kolumna

Izvještaj sa 66. plenuma, petak, 4.12.2009.

Na šezdeset i šestom plenumu raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda. Između ostalog, raspravljalo se o organizaciji zajedničkog prosvjeda svih građana i studenata koji se bore za besplatno obrazovanje. Izglasana je suspenzija blokade Fakulteta, i termin sljedećeg plenuma koji će se održati u utorak, 8.12.

Plenum je obaviješten da je Pula izglasala deblokadu, a blokada Filozofskog fakulteta u Rijeci se nastavlja i sutra.

Senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli donosi zaključak da se slaže s uvodnim načelom za studiranje bez školarina koje je izradilo Povjerenstvo za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju na sjednici 30. studenoga: Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada stoga svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima) za cijelo vrijeme predviđeno programom studija i zakonskim propisima koji reguliraju studentska prava.

Senat Sveučilišta u Puli se NE slaže s prijedlogom Povjerenstva da studenti koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak semestra iskazane u ECTS bodovima plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njezine sastavnice.

Radna grupa za analizu dokumenata radit će na komparativnoj analizi nacrta Zakona o sveučilištima i sličnih zakona drugih europskih zemalja. Idući sastanak održat će se u ponedjeljak, 7.12. u 17h u A002.

Izabran je delegat koji će 10.12. gostovati u emisiji ljubljanskog radija Študent.

Plenum je odlučio da ćemo sudjelovati u organizaciji zajedničkog prosvjeda svih studenata i građana koji se bore za besplatno obrazovanje. Ideja o organiziranju velikog prosvjeda dolazi od kolega s riječkog plenuma. Grupa za međuplenumsku suradnju , na kojoj će se raditi na organizaciji prosvjeda, sastat će se u ponedjeljak u 20h.

Nakon plenuma seljaka održanog danas u D7, plenum Filozofskog fakulteta je odlučio da će dati podršku seljacima u budućim prosvjedima.

Sudionici plenuma su zatim raspravljali o daljnjoj blokadi nastavnog procesa. Ponovno je naglašeno da je blokada samo sredstvo, a ne cilj. Mišljenje nekih sudionika plenuma je da smo ovom blokadom postigli sve što u ovom periodu možemo postići. Analizom Zakona o sveučilištima (koji još nije službeno objavljen) dokazali smo da će komercijalizacija obrazovanja uzimati sve više i više maha ako to ne spriječimo. Sada je red na Ministarstvu da Zakon o sveučilištima stavi na javnu raspravu. Povjerenstvo za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju ne nudi potpuno javno financirano obrazovanje, već novi sustav naplaćivanja. Reagirat ćemo na sve njihove zaključke i odluke koje donesu nakon sastanaka u prosincu. Borba se bez obzira na nastavak ili prestanak blokade nastavlja. Argumenti za nastavak i prestanak blokade uglavnom su bili podjednaki kao i na jučerašnjem plenumu. Dio sudionika plenuma smatra da trebamo nastaviti s ovakvim političkim pritiskom i u idućem tjednu. Neki sudionici plenuma su smatrali da bi još sutra trebali blokirati nastavu zbog razloga tehničke prirode. Obzirom na velik broj suzdržanih tokom prvog glasanja (49 za nastavak blokade, 43 protiv te 60 suzdržanih), nastavila se rasprava. Tokom rasprave iskristaliziralo se da bi trebali ponoviti glasanje.

Naglašeno je da su za nastavak ili suspenziju blokade najvažniji strateški argumenti, iako ne možemo ignorirati ni one operativne i emocionalne.

Plenum je odlučio da se od sutra nastavni proces na Filozofskom fakultetu nakon 12 dana blokade ponovno počinje odvijati. Odlučeno je da je vrijeme za privremenu suspenziju blokade. (49 za nastavak blokade i sutra, 58 protiv te 20 suzdržanih). Blokada nastavnog procesa se ne nastavlja i sutra, 5. prosinca.

Sutra (u subotu, 5. prosinca) se fakultet čisti od 14 do 22 sata. U 22 sata redarska služba vraća ključeve fakulteta. Sutra u 18h u A002 održat će se sastanak radne grupe za program. Nastavljamo s alternativnim programom. Iduće tribine, predavanja i radionice bit će održane već u srijedu.

Sutra u 16h u D7 održat će se konferencija za medije na koju pozivamo sve zainteresirane studente i građane koji žele pokazati da se borba za potpuno javno financiranim obrazovanjem, kao i nakon suspenzije proljetne blokade, nastavlja! Odabrane su glasnogovornice.

Idući plenum održat će se u utorak, 8.12. u 20h u D7. Grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se istog dana u 17 sati. Odabrani su moderatori za utorak.

Plenum se za vrijeme suspenzije blokade održava jednom tjedno. Pozivamo sve zainteresirane da i dalje aktivno sudjeluju i borbi, posjećuju tribine i dolaze na radne grupe i na plenume koji su otvoreni za sve.

Grupa za informiranje sastat će se u ponedjeljak u 14h, bolonjska grupa u srijedu u 16h, a grupa za širenje direktne demokracije u srijedu u 18h.

Plenum je zaključen u 22:59.

5. prosinca 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka