U 
U 
Hajrudin Hromadžić: "Konzumerizam", Goran Stojanović: "Motivacijska struktura posjetitelja na primjeru Avenue Malla"
SkriptaTV donosi snimku predavanja održanog 21. travnja 2009. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je o konzumerizmu na tromeđi neoliberalizma, postindustrijskog kapitalizma i postmodernizma, o dokumentarnom filmu "Češki san" i stvaranju potrošačke kulture želja u profitnom interesu korporacija govorio Hajrudin Hromadžić, a Goran Stojanović izložio je svoj diplomski rad iz sociologije, istraživanje "Motivacijska struktura posjetitelja na primjeru Avenue Malla".
5 komentara
Meni nista nije jasno,ja se ne razumin u ekonomiju. Stalno nam svi govore da je ovo dobro razmisljanje:
http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/70672/Zasto-Hrvatska-propada.html
Pa dajte objasnite,prokomentirajte ovo sto ovaj zgombic pise,nitko se ne trudi dobro objasniti ljudima koji se u to ne razumu
Joško
Zgombićevo razmišljanje nije dobro. tvrdnja da je privatni kapital efikasniji od državnog se stalno ponavlja kao mantra čime se gubi svijest o onome o čemu se tu radi. privatni kapital je koristan prvenstveno privatnom vlasniku tog kapitala dok je društvu vrlo često štetan. to se najbolje može vidjeti u cijelom nizu kupovina i preprodaja raznih radnih organizacija svugdje u svijetu kad reorganizacijom prenamjenom dolazi do masovnih otpuštanja radnika samo zato da bi vlasnik zadržao svoj profit. Čest je slučaj i potpunog zatvaranja radne organizacije kako bi se zemljište na kojem se nalazi moglo lakše prodati. uzmemo li i te stvari u obzir kad mjerimo koliko je nešto korisno za društvo, možemo vidjeti da privatni kapital za društvo baš i nije koristan, a ako je upravo društvo predmet naše brige, onda ga u odnosu na njega nikako ne možemo smatrati efikasnim.
Taj fundamentalni problem ne može riješiti nikakva uređena pravna regulativa dokle god se ona ravna po kanonu "slobodnog" tržišta. inzistiranje na "poduzetničkoj" klimi je inzistiranje na izrabljivanju jednih na račun drugih, to je inzistiranje na stanju trajnog sukoba. takvo stanje pak kao posljedicu ima nemogućnost održavanja stabilnosti sustava. to sad najbolje vidimo u ovoj svjetskoj ekonomskoj krizi gdje bi taj "efikasni" privatni kapital potpuno propao da nije bilo basnoslovno velikih financijskih intervencija državnog kapitala. rezultat toga je pak taj da je tih par bogatih guzica uspjelo zadržati svoje mekane jastuke punjene novcem dok su milioni ljudi ostali bez sigurne egzistencije. u tako reguliranom tržištu nema ničeg slobodnog, postoji samo protekcionizam nekolicine izabranih. to nije društvo koje možemo smatrati pravednim.
Drzavu vode lopovi koji ili kradu ili nista ne rade, a onda se drzava optuzuje da je "los gospodar". Drzava nije los gospodar, vlada (ova sada ali i one prije) je lose gospodarila njome, ali umjesto da odgovorni snose posljedice, oni su zasticeni od bilo kakve odgovornosti. Kada bi se privatizacijskim lopovima, direktorima HEP-a, odgovornim za aferu kamioni ili Polancecu sudilo za veleizdaju (sto podrivanje ekonomskog suvereniteta i jest), te kad bi ih se izgnalo iz drzave a imovina konfiscirala, onda bi se lopovi malo zapitali koliko je kradja isplativa. Ovako situacija podjseca na varsavski geto gdje su zidovi bili ostavljeni da zive u neljudskim uvjetima, a onda bi ih se snimalo i prikazivalo kao "zivotinje koje zive u neljudskim uvjetima". Btw, ovaj "porezni strucnjak" u svom clanku nigdje ne spominje da se u hrvatskoj oporezuje samo rad, dok NIKAKAV porez na kapital ne postoji. Utoliko je i on dio sustava i ne treba mu vjerovati nista sto prica.
Uzas. Pa ovaj Zgombicev clanak je najobicnije neoliberalno trkeljanje. Pa zaboga, on sam eksplicira kako treba "napustiti ideju prvednosti". Takodjer, izuzimanje financijskog sektora iz bilo kakvog sustava kontrola je upravo ono sto je dovelo do svjetske globalne krize, a ovaj "strucnjak" nam predlaze da se time borimo protiv krize? wtf??
Takodjer:
"Napravimo anketu među srednjoškolskim profesorima, koliko god to sad sladunjavo ili patetično zvučalo, bi li radije imali: a) godišnju plaću od 66.000 kuna, a naš poduzetnik dividendu od 10 milijuna kuna; b) godišnju plaću od 66.000 kuna, a naš poduzetnik isto 66.000 kuna (uz poreznu stopu od 99,34%) ili c) godišnju plaću od 200.000 kuna (tri puta veću), a naš poduzetnik dividendu od 100 milijuna kuna (deset puta veću). Ja vjerujem da bi se 90% naših profesora odlučilo na odgovor c), ali to nećemo nikad doznati, ako takvu jednu anketu ne provedemo."
Gospodinu ocito nije poznato, takve ankete su napravljene jos prije 30ak godina u Americi a rezultati su potpuno suprotni od ovih sto ih prezentira nas "strucnjak"; ljudima je bitnija sto veca razlika medju primanjima od apsolutnog iznosa primanja. Npr, ljudi ce prije odabrati opciju prema kojoj oni primaju 20 000 kn, a netko drugi 10 000, nego sto ce odabrati opciju prema kojoj bi oni dobili 30 000, a suparnici 25 000 kn. Scijalna psihlogija to zna vec 30ak godina, ali nas "strucnjak" nije izgleda nikad cuo za to. Dajte se raspitajte pa formirajte stav, nemojte ko jebene ovce ponavljat sta drugi (samozvani autoriteti) pricaju.
odličan zgombićev članak!
Objavi komentar
Prostor za komentare služi omogućavanju plodne i konstruktivne rasprave o objavljenim člancima. Komentari se zbog toga moderiraju te će se brisati komentari nevezani uz raspravu (spam), namjerno poticanje rasprave samo da bi se raspravljalo, odnosno postanje komentara u svrhu disrupcije civilizirane debate (trolanje), te srozavanje rasprave na sitničava prepucavanja, ad hominem prozivanja sudionikâ ili bilo kojih drugih osoba i iznošenja prijetnji sudionicima rasprave ili bilo kojim drugim osobama.
Ukoliko komentirate kao neregistrirani korisnik, molimo vas da izaberete opciju "IME/URL" i upišete neko ime, polje URL može ostati prazno. Upute za registrirano komentiranje možete pročitati ovdje. Upute i smjernice vezane uz komentiranje i moderiranje komentara nalaze se ovdje. Stavovi izneseni u komentarima izjave su pojedinaca i ne odražavaju službene stavove uredništva stranice niti plenuma FFZG-a. U komentarima su dozvoljeni HTML tagovi <b>, <i> i <a>.
Zbog sustava automatske detekcije spama neki bi komentari mogli greškom završiti u spam folderu; u tom će slučaju urednici stranice ispraviti grešku čim budu u mogućnosti.