Iz medija – prosvjed 30. ožujka

Kao i inače nakon prosvjeda i drugih studentskih aktivnosti, donosimo kratak pregled medijskih napisa. Ovoga puta, većina je članaka posvećena prosvjednoj akciji “Stop školarine – SVEučilište SVIMA” kojeg su 30. ožujka održali studenti Ekonomskog, Filozofskog, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te studenti Fakulteta političkih znanosti pred Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu

Business.hr:
“Studenti nemaju razloga za prosvjed” (video)

Danas.hr:
Ogorčeni studenti najavili borbu do kraja (fotogalerija)

Glas Istre:
Prosvjedovali zagrebački studenti
Studenti su se okupili pred HNK-om noseći transparente s već poznatim porukama, među ostalim, “Stop školarine – Sveučilište svima”, “EUtanazija obrazovanja”, “Bauk blokade kruži Hrvatskom”. Potom su se, uz glasne zvižduke i pozive vozačima da zatrube u znak potpore, preselili ispred Sveučilišta gdje je trajala sjednica Senata.

Glas Slavonije:
Studenti na ulici zbog školarina
“I rezanje upisnih kvota za diplomske studije i naplaćivanje školarina oblik su uskraćivanja prava na obrazovanje. Ustav ove države kaže da je pravo na obrazovanje dostupno svima, ali nadležni ministar se ne slaže. Brucošima je rečeno kako o školarinama ne moraju voditi brigu, no nije im rečeno pod kojim uvjetima će morati početi voditi računa o tome. I dalje se ne zna ništa, premda su upisi za nekoliko mjeseci”, istaknuli su studenti.

HRT:
Prosvjed zagrebačkih studenata (video)

H-alter:
Video: Bauk blokade i dalje kruži Hrvatskom
Ovakvim odredbama Hrvatska je daleko od zamišljenog koncepta “izvrsnosti” i rado prizivane “zemlje znanja”. A da je novi ministar obrazovanja Radovan Fuchs od svog prethodnika osim ministarske fotelje naslijedio i dozu bahatosti potvrđuje i jučerašnja izjava kojom je studentski prosvjed nazvao “kazalištem ispred kazališta”.

Jutarnji list:
Studenti prosvjedovali ispred Sveučilišta u Zagrebu
Studenti Ekonomije ističu da su školarine na njihovom fakultetu čak 6,5 tisuća kuna, te da je samo pet posto studenata upisano uz potporu Ministarstva. Prema njima se tragedija komercijalizacije obrazovanja najbolje očituje u činjenici da je nekad ugledni fakultet danas postao temom crne kronike.

Osijek 031:
“Bolonja” povećala prolaznost i smanjila kvalitetu studija
Zbrka je, kaže, i na tržištu rada. Poslodavci i dalje ne shvaćaju nove nazive i titule, pa prvostupnike (završen trogodišnji preddiplomski studij) doživljavaju kao nekadašnju višu stručnu spremu, a tek magistre (završen diplomski, odnosno petogodišnji studij), gledaju kao osobe s visokom stručnom spremom.

Novi list:
Bjeliš na mukama
Bota je objasnio da je suspenzivni veto uložen zato što studenti Filozofskoga fakulteta traže besplatno studiranje za sve, a ne samo za studente prve godine studija koji će, u skladu s vladinom odlukom, upisati prvu godinu studija u akademskoj godini 2010./2011. bez participacija. Dodao je da studenti Filozofskoga fakulteta nemaju ozbiljnije primjedbe na predložene upisne kvote.

Slobodna Dalmacija:
Prosvjed studenata: Tražimo besplatno obrazovanje za sve
Ja ne vidim razlog za studentski prosvjed, ali ako smatraju da trebaju raditi kazalište ispred kazališta neka ga naprave. Ja sam apsolutno siguran da najveći broj studenata definitivno podržava ovu odluku Vlade o jednakim startnim pozicijama za sve studente koji upisuju godinu, rekao je jučer Fuchs.

T-portal:
Država želi uzimati iz džepova studenata (video)
Studenti se žale da nije definirano kako će izgledati novi model financiranja: koliki će postotak studenata plaćati nakon prve godine, što će biti s izvanrednim studentima, što će biti s plaćanjem ECTS-bodova, kolike će biti školarine…

Vjesnik:
Školarine pokrivaju 27 posto troškova Sveučilišta
Rektor Aleksa Bjeliš izrazio je zabrinutost zbog najava smanjenja izdvajanja za istraživačke djelatnosti, što dovodi u pitanje konkurentnost naših istraživača. “Ovakve redukcije otvaraju pitanje politike prema visokom obrazovanju i istraživanju. Druge zemlje koje su također u recesiji teže pojačati financiranje znanstvenih istraživanja, jer u jačanju toga segmenta vide najbržu mogućnost izlaska iz krize”, poručio je rektor.

ZaMirZine:
Studenti prosvjedovali pred zgradom Sveučilišta
Zahvaljujući prosvjedima, već dvije godine diplomski je besplatan, no vlast očito čini sve što može da sredstva koja izdvaja za obrazovanje odu negdje drugdje.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve