solidarnost netko mora organizirati

Donosimo proširenu verziju intervjua sa sindikalistima Marijem Ivekovićem i Tomislavom Kišom, članovima Novog sindikata, nastalog u sklopu projekta Povijest radničkih borbi u Hrvatskoj od 1990. kojeg provodi Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju. Iveković i Kiš progovaraju o svom sindikalnom iskustvu, manje ili više poznatim događajima iz nedavne povijesti hrvatskog radničkog pokreta definirajući pri tom ključne odrednice uspješnog radničkog organiziranja. Više »

EU ne mari za grčke dugove

Novim paketom štednje bi se u Grčkoj u naredne dvije godine trebalo uštediti 11,5 milijardi eura. Posljedice po grčko društvo bit će katastrofalne. Sociolog Panagiotis Sotiris iz Antarsye („Koalicije antikapitalističke ljevice za udar“) razgovarao je s Federicom Matteoni o nužnosti napuštanja Eurozone. Više »

Marie-Christine Vergiat: Rasizam ponovno ulazi u europski mainstream

"U ekonomskim pitanjima – slobodan protok robe i kapitala i ukidanje prepreka konkurenciji – Komisija brzo djeluje. Kada je riječ o napadima na osnovna prava, čak i ona najdugovječnija – a to uključuje slobodno kretanje ljudi i naše pravo da ne budemo diskriminirani na prostoru EU – odjednom nam se govori da je to pitanje pojedine zemlje članice." Više »

Asbjørn Wahl: Politike štednje u Europi - Nema alternative

"Većina europskih sindikalnih konfederacija grčevito se drži onoga što se u EU jeziku naziva "socijalnim dijalogom". Znači, većina tih konfederacija djeluju kao da je klasni kompromis još uvijek netaknut i kao da je mirna bilateralna i trilateralna suradnja između radništva, kapitala i države još uvijek najučinkovitiji način promicanja radničkih interesa. Činjenica da je s klasnim kompromisom gotovo i da društvene snage s kojima one traže dijalog danonoćno napadaju javne usluge, nadnice, mirovine i sindikalna prava izgleda nije poljuljala vjeru većine europskih sindikalnih konfederacija u socijalni dijalog kao glavni put naprijed." Više »

Richard Seymour: O čemu se ovdje zapravo radi?

"Obamine najveće pojedinačne donacije došle su s Wall Streeta, a njegove usluge financijskom sektoru u osiguravanju niza bailouta mamutskih banaka svakako nadilaze bilo koju od bijednih reformi koje je ponudio svojoj široj bazi. Obama, međutim, ne bi mogao pobijediti na predsjedničkim izborima 2008. da nije kanalizirao neke od širih društvenih zahtjeva. Način djelovanja demokrata možda bi se mogao okarakterizirati gramscijevskim terminima kao "transformizam" — to jest, oni apsorbiraju društvene težnje, neutraliziraju njihov izrazito opozicijski ili klasno-antagonistički sadržaj, i ponovno ih artikuliraju kroz politiku pro-kapitalističkog centra." Više »

John D'Emilio: Kapitalizam i gej identitet

"Gej muškarci i lezbijke postoje na društvenom prostoru van granica heteroseksualne nuklearne obitelji. Naše su zajednice stvorene na tom prostoru. Naše preživljavanje i oslobođenje ovise o našoj sposobnosti da obranimo i proširimo taj prostor, ne samo radi nas već radi svih. To znači, djelomično, potporu pitanjima koja proširuju mogućnosti života izvan tradicionalne heteroseksualne obitelji: pitanja poput dostupnosti pobačaja i ratifikacije Amandmana o jednakim pravima (Equal Rights Amendment), afirmativne akcije za pripadnike drugih etniciteta i žene, javno financirane vrtiće, zaposlenje na puno radno vrijeme i prava mladih – drugim riječima, programe i pitanja koji pružaju materijalnu osnovu za osobnu autonomiju." Više »

Ellen Meiksins Wood: Kapitalizam i socijalna prava

"Govoreći u svoje ime, moram krenuti od premise da kapitalizam neće okončati za vrijeme moga života – a sumnjam da će okončati i za vrijeme života bilo koga od vas ovdje. Dakle, što nam je činiti? Možemo započeti s time da socijalna i ekonomska prava tretiramo na isti način kao i građanska i politička prava. Politička i građanska prava prije svega za cilj imaju limitiranje moći države i osiguranje autonomije pojedinaca i zajednica u odnosu na nju. Svima nam je ta ideja vrlo bliska, ideja osiguranja protiv moći i jamstva autonomije. No moja poanta je da je kapitalizam stvorio vlastite karakteristične strukture moći izvan države. I tu vrstu moći moramo ograničiti, moramo braniti svoju autonomiju i u odnosu na nju." Više »

Ni Izrael, ni Palestina

Juraj Katalenac piše za Zarez #347 analizu sukoba između Izraela i Palestine i klasne dinamike njihovog proletarijata. U članku su analizirane unutarnje i vanjske prepreke za ujedinjavanje židovskog i arapskog proletarijata i kritizirana ljevičarska "realpolitička" rješenja sukoba koja prvenstvo daju stvaranju palestinske države upotpunosti ignorirajući radničku klasu. Više »

Temelji za novu latinoameričku politiku

Profesor na UNAM-u, povjesničar i novinar Guillermo Almeyra piše o odnosu međunarodnog financijskog kapitala prema latinoameričkim državama, zajedničkom putu koji predstoji zemljama Latinske Amerike do preobrazbe ekonomskog i političkog sustava i zasad provedivim reformističkim mjerama koje vode u tom smjeru. Više »

Adrienne Roberts: Ženski pokreti su glavni pokretači progresivne društvene promjene

"S obzirom na specifično historijsko pozicioniranje žena između proizvodnje i društvene reprodukcije, feminističke i ženske grupe su naročito pogodne za mobilizaciju pitanja upravo iz tog konteksta. Najveća snaga feminizma je njegovo fokusiranje, kako teorijski tako i u praktičkom smislu na svakodnevne društvene odnose i prakse koje drugi obično ignoriraju. Primjerice, neplaćeni rad i takozvani neformalni oblici rada već su dugo u središtu feminističkog istraživanja i aktivizma." Više »

Christine Vanden Doelen: Žene plaćaju krizu

Baš kao što su planovi strukturne prilagodbe iscrpili i osiromašili žene zemalja Trećeg svijeta, mjere štednje dokrajčit će žene Europe. Isti mehanizmi koji proizlaze iz iste neoliberalne ideologije trenutno su posvuda na djelu; privatizacije, liberalizacije i proračunski rezovi u ime mjera štednje izjedaju socijalna prava i osiromašuju žene, učvršćuju i pogoršavaju nejednakost među spolovima te potkopavaju postignuća feminizma. "Dug, trojanski konj besprimjernog socijalnog rata protiv narodâ Europe, nije nimalo neutralan iz rodne perspektive." Više »

Poziv na predavanje Saše Furlana: Novac i država

Centar za radničke studije 17. prosinca 2014. u 19 sati poziva u MAZ (Pavla Hatza 16), na posljednje predavanje u ovogodišnjem ciklusu posvećenom teoriji kapitalističke države, na kojem će Sašo Furlan, s obzirom na preispitavanje odnosa između novca i države, razmotriti domete i limite državnog monetarnog intervencionizma u modernom monetarnom sustavu.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Snimka panela: "Od krize do zajedničkih dobara"

Zaključujemo temat "Od okupacije prostora do zajedničkog dobra" snimkom panela "From Crisis to the Commons" održanog u sklopu 5. Subversive festivala, na kojem su gostovali Saki Bailey, Vinod Raina i Giovanni Allegretti. Raina je govorio o borbi pokreta Chipko za ruralni commons u Indiji, dok je Allegretti na više primjera predstavio praksu commoninga (stvaranja zajedničkih dobara) u Italiji, no u ovom kontekstu apostrofiramo izlaganje Saki Bailey, koja se osvrnula na iskustvo sudjelovanja u okupaciji Teatro Valle, naglasivši taktičku i stratešku važnost pravne subjektivacije pokreta.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Lizzy Davies: Kako se jedan boemski kraj Rima bori da očuva svoju dušu

Zauzimanje Cinema America u Rimu započelo je u studenom 2012. godine, nakon što je kino od 2004. predmetom spora između privatnog vlasnika i onih koji su željeli da zgrada zadrži kulturnu funkciju. Članovi pokreta za okupaciju, potpomognuti lokalnim stanovništvom i filmašima, nalaze se u novoj etapi borbe za autonomnu kulturnu zonu. Nakon što su 3. rujna ove godine izbačeni iz kina, nastavljaju djelovanje u prostoru susjedne pekare (Piccolo America). Novi plan je - kupiti kino u gentrificiranom rimskom predgrađu Trastevere. Pročitajte prijevod teksta iz Observera, treći prilog u tematu "Od okupacije prostora do zajedničkog dobra".
Pročitajte više » Pročitajte više »

Ivan Velisavljević: Film je politika, bioskop je društvo

U tematu "Od okupacije prostora do zajedničkog dobra", nastavljamo tekstom u kojem Ivan Velisavljević donosi svoj pogled na slojevitosti zauzimanja kina "Zvezda" u Beogradu: "Iako smo ušli pre svega da provociramo, družimo se i gledamo filmove, mi u bioskopu očito ne provodimo vreme samo zbog umetnosti, već se bavimo politikom samim tim što organizujemo stvarnost. Zato niko od nas ne sme da previdi šta nam se događa, i mora zauzeti stav prema organizaciji stvarnosti. Tu se, zapravo, konstituišu političke i etičke pozicije."
Pročitajte više » Pročitajte više »

David Bollier: Slučaj okupacije Teatro Valle u Rimu

U jeku događanja oko zauzimanja kina "Zvezda" u Beogradu, povezujući ga s okupacijama rimskog Teatro Valle i Cinema America, naš suradnik Ivan Velisavljević pripremio je temat pod naslovom "Od okupacije prostora do zajedničkog dobra", u kojem ukazuje na važnost građanskih akcija zauzimanja, obrane i osnivanja zajedničkih prostora. Započinjemo s prijevodom teksta Davida Bolliera koji prati trogodišnju borbu za budućnost Teatra Valle.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Okrugli stol o filozofiji praxis

Povodom 50. obljetnice pokretanja i 40. godišnjice obustave časopisa Praxis (1964.-1974.), nastavnici i studenti Odsjeka za filozofiju pozivaju na Okrugli stol "Aspekti praxisa", koji će se održati u subotu, 13.12.2014., u vijećnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 10 sati. U nastavku pogledajte program.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Predrag Brazzoduro i Neven Melvan: Bez industrije nema oporavka

Sa stranice radnickaprava.org prenosimo proširenu verziju razgovora s Predragom Brazzodurom i Nevenom Melvanom o riječnom brodarstvu i pomorstvu u Hrvatskoj, slučaju Dunavskog Lloyda, privatizaciji Jadroplova, i stanju na domaćoj i međunarodnoj sindikalnoj sceni. Kraća verzija razgovora objavljena je 25. rujna 2014. u 392. broju Zareza.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Dragana Jović: Prilog analizi studentske jeseni 2014. u Beogradu

Nakon 55 dana blokade Filozofskog fakulteta u Beogradu, uprava je ispunila glavni zahtjev i uvjet za deblokadu, što bi trebalo predstavljati početak pregovora o ispunjenju ostalih zahtjeva. Dragana Jović, studentica sociologije i sudionica blokade, donosi nam tekst u kojem razmatra pitanja koja smatra važnima za razvoj studentske borbe. "Ako imamo relativno veliku grupu učesnika u jednoj društvenoj situaciji kakva je studiranje, koji se aktivno, disciplinovano, samopožrtvovano i pre svega, organizovano, suprotstavljaju onima koji su na poziciji moći i koji su odgovorni za njeno funkcionisanje, teško da bilo ko može da tvrdi da tu nema nikakve politike."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Poziv za autorske radove časopisa Diskrepancija

"Uredništvo časopisa Kluba studenata sociologije “Diskrepancija” Filozofskog fakulteta u Zagrebu poziva sve zainteresirane studentice i studente da šalju autorske radove za objavu u sljedećem broju. Tema broja jest feminizam. Važna su nam četiri problemska okvira: feministička borba u kulturnoj sferi, odnos feminizma i demokracije, materijalni aspekt rodne nejednakosti te globalnost feminističkog pokreta. Također, dobrodošli su osvrti na raznolike kritike feminizma kao teorije i prakse."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Ženski antifašistički Zagreb

Centar za ženske studije poziva da dođete u Galeriju Nova (Teslina 7) u subotu 6.12.2014. u 18h na otvaranje projekta i izložbe Ženski antifašistički Zagreb te popratnu tribinu od 19h - "Žensko pitanje i antifašizam uoči II. svjetskog rata" na kojoj će govoriti Gordana Stojaković, Jagoda Milidrag Šmid i Vjeran Pavlaković uz vodstvo autorâ projekta Barbare Blasin i Igora Markovića.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Snimka prvog dana seminara "Capital, the State and European Integration"

Pogledajte snimku prvog dana seminara "Capital, the State and European Integration" koji je održan 17-18.10.2014. u sklopu ovogodišnjeg programa CRS-a posvećenog teoriji kapitalističke države. Jens Wissel održao je izlaganje o Europskoj uniji kao državnom projektu, a njegov suradnik na istraživačkom projektu o europskim migracijskim politikama John Kannankulam govorio je o konkurentskim hegemonijskim projektima u trenutnoj europskoj krizi. U trećoj sesiji održana je zajednička rasprava s ostalim sudionicima seminara.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Reakcija na lobiranje Europskog saveza poslodavačkih udruga protiv rodne jednakosti i zaštite okoliša

Ženska fronta za radna i socijalna prava, SSSH, Grupa 22, BRID i Zelena akcija reagiraju na lobiranje BusinessEurope-a, najvećeg europskog poduzetničkog lobija, koje se otvoreno zalaže za bolju "poduzetničku klimu", "stezanje remena" i deregulaciju tržišta na uštrb ženskih radnih, reproduktivnih te političkih prava i protiv zdravog okoliša za građanke i građane.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Bojan Nonković: Sindikalne borbe u savezništvu s udrugama civilnog društva + promocija 4. broja časopisa "Nepokoreni grad"

Povodom izlaska četvrtog broja časopisa "Nepokoreni grad" u izdanju Mreže antifašistkinja Zagreba (MAZ), čija će se promocija održati danas, 28.11.2014. u 20h u caffe baru "Škver" (Zvonimirova 31), prenosimo tekst Bojana Nonkovića o novijoj povijesti sindikalnog rada te nužnosti stvaranja zajedničkih platformi za djelovanje povezivanjem sindikata i udruga civilnog društva kao prirodnih partnera u izgradnji solidarne društvene organizacije.
Pročitajte više » Pročitajte više »