Izjava inicijative Sloboda za Başak povodom oslobađanja Başak Şahin Duman
Prenosimo izjavu inicijative Sloboda za Başak, povodom puštanja Başak Şahin Duman na slobodu. Başak je u hrvatskom pritvoru provela 68 dana, pod prijetnjom izručenja Turskoj koja je njezin studentski aktivizam okarakterizirala kao terorizam. Podsjećamo da je Turska država s izuzetno velikim brojem političkih zatvorenika. Danas je, nakon 68 dana pritvora, Başak Şahin Duman oslobođena. Oslobađanje se dogodilo nakon što je Županijski sud u Zagrebu donio odluku o odbijanju zahtjeva Turske Republike za izručenjem, a policija odobrila zahtjev za azilom. Kao što smo upozoravali ranijih mjeseci, do sada su prvostupanjski sudovi zahtjeve za izručenje u pravilu prihvaćali, ignorirajući zakonsku i međunarodnu obavezu zaštite žrtava političkog i drugog progona, a Başak je postala jedna od svega tridesetak osoba u Hrvatskoj kojima je odobren azil. Uvjereni smo da dobar dio zasluga za ovakve odluke imaju svi oni koji su posljednja dva mjeseca surađivali ili pomagali ovoj kampanji. To nam ujedno pokazuje i da se, unatoč nepovoljnom razvoju za prava političkih zatvorenika posljednjih godina, još uvijek isplati boriti za obranu prava koja bi se trebala podrazumijevati, kao što je pravo na zaštitu od političkog progona.
Zato ovom prilikom želimo zahvaliti svima koji su na bilo koji način pomogli kampanju, materijalno, moralno ili osobnim sudjelovanjem u širenju informacija ili pomaganju organiziranju pomoći i podrške Başak u zatvoru. Podsjetimo, osim dva prosvjeda u Osijeku i Zagrebu, održano je i preko trideset prosvjeda diljem Europe, od Londona i Haaga do Beograda i Ankare. Održana je tribina, koncert solidarnosti, brojne konferencije za medije, tiskani su informativni i propagandni materijali i sakupljan novac za njezine potrebe u zatvoru i pomoć obitelji u plaćanju obrane. Međutim, uspješno rješavanje slučaja Başak nije samo prilika za slavlje i čestitanje. Ovakve odluke nadležnih institucija istodobno ostavljaju u obavezu svima onima koji su pomagali ovoj kampanji da nastave braniti pravo na zaštitu od političkog progona u Hrvatskoj, bilo da se radi o stranim ili domaćim državljanima. Očekujemo da konačno u sličnim slučajevima pažljivije istraživanje zakonitosti izručenja radi zaštite ljudskih prava postane standard.
U Turskoj je još uvijek preko 10 000 političkih zatvorenika, od čega je 1000 djece i velika većina njih je u zatvoru baš kao i Başak, isključivo zbog iznošenja mišljenja koje je suprotno mišljenju režima. U međuvremenu je u Hrvatskoj uhićena još jedna turska državljanka, Vicdin Özerdem, progonjena po istom zakonu, koja već ima azil u Njemačkoj, ali je unatoč tome već više od tjedan dana u hrvatskom pritvoru. Međunarodne Interpolove tjeralice raspisane zbog "terorizma" i u mnogim drugim slučajevima služe represivnim režimima da progone žrtve političkog progona daleko izvan svojih granica, kao što svjedoče nedavni slučajevi progona etiopske opozicije i uhićenja iranskih političkih izbjeglica u Švedskoj. Predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec nedavno je prilikom komentiranja kaznenog zakona izjavila kako je potrebno ozakoniti snažnije mehanizme borbe protiv međunarodnog terorizma, pri tome potpuno ignorirajući činjenicu kako je fleksibilna i nikad jasno definirana etiketa terorizma danas glavno sredstvo progona političke opozicije u mnogim zemljama svijeta koja prijeti da potpuno obezvrijedi teško izborena prava na zaštitu od političkog progona. Sve to, samo nas još jednom upozorava na opasnosti i nužnost obrane prava na društveni aktivizam.
Sloboda svim političkim zatvorenicima!
Inicijativa "Sloboda za Başak"
Alerta - centar za praćenje desnog ekstremizma i protudemokratskih tendencija


1 komentar
"U međuvremenu je u Hrvatskoj uhićena još jedna turska državljanka, Vicdin Özerdem, progonjena po istom zakonu, koja već ima azil u Njemačkoj, ali je unatoč tome već više od tjedan dana u hrvatskom pritvoru."
Kako sam već na drugom mjestu pisao, Interpolove crvene tjeralice NISU međunarodni nalozi za uhićenje, već samo informacije, s kojim država koja ih prima može i mora postupati onako kako to propisuju njene vlastite zakone. Stoga je krajnje vrijeme da nadležno ministarstvo naređuje hrvatskoj policiji da konačno prestane uhićivati ljude samo "na osnovi" takvih Interpolovih informacija dok ih nije sama provjerila, jer se time krši Ustav RH, gdje jasno piše:
"Članak 24.
Nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti pročitan i uručen uhićeniku prilikom oduzimanja slobode.
Bez sudbenoga naloga redarstvo može uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je počinila teško kazneno djelo određeno zakonom. Uhićena osoba mora odmah na način njoj razumljiv biti obaviještena o razlozima uhićenja, te o svojim pravima utvrđenima zakonom.
Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode.
Članak 25.
Sa svakim se uhićenikom i osuđenikom mora postupati čovječno i poštivati njegovo dostojanstvo.
Tko je god pritvoren i optužen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraćem roku, određenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku oslobođen ili osuđen.
Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, može pustiti da se brani sa slobode.
Svatko tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen ima, u skladu sa zakonom, pravo na odštetu i javnu ispriku.
Članak 26.
Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti."
Dakle, uhićenje je samo legalno ako ili postoji "pisani, sudbeni i na zakonu utemeljeni nalog" ili "osnovana sumnja da je [uhićena osoba] počinila teško kazneno djelo određeno zakonom". Kako Interpolova tjeralica nije nalog za uhićenje, a kako neki nalog turskog suda koji je komuniciran tom tjeralicom nema neposrednu pravnu snagu u RH, jedino "osnovana sumnja da je [uhićena osoba] počinila teško kazneno djelo određeno zakonom" mogla bi opravdati uhićenje. Pitanje da li je uhićena osoba hrvatski državljanin ili stranac u tome ne smije igrati nikakvu ulogu.
Tu se sad treba pitati zašto se očite bedastoće turskih politiziranih sudova u Hrvatskoj smatraju dovoljne za postojanje takve "osnovane sumnje". Tko je to naredio, kada i zašto? Hoće li izmišljotine krivosudnih organa koje druge despotije u sličnim uvjetima također biti prihvaćene kao osnove za takve sumnje?
Ako se ovako bude nastavljalo, trebat će izdati upozorenje svim potencijalnim žrtvama političkoh progona da nikad ne putuju u Hrvatsku. Možda bi ekonomski gubitak za hrvatski turizam potaknuo nadležne da se predomišljaju i promijene praksu.
P.S. Je li se država već ispričala zbog nelegalnog uhićenja Başak? Hoće li plaćati odštetu kako je propisano Ustavom?
Objavi komentar
Prostor za komentare služi omogućavanju plodne i konstruktivne rasprave o objavljenim člancima. Komentari se zbog toga moderiraju te će se brisati komentari nevezani uz raspravu (spam), namjerno poticanje rasprave samo da bi se raspravljalo, odnosno postanje komentara u svrhu disrupcije civilizirane debate (trolanje), te srozavanje rasprave na sitničava prepucavanja, ad hominem prozivanja sudionikâ ili bilo kojih drugih osoba i iznošenja prijetnji sudionicima rasprave ili bilo kojim drugim osobama.
Ukoliko komentirate kao neregistrirani korisnik, molimo vas da izaberete opciju "IME/URL" i upišete neko ime, polje URL može ostati prazno. Upute za registrirano komentiranje možete pročitati ovdje. Upute i smjernice vezane uz komentiranje i moderiranje komentara nalaze se ovdje. Stavovi izneseni u komentarima izjave su pojedinaca i ne odražavaju službene stavove uredništva stranice niti plenuma FFZG-a. U komentarima su dozvoljeni HTML tagovi <b>, <i> i <a>.
Zbog sustava automatske detekcije spama neki bi komentari mogli greškom završiti u spam folderu; u tom će slučaju urednici stranice ispraviti grešku čim budu u mogućnosti.