tablice-sortiranje

slobfil-css

Asbjørn Wahl: Deset točaka o sindikalnoj strategiji borbe protiv klimatskih promjena

"Današnji režim ekonomskog rasta i bespoštedne eksploatacije prirodnih resursa integralan je dio kapitalističke ekonomije. Uski fokus na politiku zaštite okoliša neće biti dostatan. Bit će nužan pristup koji je kritičan prema sistemu. Kako bismo spriječili klimatske promjene, bit će nam potrebna demokratska kontrola nad ekonomijom – posebice nad proizvodnjom i distribucijom energije. Zbog svog strateškog položaja u društvu, sindikalni će pokret imati glavnu ulogu u ovoj društvenoj borbi. Međutim, sindikati širom svijeta su u defanzivi i pod ogromnim pritiskom jakih ekonomskih sila. Kako bi sindikalni pokret bio u stanju preuzeti vodeću ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, mora ga se revitalizirati, preusmjeriti i reaktivirati." Više »

Sarah Brouillette: Književnost je liberalizam

"U idealističkom načinu mišljenja, kakvo podržava Nobelov odbor, književnost proizilazi iz humanističkog liberalizma, u kojem genijalni pisac koji posjeduje jedinstvene vizionarske sposobnosti, izvana istražuje svijet, određuje njegove stvarnosti, i predstavlja ih kao umjetnost za našu kontemplaciju. Drukčiji pristup, koji nam omogućuje da razumijemo i stajalište Nobela, jest materijalistički pristup – njime se umjetnost promatra kao suštinski oblikovana okolnostima u kojima se pojavljuje. Čak i književnost koja sebe smatra apolitičnom, upletena je u mrežu sukoba i izrešetana proturječjima. Stajalište dalekog promatrača nije prirodni cilj književnosti: riječ je o posebnom stavu koji se promiče iz određenih razloga." Više »

Stuart Hall: Dugi marš neoliberalne revolucije

"Nijedna pobjeda nije permanentna ili konačna. Na hegemoniji se stalno mora raditi, održavati je, obnavljati, revidirati. Isključene društvene snage koje se nije uspjelo pridobiti, čiji interesi nisu uzeti u obzir čine temelj kontrapokreta, otpora, alternativnih strategija i vizija(...) Međutim, neoliberalizam se konstituirao kao hegemonijski projekt ambicijom, dubinom, stupnjem raskida s poviješću, rasponom koloniziranih mjesta, učinkom na zdrav razum i pomakom u društvenoj arhitekturi. Popularno mišljenje i kalkuliranje u svakodnevnom životu danas pružaju slab otpor neoliberalnim idejama." Više »

Michael Hartmann: Elite, obrazovanje i politika

"Utjecaj elita je jako velik zato što donose odluke koje utječu na cijelo društvo unutar relativno malog kruga ljudi. Kada najviša sudska instanca odlučuje hoće li se uvesti školarine, potreban je puno masivniji prosvjed odozdo kako bi se tu odluku srušilo. Ako Daimler odlučuje hoće li se Mercedes C-klase proizvoditi u SAD-u, tada se ta odluka relativno brzo sprovede u djelo, jer se tek nekoliko ljudi mora usuglasiti oko tog pitanja. Tisuće zaposlenika bi se moralo organizirati da bi mogli ukinuti tu odluku. To nije nemoguće, ali je puno teže. Elite mogu brže i neposrednije odlučivati, tako da njihove odluke brže stupaju na snagu." Više »

Maria Asenbaum i Barbara Brehmer: Reclaim the Brain! - O proizvodnji ljudskog kapitala u EU

Obrazovanje kao ekonomski resurs sve više postaje središtem političkih diskusija u Europi. Maria Asenbaum i Barbara Brehmer istražuju aktualne tendencije u obrazovnim politikama u Europskoj uniji te su pritom nabasale na Lisabonsku strategiju. Što to zapravo znači, i kako izgleda u Austriji, koju se Hrvatska trudi slijediti u stopu, pročitajte u tekstu izvorno objavljenom u časopisu Perspektiven. Više »

Howard Hotson: Brzo i lako do diplome

Howard Hotson razotkriva privatna profitna sveučilišta koja su tek odnedavno prisutna u Engleskoj. Novac za nastavničke plaće sada se troši na oglašavanje, a tek sićušan udio "on-line" studenata diplomira. Oni koji završe takav studij ostanu s dvostruko većim dugom od onih koji su diplomirali na neprofitnim privatnim sveučilištima i s triput većim dugom od diplomanata javnih sveučilišta. K tome se često ispostavi da su diplome koje dobiju po tako napuhanim cijenama bezvrijedne. Više »

Marko Kržan: Socijalna država - jedini realno postojeći sustav općeg blagostanja

"Ideološka moć socijalne države kao jedne od "probojnih točaka" u okviru kapitalizma (Marx) njena je univerzalnost: povećanje sudjelovanja i rast razine usluga s rastom tehničkih mogućnosti nemaju internih ograničenja. Suton socijalne države pod pritiskom imperijalističke globalizacije i financijalizacije ​​– koji na sreću još uvijek nije konačan - jasno nas uči da se izolirani prodor ne može održati. Demontaža socijalizirane (ili, što je bliže stvarnosti, ograničeno regulirane) ekonomije dovodi do "neodrživosti" socijalne države, koja ima tendenciju da se promijeni u "socijalu"."

Peter Hudis: Od globalne krize do prevladavanja kapitala

"Na raznim povijesnim prekretnicama, kapitalizam reagira na rizik mogućih revolucija povećanjem zapošljavanja neproizvodnih radnika. To objašnjava značajan rast uslužnog i javnog sektora u suvremenom kapitalizmu. No budući da je kapitalizam neprestano pod pritiskom da smanji udio živog rada na račun mrtvog rada, s vremenom čak i relativna prezaposlenost neproduktivnih radnika dolazi pod napad kapitala. To je situacija s kojom se danas suočavamo, što se vidi u zajedničkom nastojanju brojnih frakcija globalnog kapitalizma da smanje broj radnika javnog sektora, kao i broj njihovih plaća i doprinosa kroz mjere štednje." Više »

Petra Ivšić i Ana Vračar: MOL je preuzeo dionice, ne i odgovornost

"Ako većina odluka o sudbini industrijskih pogona biva donesena na menadžerskoj razini, organizirano protivljenje i poništenje takvih odluka treba tražiti na drugoj strani društvenog spektra, jer čak i onda kada se nominalno krenu zalagati za takozvane nacionalne interese, ni lokalne, ni državne političke strukture nisu u stanju prepoznati opasnosti deindustrijalizacije do mjere da riskiraju sukob sa strateškim partnerom. S druge strane, ukoliko se u donošenje odluke uključe oni koji će osjetiti posljedice, stvari se nužno mijenjaju. Ukoliko dođe do ostvarenja tog koraka, nametanje jednostrano donesenih odluka od strane uprava kompanija poput MOL-a postaje teže realizirati, jer nailazi na čvrstu i organiziranu opoziciju na terenu." Više »

David Macaray: Štrajk organiziranog radništva rafinerija u SAD-u

"Pitanje unajmljivanja vanjskih izvođača radova postaje ogroman problem za sve sindikate, a kada dosegne kritičnu razinu, postat će ogroman problem i za radnike koji nisu članovi sindikata. S obzirom na tržišna zbivanja, san je svake tvrtke promjena statusa njenih radnika iz „zaposlenika“ u „vanjske izvođače radova zaposlene preko ugovora na određeno“, što bi joj omogućilo da izbjegne izdvajanja za zdravstveno osiguranje, mirovinske doprinose, godišnje odmore ili praznike. Jednom kada se vaše zaposlenike svrsta u kategoriju radnika na određeno, sve što ste im obvezni isplatiti jest novac za obavljeni posao. Ispišite im račun i prema njima više nemate obaveza. A imajući u vidu da će gotovo uvijek biti viška radne snage, tržišne sile će konstantno snižavati nadnice." Više »

EU ne mari za grčke dugove

Novim paketom štednje bi se u Grčkoj u naredne dvije godine trebalo uštediti 11,5 milijardi eura. Posljedice po grčko društvo bit će katastrofalne. Sociolog Panagiotis Sotiris iz Antarsye („Koalicije antikapitalističke ljevice za udar“) razgovarao je s Federicom Matteoni o nužnosti napuštanja Eurozone. Više »

Marie-Christine Vergiat: Rasizam ponovno ulazi u europski mainstream

"U ekonomskim pitanjima – slobodan protok robe i kapitala i ukidanje prepreka konkurenciji – Komisija brzo djeluje. Kada je riječ o napadima na osnovna prava, čak i ona najdugovječnija – a to uključuje slobodno kretanje ljudi i naše pravo da ne budemo diskriminirani na prostoru EU – odjednom nam se govori da je to pitanje pojedine zemlje članice." Više »

Asbjørn Wahl: Politike štednje u Europi - Nema alternative

"Većina europskih sindikalnih konfederacija grčevito se drži onoga što se u EU jeziku naziva "socijalnim dijalogom". Znači, većina tih konfederacija djeluju kao da je klasni kompromis još uvijek netaknut i kao da je mirna bilateralna i trilateralna suradnja između radništva, kapitala i države još uvijek najučinkovitiji način promicanja radničkih interesa. Činjenica da je s klasnim kompromisom gotovo i da društvene snage s kojima one traže dijalog danonoćno napadaju javne usluge, nadnice, mirovine i sindikalna prava izgleda nije poljuljala vjeru većine europskih sindikalnih konfederacija u socijalni dijalog kao glavni put naprijed." Više »

Richard Seymour: O čemu se ovdje zapravo radi?

"Obamine najveće pojedinačne donacije došle su s Wall Streeta, a njegove usluge financijskom sektoru u osiguravanju niza bailouta mamutskih banaka svakako nadilaze bilo koju od bijednih reformi koje je ponudio svojoj široj bazi. Obama, međutim, ne bi mogao pobijediti na predsjedničkim izborima 2008. da nije kanalizirao neke od širih društvenih zahtjeva. Način djelovanja demokrata možda bi se mogao okarakterizirati gramscijevskim terminima kao "transformizam" — to jest, oni apsorbiraju društvene težnje, neutraliziraju njihov izrazito opozicijski ili klasno-antagonistički sadržaj, i ponovno ih artikuliraju kroz politiku pro-kapitalističkog centra." Više »

John D'Emilio: Kapitalizam i gej identitet

"Gej muškarci i lezbijke postoje na društvenom prostoru van granica heteroseksualne nuklearne obitelji. Naše su zajednice stvorene na tom prostoru. Naše preživljavanje i oslobođenje ovise o našoj sposobnosti da obranimo i proširimo taj prostor, ne samo radi nas već radi svih. To znači, djelomično, potporu pitanjima koja proširuju mogućnosti života izvan tradicionalne heteroseksualne obitelji: pitanja poput dostupnosti pobačaja i ratifikacije Amandmana o jednakim pravima (Equal Rights Amendment), afirmativne akcije za pripadnike drugih etniciteta i žene, javno financirane vrtiće, zaposlenje na puno radno vrijeme i prava mladih – drugim riječima, programe i pitanja koji pružaju materijalnu osnovu za osobnu autonomiju." Više »

Ellen Meiksins Wood: Kapitalizam i socijalna prava

"Govoreći u svoje ime, moram krenuti od premise da kapitalizam neće okončati za vrijeme moga života – a sumnjam da će okončati i za vrijeme života bilo koga od vas ovdje. Dakle, što nam je činiti? Možemo započeti s time da socijalna i ekonomska prava tretiramo na isti način kao i građanska i politička prava. Politička i građanska prava prije svega za cilj imaju limitiranje moći države i osiguranje autonomije pojedinaca i zajednica u odnosu na nju. Svima nam je ta ideja vrlo bliska, ideja osiguranja protiv moći i jamstva autonomije. No moja poanta je da je kapitalizam stvorio vlastite karakteristične strukture moći izvan države. I tu vrstu moći moramo ograničiti, moramo braniti svoju autonomiju i u odnosu na nju." Više »

Ni Izrael, ni Palestina

Juraj Katalenac piše za Zarez #347 analizu sukoba između Izraela i Palestine i klasne dinamike njihovog proletarijata. U članku su analizirane unutarnje i vanjske prepreke za ujedinjavanje židovskog i arapskog proletarijata i kritizirana ljevičarska "realpolitička" rješenja sukoba koja prvenstvo daju stvaranju palestinske države upotpunosti ignorirajući radničku klasu. Više »

Temelji za novu latinoameričku politiku

Profesor na UNAM-u, povjesničar i novinar Guillermo Almeyra piše o odnosu međunarodnog financijskog kapitala prema latinoameričkim državama, zajedničkom putu koji predstoji zemljama Latinske Amerike do preobrazbe ekonomskog i političkog sustava i zasad provedivim reformističkim mjerama koje vode u tom smjeru. Više »

Adrienne Roberts: Ženski pokreti su glavni pokretači progresivne društvene promjene

"S obzirom na specifično historijsko pozicioniranje žena između proizvodnje i društvene reprodukcije, feminističke i ženske grupe su naročito pogodne za mobilizaciju pitanja upravo iz tog konteksta. Najveća snaga feminizma je njegovo fokusiranje, kako teorijski tako i u praktičkom smislu na svakodnevne društvene odnose i prakse koje drugi obično ignoriraju. Primjerice, neplaćeni rad i takozvani neformalni oblici rada već su dugo u središtu feminističkog istraživanja i aktivizma." Više »

Christine Vanden Doelen: Žene plaćaju krizu

Baš kao što su planovi strukturne prilagodbe iscrpili i osiromašili žene zemalja Trećeg svijeta, mjere štednje dokrajčit će žene Europe. Isti mehanizmi koji proizlaze iz iste neoliberalne ideologije trenutno su posvuda na djelu; privatizacije, liberalizacije i proračunski rezovi u ime mjera štednje izjedaju socijalna prava i osiromašuju žene, učvršćuju i pogoršavaju nejednakost među spolovima te potkopavaju postignuća feminizma. "Dug, trojanski konj besprimjernog socijalnog rata protiv narodâ Europe, nije nimalo neutralan iz rodne perspektive." Više »

Promocija petog broja Nepokorenog grada

Povodom izlaska novog broja časopisa "Nepokoreni grad" posvećenog zagrebačkom kvartu Trešnjevka, Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) poziva vas na promociju koja će se održati sutra, 27. svibnja 2015. godine u 19:00 sati, u sjenici Knjižnice S.S.Kranjčevića i Galeriji Prozori (Zapoljska 1) na Peščenici. "Odlučili smo se za jedan od zagrebačkih kvartova shvativši da se sistemski problemi koji se mnogima čine apstraktnima možda najbolje prepoznaju na primjeru problematike konkretne lokalne zajednice. (...) Tekstovima koji se bave poviješću Trešnjevke nastojimo sagledati njezinu današnju poziciju kroz procese koji su ostavili trag na njezin razvoj, te smo s obzirom na to nastojali postaviti okvir za raspravu o smjeru u kojem bi se trebala odvijati generalna kvartovska politika jednog grada."
Pročitajte više » Pročitajte više »

George Monbiot: Zemlja zove

Netom nakon poraza laburista na britanskim izborima, George Monbiot nudi savjete za dug put prema oporavku kroz izgradnju politike u skladu s potrebama i pulsom zajednice: "Životni vijek proveden u proučavanju taktika i manevara unutar vestminsterskog mjehura možda funkcionira za stranku koju podržavaju korporativni mediji, i koja može izazvati osjećaj straha kako bi pogurala glasače udesno; no ne djeluje isto kada je u pitanju stranka kojoj je za uspjeh potreban nepatvoreni javni entuzijazam. Laburistima nisu potrebni ljudi s iskustvom u bankarstvu ili poduzetništvu, već ljudi koji znaju kako izgraditi politički pokret odozdo prema gore."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Primož Krašovec: Kritika javnog sektora kao slijepa pjega ljevice

Pogledajte snimku predavanja Primoža Krašovca, održanog na Akademiji likovnih umjetnosti 8. svibnja u sklopu programa Škole suvremene humanistike 8. Subversive festivala, koja se ove godine održavala pod naslovom "Socijalna dimenzija kulturne politike": "Neoliberalni diskurs i reformističke prakse utjecajne su i uspješne upravo zato što se temelje na stvarnim životnim iskustvima institucionalne inercije, ukorijenjenih statusnih nejednakosti te povećane marginalizacije i frustracije perifernih, prekarnih radnika u javnom sektoru. S druge strane, politički diskursi utemeljeni na idealiziranoj slici javnog sektora koja ne odgovara stvarnom iskustvu zaposlenih u javnom sektoru i korisnika usluga javnog sektora, osuđeni su na političku neučinkovitost."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Sarah Lazare: Prosvjednici prijete "poplaviti sustav“ u borbi za klimatsku i planetarnu pravdu

"Od katranskih pijesaka kanadske pokrajine Alberte preko luke u Seattleu do naselja koja se nalaze u zoni visokog rizika od eksplozija vlakova koji prevoze naftu, organizatori diljem Sjeverne Amerike pozivaju na "val otpora" ove jeseni, kojem je cilj "zaustaviti rad ekonomskih i političkih sustava koji ugrožavaju naš opstanak". Taj se "val otpora" organizira pod parolom "Poplavimo sustav" ("Flood the System")."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Podržite Park za Kajzericu gledajući zvijezde!

Podržavamo inicijativu Park za Kajzericu volonterske platforme 1POSTOZAGRAD, koja traži da se jedini preostali slobodan zeleni prostor na Kajzerici, livada u Bencekovićevoj, proglasi javnim parkom i osmisli prema stvarnim potrebama i željama zajednice. Prosvjed za park na Kajzerici (koja doslovno nema javni park) održat će se na livadi u Bencekovićevoj ulici u subotu, 30. svibnja 2015. s početkom u 19:30 sati, kada će u suradnji s Astronomskim društvom Beskraj biti organizirano besplatno gledanje zvijezda kroz teleskope koji će biti postavljeni na livadi za koju se zagovara da postane javni park.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Catarina Príncipe: Ponaša li se Angela Merkel iracionalno?

Nakon dogovora Grčke s Eurogrupom u veljači, Njemačka je vlada prvo djelomično popustila u pogledu zahtjeva koje stavlja pred Syrizinu vladu, da bi se potom ipak vratila na svoj prethodni stav da se moraju poštovati svi uvjeti sporazuma o financijskom spašavanju kojeg je potpisala prethodna grčka vlada. No je li, dugoročno gledano, takva trenutna taktika njemačkih elita nelogična i iracionalna? S obzirom da se one već neko vrijeme intenzivno pripremaju za posljedice potencijalnog bankrota Grčke i njenog izlaska iz eurozone, može se zaključiti da nije. U ovom tekstu Catarina Príncipe objašnjava zašto.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Matt Huber: Elon Musk spašava svijet?

Multimilijarder Elon Musk i njegova tvrtka Tesla Motors posljednjih nekoliko tjedana pune stupce i naslovnice kako stranih tako i domaćih medija. Proizvodom zidne baterije nazvane Powerwall individualnim se potrošačima obećava instant rješenje koje će im omogućiti da postanu neovisni od centralizirane elektroenergetske mreže, računa za struju i fosilnih goriva. No, kako Matt Huber objašnjava u ovom članku, kolektivni problem sadašnjeg zastarjelog i ekološki destruktivnog sustava proizvodnje energije ne može se riješiti individualiziranim rješenjima kakva nude korporacije poput Tesla Motors.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Bill Quigley: Deset šokantnih činjenica o Baltimoreu

Baltimorski travanj 1968. ponovio se 2015. godine. Neposredni povod za niz prosvjeda koji će uslijediti u Baltimoreu bila je smrt Freddija Graya koji je tjedan dana nakon uhićenja, 19. travnja, preminuo zbog policijske brutalnosti. Donosimo statistički prikaz svakodnevice crnačkog stanovništva u koju su uronjena nedavna događanja u Baltimoreu.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Vivek Chibber: Kako govore subalterni?

Kao uvod i pripremu za večerašnje predavanje Viveka Chibbera "Postkolonijalna teorija i 'realno postojeći kapitalizam'" (14.5.2015., 19h, kino Europa), donosimo još jedan prilog iz časopisa Up&Underground koji uskoro izlazi iz tiska, intervju koji je s Chibberom napravio Jonah Birch: "Postoje neki aspekti naše ljudske prirode koji nisu kulturalno konstruirani: kultura ih oblikuje, ali ona ih ne stvara. Moje je stajalište da unatoč tome što postoje ogromne kulturalne razlike među ljudima na Istoku i na Zapadu, postoji i temeljni skup briga koje ljudi dijele, neovisno o tome jesu li rođeni u Egiptu, ili u Indiji, ili u Manchesteru, ili u New Yorku. Nije ih mnogo, no možemo navesti barem dvije ili tri: briga za vlastitu fizičku dobrobit; po svoj prilici i zabrinutost za određen stupanj autonomije i samoodređenja; briga za one prakse koje se izravno tiču vašeg blagostanja. Toga nema previše, no začudili biste se koliko vas daleko može odvesti u objašnjavanju iznimno važnih povijesnih transformacija."
Pročitajte više » Pročitajte više »

Lise Vogel: Još jednom o kućanskom radu

U svom predavanju naslova "Marksizam i podčinjavanje žena" (12.5., 21h, Kino Europa, 8. Subversive festival) - prema istoimenoj knjizi koja je 2013. godine doživjela i svoje reizdanje, autorica će se kritički osvrnuti na dualan sistem popularan među socijalističkim feministkinjama koje tvrde da su spol i klasa dvije odvojene autonomne jedinice proučavanja ženske potlačenosti i perspektive socijalne reprodukcije koja teži žensku potlačenost smjestiti unutar marksističkog razumijevanja procesa kapitalističkog sistema kojoj se priklanja i autorica. Vogel će se dotaknuti pitanja tretmana i važnosti neplaćenog kućanskog rada, unitarne teorije te ukazati na potrebu da se žensko oslobođenje i pitanje ženske borbe nužno treba staviti u širi društveno-ekonomski kontekst reprodukcije kapitalističkog sustava u cjelini. U nastavku pročitajte appendix novom izdanju Vogeličine knjige, koji će biti objavljen u izdanju časopisa Up&Underground br. 27/28 koje uskoro izlazi.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Deirdre Fulton: Protivnici frackinga u pravu - studija pronašla toksične kemikalije u vodi za piće

Crpljenje plina i nafte metodom tzv. frackinga iz geoloških formacija škriljevca izrazito je rasprostranjeno u SAD-u, u kojem se 67 posto plina i 43 posto nafte proizvodi na taj način. Naftne i plinske korporacije već dulji niz godina pokušavaju uvesti fracking i u druge zemlje. Pritom se susreću s različitim stupnjem uspjeha koji prvenstveno ovisi o snazi pokreta koji se protivi toj opasnoj metodi. Da su protivnici frackinga u pravu pokazuje i nova znanstvena studija o utjecaju kemikalija koje se koriste u sklopu te metode na pitku vodu stanovništva koje živi na područjima gdje se ona primjenjuje.
Pročitajte više » Pročitajte više »

Dijelimo 10 festivalskih karata za 8. Subversive! - ***PODIJELJENO***

U suradnji sa Subversive festivalom, koji je počeo svojim filmskim programom 3. svibnja, a konferencijsko-forumaški program počinje danas, 10.5., i traje do subote, 16.5., dijelimo 10 festivalskih karata koje se mogu koristiti za sve sadržaje festivala koji se naplaćuju. Deset najbržih koji nam pošalju svoje podatke e-mailom na slobodni.filozofski@gmail.com dobit će upute kako da podignu svoje festivalske karte. Pratite bogat i zanimljiv program Subversivea koji možete pogledati ovdje.

Pročitajte više »

Poziv na tribinu "Nezaposlenost i siromaštvo"

U ponedjeljak, 11. svibnja 2015., s početkom u 17.30 sati, u Konferencijskoj dvorani Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će se tribina pod naslovom Nezaposlenost i siromaštvo. Gosti tribine su: Olja Družić Ljubotina, Milan Deskar-Škrbić i Mislav Žitko. Moderatori tribine su Nino Čengić i Marko Kučan. "Problemi siromaštva, nezaposlenosti i beskućništva sve su češći predmeti diskusija o suvremenim liberalnim društvima. Riječ je o problemima koji se tiču čitavog društva, a ne samo njegovih pojedinih članova. Koliko smo kao društvo uopće svjesni problema siromaštva i njegovih razmjera te nekih naročito ekstremnih oblika siromaštva poput beskućništva i po čemu je Republika Hrvatska uopće socijalna država kada su u pitanju siromaštvo i nezaposlenost? Kako se suvremena država suočava s navedenim problemima, a kako pojedinci?"
Pročitajte više » Pročitajte više »