tablice-sortiranje

slobfil-css

Zajednička izjava za "Globalni val akcija za obrazovanje"

Donosimo prijevod zajedničke izjave za "Globalni val akcija za obrazovanje" koju su formirali studentski aktivisti iz cijeloga svijeta. Pozivamo zaiteresirane da je pročitaju kako bismo na sljedećem plenumu koji će se održati večeras u 20 sati u D7 mogli raspraviti i eventualno podržati tu izjavu.


U zadnjih deset godina studenti, đaci, učitelji, roditelji i radnici protestiraju protiv povećanja komercijalizacije i privatizacije javnog obrazovanja i bore se za slobodno i emancipacijsko obrazovanje.

Ove godine ćemo vidjeti kako ljudi ujedinjuju tu borbu na međunarodnoj i globalnoj razini u "Globalnom valu akcijâ za obrazovanje".

Mnogi od nas koriste Međunarodni studentski pokret (International Student Movement) kao samoupravnu platformu za poticanje razmjene informacija te povezivanje i koordiniranje prosvjeda na međunarodnoj i globalnoj razini. Težimo strukturama zasnovanim na neposrednom sudjelovanju i nehijerarhijskoj organizaciji kroz kolektivnu raspravu i djelovanje. Svatko tko se prepoznaje u borbi protiv privatizacije javnog obrazovanja i za slobodno i emancipacijsko obrazovanje može se pridružiti i sudjelovati u oblikovanju platforme!

Neki od nas su se već upoznali i povezali tijekom slijedećih događaja: 10 years of "Bologna-Process" u Louvainu la Neuve (Belgija) 25.–29. travnja 2009, G8 University Summit u Torinu (Italija) 17.–19. svibnja 2009, Bologna Burns u Beču (Austrija) 11.– 14. ožujka 2010, Bologna keeps on Burning u Madridu (Španjolska) 8.–14. travnja 2010 i na "European Education Congress" u Bochumu (Njemačka) 25.–30. svibnja 2010.

Sljedeći ciljevi ujedinjuju nas u cijelom svijetu:


Protiv čega se borimo?
  • Protiv posljedica trenutnog ekonomskog sistema na ljude i obrazovni sustav:
- protiv školarina i bilo kakvih oblika plaćanja koji onemogućuju ljudima pristup i mogućnost jednakog sudjelovanja u obrazovanju
- protiv studentskog zaduživanja
- protiv javnog obrazovanja postavljenog tako da služi tržištu (rada)
Cilj takozvanog Bolonjskog procesa (kao i njegovih inačica po svijetu) je provedba obrazovnog sustava koji prvenstveno obučava ljude vještinama koje služe tržištu rada. Time se promovira smanjenje troškova za obučavanje pojedinca, skraćuje se vrijeme utrošeno na studiranje i stvara nedovoljno kvalificirana radna snaga.
- protiv pretvaranja obrazovanja u robu (kao svih ostalih aspekata života)
- protiv (pojačanog) utjecaja poslovnih interesa na proračunske osnove javnog obrazovanja
- protiv (pojačanih) proračunskih rezova u javnom obrazovanju u cijelom svijetu
- protiv "privatizacije" javnih sredstava subvencioniranjem privatnih obrazovnih institucija
- protiv komodifikacije i izrabljivanja radnika unutar obrazovnih institucija
  • Protiv diskriminacije i isključivanja unutar bilo kojih obrazovnih institucija na osnovi:
- socioekonomske pozadine (obrazovni sustavi su trenutno postavljeni tako da ljudi s manje novaca ne mogu sudjelovati ravnopravno)
- nacionalnosti
- uspjeha na studiju
- političkih ideologija ili aktivnosti
- roda
- seksualne orijentacije
- vjere
- etničkog porijekla
- boje kože
  • Protiv davanja prednosti istraživanjima usmjerenim na komercijalno vrednovane patente na štetu otvorenog znanja slobodno dostupnog svima!
- Na javne obrazovne institucije raste pritisak da se natječu za privatna sponzorstva za sprovedbu (osnovnih) istraživanja; istovremeno privatni fondovi imaju tendenciju investiranja u istraživanja koja obećavaju profitabilnost (što dovodi do smanjenja financiranja za područja istraživanja koja mogu biti važna, ali se ne smatraju ekonomski isplativima). Na osnovi profitabilnosti, obrazovne ustanove i sudionici se ocjenjuju "izvrsnima" i tako često zadovoljavaju kriterije za dobivanje dodatnog javnog financiranja.
  • Protiv davanja prednosti donacijama za istraživanja koja stvaraju zaradu pred obrazovnim i osnovnim istraživanjima
  • Protiv aktivnosti za vojsku unutar obrazovnih institucija
- ne istraživanjima specifično za vojne namjene
- ne regrutiranju i propagiranju aktivnosti za vojsku


Za što se borimo?
  • SADRŽAJ:
- slobodno i emancipacijsko obrazovanje kao ljudsko pravo: obrazovanje mora prvenstveno služiti interesu pojedinca da bude ravnopravan, a to znači da može kritički sagledavati i razumijevati strukture moći i okolinu koja ga okružuje; obrazovanje mora ne samo omogućiti ravnopravnost pojedinca već i društva u cjelini
- obrazovanje kao javno dobro koje služi javnom interesu
- akademska sloboda i izbor: sloboda za bavljenje kojom god obrazovnom disciplinom
  • PRISTUP:
- neopterećen financijskim mehanizmima plaćanja od strane sudionika i bilo koje vrste diskriminacije i isključivanja pa time i slobodan pristup svim pojedincima
- zadovoljavajućem financiranju svih obrazovnih institucija, neovisno o tome smatraju li se profitabilnim ili ne
  • STRUKTURA:
- svi obrazovni subjekti/institucije trebaju biti demokratski strukturirani (izravno sudjelovanje odozdo kao osnova za procese donošenja odluka)


Zašto na lokalnoj i globalnoj razini?

Učinci trenutnog globalnog ekonomskog sistema dovode do sukobâ po cijelom svijetu. Dok vršimo lokalni pritisak za utjecaj na našu pojedinu lokalnu/regionalnu politiku i zakonodavstvo, moramo stalno biti svjesni globalne i strukturalne prirode naših problema te razmjenjivati svoje taktike, iskustva u organiziranju i teoretsko znanje kako bismo učili jedni od drugih. Kratkoročne promjene moguće su na lokalnoj razini, ali velika promjena će se dogoditi jedino ako se ujedinimo globalno.

Obrazovni sustavi u cijelom svijetu čine ono što im je namijenjeno da čine unutar ekonomskih i državnih sistema: izabiru, obučavaju i stvaraju ignoranciju i poslušnost. Mi se ujedinjujemo za drugačiji obrazovni sustav i drugačiji život.

Ujedinjeni smo protiv bilo kakve represije vlasti u cijelom svijetu usmjerene protiv ljudi angažiranih u borbi za slobodno i emancipacijsko obrazovanje.

Sljedeće grupe i pojedinci podržavaju gore navedenu izjavu, obvezali su se da će je širiti dalje i da će se aktivno uključiti u "Globalni val akcija za obrazovanje" te se u budućnosti usmjeriti na poboljšanje umreženosti između obrazovnih aktivističkih grupa u cijelom svijetu.

Želite li podržati ovu izjavu tako da vaše ili ime vaše grupe bude navedeno ispod? Samo pošaljite e-mail na united.for.education[at]gmail.com.

~ jedan svijet – jedna borba ~

S engleskog preveo Zdravko Popović

30 komentara

Ovako na prvu, rekao bih da cijeli uradak (bez obzira na prštavu plemenitost njegovih tvoraca) možemo zaokružiti jednim krucijalnim pitanjem: kome onda uopće trebaju fakulteti?

Također, budući da su saznanja o tzv. strukturama moći i tobožnjoj mogućoj istovremenoj ravnopravnosti pojedinca i društva očito kardinalna (iako je pomirenje ovog zadnjeg ontološki neodrživo, no tko za to mari), predlažem da svi kampujemo i izborno pohađamo kolegije na ropotarnici od fakulteta zvanoj FPZG.
FER-ovcima i ostalim nižim bićima možemo ostaviti da nas oplemene osobitim dosezima informatičko-kibernetičke provenijencije, a potom ih pljuvati, neovisno o tome što te odvratne produkte kastrirajućeg tržišta rada svi koristimo i podupiremo.

Nije svijet sastavni dio tržišta rada već je tržište rada sastavni dio svijeta. Kad razmišljamo o tome što je sve korisno za društvo onda te razlike moramo biti svjesni. Ako vrijednost svega mjerimo isključivo kroz prizmu tržišta rada tad vodimo računa samo o jednom društvenom aspektu, zanemarujući cijelu lepezu aspekata koji zajedno čine društvo kao cjelinu. Na taj način samom društvu nanosimo značajnu štetu.
Ne znam zašto bih trebao FER-ovce smatrati nižim bićima samo zato što je područje mog interesa filozofija. Istim slijedom razmišljanja ne pristajem na to da se mene tretira kao niže biće samo zato što moj interes nije u skladu s potrebama tržišta rada.

Ali to ne znaci da ti trebas biti financiran od strane drustva koje nece imati koristi od tvoje antropologije ili cega vec.

Ja bih vrlo rado pravio alcohol research i nema apsolutno nikakve razlike izmedju toga da ja trazim potporu od drzave od nekoga tko nije nasao posao, nema para jer je bio tenkre.

ne pristajem na to da se mene tretira kao niže biće samo zato što moj interes nije u skladu s potrebama tržišta rada.

Studiraj ti šta hoćeš ali ne na moj račun, i ne pod izlikom 'društvenog interesa'. Najlakše je studirati na teret poreznih obveznika, zaposliti se u državnoj ustanovi i zaodjenuti se livrejom moralne superiornosti, ko fol vi ste 'iznad' tržišta rada. Zaboravljaš da je privatni sektor taj koji plaća cijeli taj cirkus, sve mirovine, 'besplatno' školstvo, parazite u javnom sektoru, branitelje-moljce, kamate na 45 milijardi eura inozemnog duga kod međunarodnih bankara, redovne sanacije državnih poduzeća iz kojih su pronevjerene nebrojene druge milijarde...

I dalje svodite vrednovanje dobrobiti za društvo isključivo kroz prizmu potreba tržišta rada. Takav pristup šteti svim aspektima društva pa tako i tržištu rada u artikuliranju njegovih stvarnih potreba. Na taj način jedino mjerilo koristi za društvo postaje ekonomska računica - ukinimo onda i zdravstvo, to je grana djelatnosti koja donosi samo trošak; rad policije nas košta strahovito puno, a ta institucija uopće nema profita; ukinimo izdvajanja za invalide i ljude bez poslovne sposobnosti, od njih baš i nemamo koristi... Ovako nabrajati možemo unedogled.
Uostalom ne moraš se zaposliti u struci koju si studirao, to prepoznaje i ovako koncipirano tržište rada kakvo imamo danas, zapravo se takve kombinacije prihvaćaju bez ikakve zadrške. Neovisno o tome što netko studirao uvidi koje kroz studij može steći uvijek su širi od same struke koju studira, zato i postoje poslovi koje ravnopravno mogu obavljati ljudi različitih struka gdje svaki od njih doprinosi jedinstvenom perspektivom oblikovanom na svom studiju. Dozvoliti čovjeku da studira ono što ga zanima znači dati mu mogućnost maksimalnog razvoja njegovih potencijala. Kao takav će tada i društvenoj zajednici moći biti puno korisniji.

@Anonimno 16/9/10 01:36...

Ne govorim ja o tome da se moramo podrediti potrebama tržišta rada, nikad nisam rekao da itko ima pravo ikome zabraniti da studira što hoće (uostalom, bio bih licemjeran kad bih to rekao jer smatram se sljedbenikom izvornih ideja liberalizma, dakle nečemu što NEMA veze s tzv. neoliberalizmom), naravno da ću se složiti da se pojedinac nalazi u najljepšoj mogućoj životnoj situaciji kad se bavi onim što voli, međutim, nadam se da ćeš se složiti da je jedino, recimo to tako, normiranjem (a to znači i mijenjanjem upisnih kvota na fakultetima) moguće postići društveni napredak (na svakom, ne samo ekonomskom, planu).

Što se tiče ovog teksta, jedino netko tko nema nikakva životnog iskustva u stanju je promovirati ovakve ideje.
Radi se o dvije stvari.
Prvo, i najradikalniji ljevičar, dakle onaj koji želi robotizirati sve manualne i zaglupljujuće poslove, priznat će da nekakvo tržište rada, čak i u takvim (vrlo primamljivim) uvjetima, mora postojati. Dakle, postoji potreba za nastavnim kadrom, za leksikografima, za nadzornicima robota itd.
Drugo, nekima je čini se izvan spoznajnih mogućnosti činjenica da kapitalizam nije nikakva "nevidljiva ruka" koja samo otima, da nije nikakav samodostatni monstrum koji sve tlači, nego snažan, pače mjestimice i metafizički jak, makrostrukturalni fucker kojeg, dolazimo do ključne točke, gotovo svi podupiru.
A zašto ga podupiru? Zato jer su nezajažljivost i obilje, makar teško dostupni, primamljiviji od bratstva i sloge, zato jer je čovjek u svojoj biti vrlo opasna beštija.
Svjestan vlastite ništavnosti, on želi moć. A gdje jedan želi moć, ima je pravo željeti i drugi. Zato se i vrtimo u krug.

Premda je zadnji "pasaž" izrazito moralizatorski, ovo je jedina istina- neotporna na promjene "ekonomske baze", kako si utvaraju socijalisti-komunisti, i dalje neuništivi u neizlječivoj stupidnosti.

Uostalom ne moraš se zaposliti u struci koju si studirao, to prepoznaje i ovako koncipirano tržište rada kakvo imamo danas, zapravo se takve kombinacije prihvaćaju bez ikakve zadrške. Neovisno o tome što netko studirao uvidi koje kroz studij može steći uvijek su širi od same struke koju studira, zato i postoje poslovi koje ravnopravno mogu obavljati ljudi različitih struka gdje svaki od njih doprinosi jedinstvenom perspektivom oblikovanom na svom studiju.

Gotovo sva ozbiljnija, društveno funkcionalna zanimanja koja traže fakultetsko obrazovanje ujedno traže specijalizaciju i ne dozvoljavaju takvo šaranje. Pravo, medicina, građevina, to su područja gdje nema mjesta za priučene filozofe renesansnog profila.

Dozvoliti čovjeku da studira ono što ga zanima znači dati mu mogućnost maksimalnog razvoja njegovih potencijala. Kao takav će tada i društvenoj zajednici moći biti puno korisniji.

Objektivno, korist za društvo koja proizlazi iz sustava uređenih profesija u kojima naglasak baš i nije na individualizmu beskrajno je veća nego društvena korist od zanimanja koja su aktualna u tom balončiću u kojem žive intelektualni dušebrižnici. Jasno, netko s ffzg može svoje lokalne vrijednosti pokušati poopćiti na čitavo društvo ali pritom ispada agresivna budala koja želi da se sve bude skrojeno po njegovoj mjeri.

Individualizam je smislen u balončićima poput razvojnih djelatnosti, gdje i sveučilište ima svoje mjesto kao dio znanstvenog sustava (prirodne i tehničke znanosti), smislen je i u politici kao dio legitimacijske mašine (društvene znanosti, umjetnost), ali u stvarnom životu njegova korist u odnosu na velike uređene sustave nikakva je.

I dalje svodite vrednovanje dobrobiti za društvo isključivo kroz prizmu potreba tržišta rada.

Tržište rada reflektira ponudu i potražnju proizvoda i usluga pojedinaca, gradivnih elemenata društva. Živimo u kapitalističkoj ekonomiji gdje pojedinac prodaje svoje znanje i rad kako bi stekao novac za koji kupuje proizvode i usluge koje mu trebaju. Ako ti se ne sviđa takav sustav probaj alternativu na Kubi i Sjevernoj Koreji, ili kupi komad zemlje i živi kao Crusoe.

Takav pristup šteti svim aspektima društva pa tako i tržištu rada u artikuliranju njegovih stvarnih potreba.

Takav pristup šteti samo umišljenim parazitima poput tebe koji misle da su "iznad" običnih ljudi, te stoga imaju moralno pravo propovijedati što "treba društvu", naravno na teret poreznih obveznika. Nema razlike između teme, moljaca u javnom sektoru, penzića, Crkve, nekdašnje aristokracije u fudalnim vremenima... Svi se borite za vlastite privilegije i povlašten status, naravno na tuđi račun, i pod krinkom "opće dobrobiti".

Na taj način jedino mjerilo koristi za društvo postaje ekonomska računica - ukinimo onda i zdravstvo, to je grana djelatnosti koja donosi samo trošak; rad policije nas košta strahovito puno, a ta institucija uopće nema profita; ukinimo izdvajanja za invalide i ljude bez poslovne sposobnosti, od njih baš i nemamo koristi...

Klasičan argument zagovaratelja države koji je raskrinkan ima već nekoliko stoljeća: ako država nešto ne omogućuje, tada slijedi da toga nečeg uopće ne bi bilo dostupno. Ma nemoj.

Potrebe za zdravstvenim osiguranjem, zaštitom imovine i pružanjem osobne sigurnosti, ustanovama za zbrinjavanje nemoćnih itd. itekako postoji. I pogodi što? Ljudi su spremni platit za to. Uostalom, već plaćaju za to kroz poreze, samo puno skuplje i pod prisilom državnog aparata za utjerivanje. Kad bi postojalo slobodno tržište, cijena bi padala proporcionalno potražnji, jer bi se konkurencija međusobno nadmetala za što veći dio korisničkog kolača. A kvaliteta usluge bi samo rasla.

To što država ima monopol na određene usluge, i što je zakonom zabranjena konkurencija lopovskoj državi, ne znači da to nešto funkcionira na jedini mogu način na koji uopće može funkcionirati. Štoviše: sam pogled na stanje pravosuđa, policije, zdravstva i školstva u ovoj truloj državi pokazuje da plaćamo jako puno a dobivamo jako malo. Ako nemaš veza ili novca za "podmazati" birokratsku mašineriju, gotov si.

Suština tvog argumenta leži u tome da s ti kukavica, kao i svi ljevičari. Kukavice ste jer ne želite preuzeti odgovornost za svoje akcije, ne razumijete kako ekonomija funkcionira, i mislite da svi pojedinačno možete vječno živjeti na grbači svih ostalih. E pa "ne bu išlo", kako velik uvaženi zastupnik Lesar (ne odveć bistar čovjek). Cvilite kao djeca zbog "nepravde", a ne vidite da ste sami uzrok vlastitih problema, i da dokle god tražite insiticionalizirano rješenje mjesto osobne slobode (i prava na odabir i slobodno udruživanje), da ćete uvijek izvući deblji kraj.

Dozvoliti čovjeku da studira ono što ga zanima znači dati mu mogućnost maksimalnog razvoja njegovih potencijala. Kao takav će tada i društvenoj zajednici moći biti puno korisniji.

To se slažem. Kao što rekoh: studiraj ti što hoćeš (i da dodam: kako hoćeš), ali na svoj račun. Floskule o "besplatnom školstvu" ostavite za djecu u vrtiću. Obrazovanje je oblik ulaganja u vlastitu budućnost, ne neotuđivo "pravo" pojedinca. Tko nema para za diplomu ima Internet i javna predavanja na državnim fakultetima. Mani se "društva" u svakoj drugoj rečenici; zvučiš kao mozgoisprani aparatčik u pravedničkom bijesu protiv tamnih sila kapitalizma.

meni je super kad se ljudi hvale jezicima koje pričaju, hrvati kad se hvale svojom prošlošću, kulturom i običajima, kad iskrsne kakvo nasilje među djecom pitaju se gdje su pedagozi, psiholozi, gdje su svi ti stručnjaci...a onda s druge strane pljuju po filozofskom! a odakle svi ovi ljudi dolaze? s filozofskog, ljudi dragi. onda nije bitno jer ne stvara kapital? a tko stvara ljude?
no dosta o toj već odavno prožvakanoj temi u kojoj se pljuje po ljudima koji se ne bave prirodnim ili tehničkim znanostima. nego, primjećujem da dosta vas nije shvatilo da ovo nije izjava jedino i isključivo plenuma ff-a, spominjući i dalje 'ljevičare', 'komunjare' isl.,nego zajednička izjava pokreta koji su pokrenuti u cijelom svijetu, s istim ciljevima, pa i u onim državama čija jednakopravna članica želimo biti: belgija, italija, asutrija, njemačka, španjolska...
dalke, da vas prosvijetlim, borba za besplatno obrazovanje i protiv komercijalizacije školstva nije izmišljotina par jugonostalgičara s ffzg-a.

vrlo je realno kad dođe neki "realni kapitalist" i počne govorit da treba zatvorit bespotrebni filozofski. jer inače se nigdje na svijetu ne studiraju jezici, povijest, pedagogija, psihologija, sociologija... ko je za to igdje čuo? to jedino u hrvatskoj postoje komunjare i paraziti na filozofskom. kako uzimat takve idiote ozbiljno?

Drugo, nekima je čini se izvan spoznajnih mogućnosti činjenica da kapitalizam nije nikakva "nevidljiva ruka" koja samo otima, da nije nikakav samodostatni monstrum koji sve tlači, nego snažan, pače mjestimice i metafizički jak, makrostrukturalni fucker kojeg, dolazimo do ključne točke, gotovo svi podupiru.
A zašto ga podupiru? Zato jer su nezajažljivost i obilje, makar teško dostupni, primamljiviji od bratstva i sloge, zato jer je čovjek u svojoj biti vrlo opasna beštija.
Svjestan vlastite ništavnosti, on želi moć. A gdje jedan želi moć, ima je pravo željeti i drugi. Zato se i vrtimo u krug.


a da? svi podupiru kapitalizam? kad su bili izbori oko toga ili bar kad je bila neka anketa? kad kažeš svi, misliš i na onih milijardu gladnih u svijetu i na one 3 milijarde koji žive s manje od 2 dolara dnevno?

prekrasan je ovaj kapitalizam. kod nas je u 20 godina uspio potpuno uništit ekonomiju, praktički sva su nam poduzeća propala ili prodana u bescjenje i pred gospodarskim smo kolapsom. ludnica totalna od sustava.

zanimljivo da se kao kapitalističke zemlje uvijek spominju zapadnoeuropske zemlje ili amerika, niko recimo ne spominje afriku koja je isto cijela kapitalistička pa im nije baš nešto dobro. a itekako ima veze to što njima nije dobro s ovima kojima je dobro (iako je i to uvjetno kolko je kome dobro).

gdje su pedagozi, psiholozi, gdje su svi ti stručnjaci...

Pedagozi su trenutno zbog sitnih ali ipak iz-proračuna-financiranih interesa na čak dva fakulteta - Filozofskom i Učiteljskoj akademiji. Čudne biljke - svojedobno kad je pisana strategija školstva nekoliko desetaka tih stručnjaka napisalo je nekoliko tisuća stranica mudrolija jer se plaćalo po kartici. :D

Mnogi na Filozofskom studiraju da bi postali školski nastavnici, a razina potrebnog znanja za to manja je nego kod onih koji se žele baviti znanošću. Kad bi se sve studente koji će nakon fakulteta biti nastavnici pripisalio Učiteljskoj akademiji njihovo bi obrazovanje bilo puno jeftinije, a potencijal Filozofskog konačno prikazan u pravom svjetlu.

dalke, da vas prosvijetlim, borba za besplatno obrazovanje i protiv komercijalizacije školstva nije izmišljotina par jugonostalgičara s ffzg-a.

Naravno da nije njihova izmišljotina, to bi im laskalo. Nije ni onaj anarhomarksističko revolucionarni premaz njihova izmišljotina. Jugonostalgičarstvo je donekle endemsko na prostorima bivše jugoslavije, to je točno.

zanimljivo da se kao kapitalističke zemlje uvijek spominju zapadnoeuropske zemlje ili amerika, niko recimo ne spominje afriku koja je isto cijela kapitalistička pa im nije baš nešto dobro. a itekako ima veze to što njima nije dobro s ovima kojima je dobro (iako je i to uvjetno kolko je kome dobro).

Ti sinko imaš ozbiljan problem. Smijem li te staviti u staklenku s formalinom?

fantastičan odgovor. baš si mu pobio sve argumente.

Čovjek nije jednodimenzionalno biće koje ili isključivo želi moć ili je isključivo solidarno - i jedno i drugo su sastavni aspekti ljudske prirode. Ali čovjek je po prirodi i racionalno biće, zahvaljujući tome može promišljati kvalitetu svog života koja ide dalje od onih trenutnih poriva (žedan sam, gladan sam, piša mi se, sere mi se, jebe mi se, želim ispast fora u razredu...), zahvaljujući tome i postoji ova jedinstvena pojava koju, od svih mogućih oblika života na zemlji, nalazimo samo kod naše vrste a koju nazivamo "društvo". U skladu s tim čovjek može racionalno odlučivati na koji će aspekt svoje prirode staviti naglasak i zašto. Ako govorimo o obilju onda je solidarnost upravo to što ga omogućuje i to za sve, što još dodatno daje i stabilnost da će takva situacija trajati i dalje. Kapitalizam velikoj većini pruža samo oskudicu, dok obilje ostvaruje tek izabrana manjina i to uz konstantnu prijetnju svakom takvom pojedincu da bi ga mogao izgubiti od nekog drugog koji tako postaje dijelom privilegirane manjine, ili joj već pripada od prije ali i dalje uporno radi na povećavanju svog obilja.
Besplatno obrazovanje bi upravo doprinjelo rješavanju problema deficitarnih zanimanja jer ljudi više nebi morali plaćati ove basnoslovno skupe školarine za prirodnoznanstvene studije, a cjelokupna populacija bi općenito postala obrazovanija pa time i samosvjesnija i sposobnija za ostvarivanje kvalitetnijeg društva. Finska na primjer spada u sam svjetski vrh po kvaliteti življenja, jedan od ključnih čimbenika koji je do toka doveo je i izuzetno kvalitetno obrazovanje koje je tamo - gle čuda - besplatno.

@Anonimno 17/9/10 07:27

Nisam rekao da "svi podupiru kapitalizam" nego "gotovo svi". Postoji razlika. A, pravo govoreći, i ovi ostali, kad bi im se omogućili tzv. osnovni egzistencijalni uvjeti, u velikoj mjeri, ili gotovo posve, htjeli bi se prikloniti društvenoj trci za položajem, novcem i moći. Riječ je o duboko usađenom nagonu kojemu može parirati, ili ga nadmašiti, samo seksualna strast.
Zaključno, ne samo da implozija kapitalizma ne može uništiti taj nagon, nego je veliko pitanje je li to u stanju učiniti čisti i univerzalni moral, kad bi se nekim čudom pojavio.

-----------------------------------------------------

@Anonimno 17/9/10 13:11

1.Ako se već želi govoriti o "promišljanju kvalitete svog života koja ide dalje od trenutnih poriva", onda je bolje reći da je čovjek umno, ne samo racionalno (razumno) biće. Riječ je o distinkciji čije nas neshvaćanje i odvodi u ambis.

2."Kapitalizam velikoj većini pruža samo oskudicu (...)".
Ovo je doista oštroumno. Slažem se.
Ipak, to ne umanjuje vjeru te iste velike većine da će i oni sami jednom biti privilegirani u istom tom sistemu koji ih porobljava.

3."Besplatno obrazovanje bi upravo doprinijelo rješavanju problema deficitarnih zanimanja jer ljudi više ne bi morali plaćati ove basnoslovno velike školarine za prirodoznanstvene studije (...)"
Ti se, kao, isto boriš protiv tržišta rada? Ako da, zašto ti je uopće stalo do tih usranih deficitarnih zanimanja?
Ako ne, argument ti je nikakav. Podrazumijeva se da netko kome je doista stalo do nečega i pokušava oko toga. Ako je nekome stalo do deficitarnog zanimanja, učit će za taj kretenski prijamni ispit.
Čak ako ovu fašistoidnu opasku i izbrišem, ostaje pitanje kvota: da, nitko neće plaćati studij jer će kvote biti srezane točno za onolik broj ljudi koji su prije plaćali.

Riječ "akcija" u naslovu ima natpisan nepotreban genitivni znak, bilo bi dobro da se to prepravi.

@lukaša
Ova teza o težnji za ostvarivanjem moći nad drugima kao jedinom duboko usađenom porivu kod čovjeka je promašena, solidarnost je isto tako duboko usađeni poriv. U protivnom nebismo bili vrsta koja svoj opstanak ostvaruje u grupi. Da je život u kojem je naglasak na solidarnost moguć pokazuju brojne ljudske zajednice. Sve ovisi o tome kakva je dotična kultura.

-------------------------------------------------

1. Slažem se da postoji razlika između umnog i razumnog. Osobno tu razliku percipiram na način da je razum dio uma, što znači da mu je i podređen, ali i ta postavka ide u prilog tome da je pravednije društvo moguće - um je kompleksniji od toga da samo želi ostvariti dominaciju. Ako baš tražimo neki osnovni poriv koji regulira sve ostalo onda ipak trebamo tražiti nešto temeljnije od poriva za dominacijom. Temeljniji je u svakom slučaju poriv za opstanak. Zadovoljavanje tog poriva se pored dominacije ostvaruje i na druge načine. To nas opet vraća na razum, upravo ta odlika razlikuje čovjeka od ostalih oblika života na Zemlji, zato čovjeka i možemo odrediti kao biće razuma. Razumnim zaključivanjem čovjek može promijeniti svoje kulturne obrasce i time učvrstiti sigurnost za svoj opstanak.

2. Danas živimo u takvom društvu, to je točno, ali to je zato što se to ljudima sustavno nameće kao jedini način po kojem se može živjeti. Zato što je biće razuma, čovjek je i biće kulture. Kultura je sve ono što možeš naučiti i što možeš prenijeti dalje, ovisno o tome što su te učili tako percipiraš svijet. Mijenjanjem naše kulture mijenjamo i svoje stavove i način ponašanja čime omogućujemo i da taj novi oblik kulture zaživi.

3. Zahtjev za besplatnim obrazovanjem podrazumijeva i veća ulaganja države i brigu za kvalitetu, to je već sve objašnjeno na ovm siteu nebrojeno puta,prođi malo kroz arhivu pa se podsjeti.
naravno da se brinem za deficitarna zanimanja, ako u bolnicama fali anesteziologa to je problem pogađa sve nas, ali neću zato ja ići na prijemni za medicinu kad mi to ne leži. Ono što mogu učiniti je zalagati se za to da studij medicine bude jednako dostupan svima ovisno o sposobnostima a ne socijalnom statusu, čime se povećava vjerojatnostda će oni koji su taj studij i završili uistinu biti kvalitetni stručnjaci. Borbom za besplatno obrazovanje upravo to i činim.

Zahtjev za besplatnim obrazovanjem podrazumijeva i veća ulaganja države i brigu za kvalitetu, to je već sve objašnjeno na ovm siteu nebrojeno puta,prođi malo kroz arhivu pa se podsjeti.

Podrazumijeva? Možda je zakopano negdje u arhivi, do šire javnosti a možda i većine pobornika nije došlo, niti je koliko znam poduzeto nešto sustavno i vrijedno pažnje (ispravite me). Veći je naglasak dosad bio na pretjeranom ljevičarenju, a na žalost i krajnje nespretnom uplitanju u dnevnu politiku... Nemate imidž nekoga tko se zalaže za kvalitetnije školstvo ili produkciju kvalificiranih stručnjaka, morate još itekako poraditi na tome ako želite da vas se tako gleda. Šu šu!

@hopla

Poslužit ću se metaforom:
Ne nude ti mediji informacije kao potok s bistrom vodom pa da se možeš napit onoliko koliko ti treba, informacije dobijaš kao tekućinu u zapečaćenoj flaši čiji je sadržaj onakav kakav su oni unaprijed smješali. Ovaj je pokret od početka bio izložen strahovitoj hajci mainstream medija. Sjeti se samo koliko puta se sustavno javno spočitavalo da studenti nemaju jasno definiran zahtjev. Što ju tu nejasno u zahtjevu da obrazovanje bude besplatno na svim razinama, od osnovne škole do doktorata? Zbog takvog pritiska se taj zahtjev još dandanas mora ponavljati i objašnjavati kako bi njegovo značenje doprlo do javnosti i kako bi se prokazala prozirnost njegove kritike. Kao reakcija na to se pak pojavljuje kritika kako je pobunjene studente baš briga za sve ostalo, a time onda ne doprinose ni rješenju onog za što kažu da se bore a to je obrazovanje jednako dostupno svima. U sklopu takvih kritika je i zanemarivanje pitanja kvalitete obrazovanja kao nešto što se ovom pokretu uporno pokušava prikačiti, usprkos tome što je sastavni dio kritike komercijalizacije obrazovanja stalno upozoravanje da ono pored pristupa ugrožava i kvalitetu obrazovanja. Ova zajednička izjava ispod koje piše tvoj komentar isto tako upozorava na to.
Dvije su vrste ljudi koji kritiziraju na takav način: jedni to čine namjerno kao jedan od načina diskreditiranja pokreta, dok su drugi, zbog unaprijed zacementiranih stavova, prelijeni stvarno sadržajno pratiti aktivnosti pokreta već samo traže one aspekte kojima će te svoje stavove moći potvrditi, zanemarujući sve ostalo. Izbor u koju od ovih grupa ti spadaš prepuštam tebi.
Pod ovim sa dnevnom politikom vjerojatno misliš na podršku plenuma radničkim, seljačkim i drugim građanskim pravima. Te stvari ukazuju na svijest o široj slici, svijest da nema kvalitetne reforme obrazovanja bez reforme društva. I da, taj uvid dolazi iz lijeve perspektive sagledavanja stvari. Što ti znači pretjerano lijevo mogu samo nagađati pa u raspravu o tome neću ni ulaziti.

@hopla

Poslužit ću se metaforom:
Ne pružaju ti mediji informacije kao potok s bistrom vodom pa se ti napiješ koliko ti treba, informacije ti se nude kao tekućina u zapečaćenoj flaši čiji je sadržaj onakav kakav su unaprijed smiješali. Svi koji se bore za besplatno obrazovanje su izloženi sustavnoj hajci mainstream medija. Sjeti se samo koliko puta se javno ponavljalo da zahtjev studenata nije jasno definiran. Što je tu nejasno u zahtjevu za besplatno obrazovanje za sve na svim razinama, od osnovne škole do doktorata? Zbog toga se još i dan danas mora konstantno objašnjavati što znači zahtjev za besplatno obrazovanje kao bi to doprlo do javnosti i kako bi se prokazala ta prozirna kritika. Kao reakcija na taj trud se onda pojavljuje kritika kako je studente preko tog zahtjeva dalje baš briga za sve ostalo, čime onda ne doprinose ni tom svom jednom zahtjevu. Zanemarivanje pitanja kvalitete obrazovanja se pojavljuje u sklopu takve kritike, usprkos tome što je sastavni dio objašnjavanja štetnosti komercijalizacije obrazovanja i upozoravanje na smanjenje njegove kvalitete. Ova zajednička izjava ispod koje se nalazi tvoj komentar isto tako upozorava na to.
Dvije su vrste ljudi koji kritiziraju na takav način: jedni to rade namjerno kao jedan od načina za diskreditaciju pokreta, a drugi su, zbog svojih već unaprijed zacementiranih stavova, prelijeni da bi stvarno sadržajno pratili aktivnosti pokreta, umjesto toga samo traže one detalje koji će im služiti da i dalje mogu potvrđivati svoje zacrtane stavove. Izbor kojoj grupi ti pripadaš prepuštam tebi.
Što se tiče ovog o uplitanju u dnevnu politiku, pretpostavljam da misliš na davanje podrške plenuma radničkim, seljačkim i drugim građanskim pravima. Te odluke pokazuju svijest o široj slici, svijest o tome da bez kvalitetne reforme društva nema ni kvalitetne reforme obrazovanja. I da, takva percepcija stvari dolazi iz lijeve perspektive. Što ti to znači pretjerano ljevičarenje mogu samo nagađati pa u raspravu o tome neću ni ulaziti.

@hopla
Koristit ću metaforu:
Ne nude ti mediji informacije kao potok s bistrom vodom pa da se možeš napit koliko god ti treba, informacije dobijaš kao tekućinu u zapečaćenoj flaši čiji je sadržaj zamiješan unaprijed.
Sjeti se samo kako se pobunjenim studentima sustavno javno spočitavalo da im zahtjev nije dovoljno jasan. Što je tu nejasno u zahtjevu da obrazovanje bude besplatno za sve na svim razinama, od osnovne škole do doktorata? Zbog takvog pritiska je potrebno još i danas konstantno objašnjavati što znači zahtjev za besplatnim obrazovanjem kako bi to doprlo do javnosti i kako bi se prokazala prozirnost takve kritike. Kao reakcija na taj trud se pak pojavila kritika da je dalje od besplatnog obrazovanja studente baš briga za sve ostalo i da time ne doprinose ni rješenju onog za što kažu da se zalažu. U sklopu te kritike dolazi i prigovor o zanemarivanju kvalitete obrazovanja, usprkos tome što je sastavni dio objašnjavanja toga zašto je komercijalizacija obrazovanja štetna i upozoravanje na smanjenje kvalitete obrazavanja što se pojavljuje kao jedna od posljedica. Ova zajednička izjava ispod koje se nalazi i tvoj komentar isto tako upozorava na to.
Što se tiče ovog o svakodnevnoj politici, pretpostavljam da misliš na davanje podrške plenuma radničkim, seljačkim i drugim građanskim pravima. Takvo uplitanje pokazuje svijest o široj slici, svijest o tome da bez kvalitetne reforme društva nema ni kvalitetne reforme obrazovanja. I da, takva percepcija stvari dolazi iz lijeve perspektive gledanja. Što ti to znači pretjerano ljevičarenje mogu samo nagađati pa u raspravu o tome ne ulazim.

a sad bi i da marketinške stručnjake unajmljuju...govoriti da se nije nikad ništa o kvaliteti studija spomenulo je totalna glupost. cjelo ovo njesra je počelo zato jer imamo osrednje studije i još moramo plaćati za nih jer se ništa ne ulaže u ovu našu tzv. ˝zemlju znanja˝

je, ti nam hopla određuješ kakv imidž imamo. šu šu debilu.

@Anonimno 18/9/10 01:13

Slažem se da su solidarnost i volja za moći podjednako zastupljene u čovjekovoj biti, slažem se da opstanak uvelike ovisi o životu u zajednici (no, ipak, ne posve), ali ja uopće ne mislim da nam je današnje shvaćanje solidarnosti (npr. nazovi tamo neki broj i udijeli siromasima 3.66 kuna ili izađi na Trg i protestiraj protiv svega živoga) imalo valjan izlaz iz živog pijeska u kojem se nalazimo. Da (otprilike) citiram velikog Michela Houllebecqa (kojeg, uz Breta Eastona Ellisa, pod hitno treba uvrstiti u srednjoškolski lektirni program): "Ne mislim da društvo može dugo opstati bez religije (one koja je bliska čovjekovoj prirodi, op.ur.), međutim problem je što nijedna današnja religija nije kompatibilna sa spoznajnim dosezima. Ono što nam doista treba je nova ontologija. Ukoliko se to ne dogodi, moje je mišljenje da zapadna civilizacija nema nikakve šanse".

------------------------------------------------

1. Poriv za opstankom još je nemilosrdniji od poriva za moći, zato jer je ukorijenjen u sirovi životinjski nagon, dok drugi u sebi, ukoliko želi biti plodonosan, uključuje mnogo razuma.

2. OK, tko to nameće ljudima? Nisam čuo da netko javno govori da treba biti zloban, zavidan i pohlepan. Logično je pitanje zaslužuju li ti ljudi, ta amorfna "tiha većina", uopće slobodu? I nametneš li im slobodu, opet nije riječ o njihovom izboru.
I sad smo došli do pitanja svih pitanja- imaju li intektualci legitimitet provoditi revolucije u ime proletarijata?

3. Sve 5. Ja se slažem s tim da svaka generacija ima svoje svete krave; i sam sam pohađao tzv. plenume.
Međutim, i dalje mislim da je plaćanje studija jedno od manjih zala hrvatskog obrazovnog sustava.
Kvalitativno vrijedna elaboracija tih zala zahtijevala bi opsežan, socioekonomsko-politički traktat, za koji je upitno mogu li ga ostvariti naši prvoborci. Tek onda, kad se to dogodi, kad se prestane s ovim retardirano-infantilnim ispadima koji blate ne baš sjajan ugled ove ustanove, moći ću se plamena srca pridružiti borbi.

Administrator je uklonio komentar.
Administrator je uklonio komentar.
Administrator je uklonio komentar.
Mama od anonimnog 24/9/10 21:05  
Administrator je uklonio komentar.

jel to u duhu slobodnog obrazovanja brisete komentare ili ste se prepoznali. Joj kako bih volio izvest snimati bukkake po tvojoj faci.

still you can't we the battle :-P

Objavi komentar


Prostor za komentare služi omogućavanju plodne i konstruktivne rasprave o objavljenim člancima. Komentari se zbog toga moderiraju te će se brisati komentari nevezani uz raspravu (spam), namjerno poticanje rasprave samo da bi se raspravljalo, odnosno postanje komentara u svrhu disrupcije civilizirane debate (trolanje), te srozavanje rasprave na sitničava prepucavanja, ad hominem prozivanja sudionikâ ili bilo kojih drugih osoba i iznošenja prijetnji sudionicima rasprave ili bilo kojim drugim osobama.

Ukoliko komentirate kao neregistrirani korisnik, molimo vas da izaberete opciju "IME/URL" i upišete neko ime, polje URL može ostati prazno. Upute za registrirano komentiranje možete pročitati ovdje. Upute i smjernice vezane uz komentiranje i moderiranje komentara nalaze se ovdje. Stavovi izneseni u komentarima izjave su pojedinaca i ne odražavaju službene stavove uredništva stranice niti plenuma FFZG-a. U komentarima su dozvoljeni HTML tagovi <b>, <i> i <a>.

Zbog sustava automatske detekcije spama neki bi komentari mogli greškom završiti u spam folderu; u tom će slučaju urednici stranice ispraviti grešku čim budu u mogućnosti.