Tribina: „Politički pokret: direktna demokracija i materijalna jednakost, kada i kako?"

Pozivamo vas na tribinu koja će se održati u subotu 5. 2. 2011. u 17 sati, u dvorani D3 Filozofskog fakulteta pod nazivom Politički pokret: direktna demokracija i materijalna jednakost, kada i kako? Na tribini će govoriti Toni Prug, doktorand na School of Business and Management sveučilišta Queen Mary u Londonu i politički aktivist. Rasprava će uslijediti nakon izlaganja, o kojem više u nastavku.

Studentski pokret, nastao otporom prema privatizaciji obrazovanja, prerastao je inicijalno proklamirane okvire. Borbu za besplatno obrazovanje nije moguće dobiti bez proširenja polja u pravcu sistemskih razloga masovnih privatizacija, stoga je dosadašnji razvoj politički konzistentan.

Širenjem analiza širi se i polje intervencije, što otvara pitanja nadogradnje političkih i organizacijskih aspekata pokreta. Širom analitičkom intervencijom (EU) zalazi se drastično dublje u političko polje na nacionalnom i internacionalnom nivou što će možda stvoriti širi interes za rad pokreta. Bez da se širi i pokret, gubi se mogućnost dobivanja novih kadrova i novih društvenih lokacija na kojima bi radne grupe možda bile moguće kada bi im se pružio organizacijski i politički okvir.

Politički, postavlja se pitanje afirmativnih stavova kojima bi se okvir postavio dalje od zahtjeva za besplatnim školstvom i u skladu sa dosadašnjom organizacijskom praksom i analitičko teoretskim radom. Organizacijski, da bi se plenumi, direktna akcija, radne grupe i direktna demokracija širili van studentske zajednice, potrebno ih je razmotriti u skladu s tim novim političkim okvirom i čitavim društvom kojemu se u tom slučaju obraća.

Kako bi razgovor imao konkretne političko-organizacijske koordinate, započeti ćemo tezama posuđenim iza FAQ-a Okupirane Dalmacije razvijanog sa sličnih polazišta (http://www.okupiranadalmacija.com/2011/01/faq-inicijativa-okupirana-dalmacija.html):

"... samo ljudi jednakih osnovnih materijalnih uvjeta života, bez straha se neće moći adekvatno prehraniti, odjenuti, obrazovati, imati krov nad glavom, ili ostvariti zdravstvenu zaštitu, mogu biti ravnopravni članovi društva i zajedno odlučivati. Direktnodemokratske forme koje se ne zalažu za materijalnu jednakost zapravo nisu demokratske, jer pretpostavljaju da oni koji nemaju materijalne uvjete za sudjelovanje u odlučivanju o društvu nisu dovoljno bitni da bi se i njima omogućili materijalni uvjeti nužni za sudjelovanje u upravljanju društvom."

Stoga, ako polazimo od materijalne jednakosti i direktne demokracije kao međuzavisnih aksioma, pitamo: Koje su daljnje analize, te koje promjene i dorade organizacijskih formi potrebne da bi se studentski pokret mogao otvoriti prema uključivanju širokih slojeva društva?

Između ostalog, otvorit će se pitanja financija, djelomične profesionalizacije, individualnog i kolektivnog nastupa i individualne odgovornosti kolektivu, definicije političkih stajališta, regrutacije članstva, daljnjeg razvoja strateškog korištenja otvorenosti te da li je moguće rušiti i preuzimati direktnodemokratskim formama (poput preuzimanja funkcije SZ-a od strane plenuma) predstavnički politički sistem kombinacijom vanjskog (plenumi, radne grupe) i privremenog strateški postavljenog djelovanja unutar postojećih zakonskih formi (stranke, izbori, gradska vijeća).