Iz medija – 4. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 23. travnja

Potporu Nezavisnoj studentskoj inicijativi za pravo na besplatno obrazovanje pružili su danas Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Centar za ženske studije iz Zagreba ocijenivši studentske prosvjede važnim činom promicanja demokratskih vrijednosti.

Business.hr: Koliko su zaista “teški” studentski zahtjevi?
“‘Studenti se bore za besplatno školovanje za sve koji ispunjavaju uvjete, a to je ostvarivo s pola milijarde kuna koje treba dodati ulaganjima u visoko školstvo koje trenutno iznosi 3,5 milijardi kuna i svi će imati besplatan studij’, objašnjava Flego. Prema tom izračunu apsolutno besplatno obrazovanju u Hrvatskoj moguće je uz povećanje proračunskih izdataka za visoko školstvo za samo 14,2 posto.”

Glas Slavonije: I osječki studenti idu u blokadu

“Iako je predsjednik osječkog Studentskog zbora Igor Gavranović istaknuo kako ‘nisu za takav način prosvjeda’, studenti osječkog Sveučilišta ipak će danas (23. travnja), po uzoru na kolege iz Zagreba i Zadra, organizirati prosvjede i to također na Filozofskom fakultetu!”

H-alter: Medijsko traćenje javne televizije

Reagiranje Vesne Kesić na emisiju Otvoreno: “U samom početku Čuljak Šelebaj je događanja na FF-u u Zagrebu tendenciozno nazvala ‘nemirima’, tako da ju je morao korigirati i sam novinar koji je izvještavao s lica mjesta.”

Javno.com: I osječki studenti blokirali fakultet (foto)
“Njih 500-ak (onoliko koliko je moglo stati u Svečanu dvoranu Filozofskog fakulteta koja, zbog straha od urušavanja, ne smije primiti više osoba od dopuštenog) sudjelovalo je na plenarnoj sjednici na kojoj su nazočili i dekani fakulteta koji su studentima dali podršku za prosvjede, pod uvjetom da ne blokiraju fakultete, odnosno ostave prostor za predavanja gostujućim profesorima.”

Nakon što je ministar Dragan Primorac prozvao Dekanat Filozofskog fakulteta, odnosno Damira Borasa, nazivajući njihov istup licemjernima, Boras je nastupio s blažom retorikom.

Ministar obrazovanja od studentskih zahtjeva za besplatnim školovanjem ogradio se tvrdnjom kako ni ministar ni vlada nisu ti koji određuju iznos školarina, nego to spada u domenu autonomije visokih učilišta. Ministar je upravu fakulteta nazvao licemjernom jer ona naplaćuju školarine svojim studentima. Rektor Bjeliš podržava studentsku blokadu i traži studenske predstavnike za pregovore.

Prvu noć na fakultetu provelo je tridesetak studenata, a prema njihovim riječima noć opsade je prošla mirno i vrlo radno, jer usvojen proglas organizatora blokade Nezavisne studentske inicijative za besplatno obrazovanje Rijeka (NSIBOR), kao i Kodeks ponašanja za vrijeme studentske kontrole nad fakultetom.

Ministar nedvojbeno svoje nesnalaženje kompenzira autoritarnošću svoje ministarske pozicije i svaljuje krivicu na sveučilišta i fakultete, izjavio je Mikulić.

“Zbog razilaženja s mlakim metodama i ciljevima koje u pobuni protiv komercijalizacije visokog obrazovanja provodi Studentski zbor splitskog Sveučilišta i udruga „Studenti za studente“, studenti udruženi u splitski ogranak „Nezavisne studentske incijative“, u petak će zauzeti zgradu zgradu Filozofskog fakulteta u Radovanovoj ulici u Splitu!”

“Danas u 15 sati blokiran je i zagrebački Fakultet političkih znanosti. Krcata dvorana A odlučila je na plenumu izraziti svoje nezadovoljstvo postojećim stanjem.”

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.