Slobodni Filozofski

  • Početna
  • Članci
  • SkriptaTV
  • Intervjui
Izbornik
  • Naslovnica
  • Članci
  • SkriptaTV
  • Intervjui
  • Plenum
  • Pravila privatnosti
  • Impressum
Pratite nas na:
Facebook
Youtube
Instagram

ArhivaSkripta TV

  • Mislav Žitko | Seminar 5. rujna 2026.
    Marx, politička ekonomija i klasna borba
    Što nam Marxova kritika političke ekonomije može reći o kapitalizmu, klasnim odnosima i demokraciji? Izlaganje polazi od temeljnih pojmova iz Kapitala te kroz analizu vrijednosti i akumulacije kapitala otvara pitanje odnosa logike kapitala i historijskog razvoja kapitalizma, kao i političkih implikacija tih odnosa – društvene stratifikacije, klasne borbe i mjesta demokracije u marksističkom promišljanju kapitalističkog društva. Pogledajte snimku predavanja održanog u sklopu Antikapitalističkog seminara (plejlista).
  • Nikola Vukobratović | Seminar 22. kolovoza 2026.
    „Civilno društvo“, autonomija i država: samoorganiziranje za društvenu promjenu u historijskoj perspektivi
    Što danas znači civilno društvo i može li samoorganiziranje biti pokretač stvarne društvene promjene? Ovo predavanje prati razvoj odnosa između civilnog društva i države kroz povijest, od sindikalnih borbi do autonomnih i oslobođenih teritorija. Kroz pet povijesnih modela otvara pitanje kako graditi pravednije društvo izvan postojećih institucionalnih okvira. Pogledajte snimku predavanja održanog u sklopu Antikapitalističkog seminara (plejlista).
  • Maja Solar | Seminar 17. kolovoza 2026.
    Teorija socijalne reprodukcije: struktura i politika
    Kapitalizam ne počiva samo na proizvodnji i eksploataciji rada, već i na njegovoj društvenoj reprodukciji. Maja Solar kroz perspektivu marksističkog feminizma propituje kako su klasa, rod i različiti oblici opresije povezani s organizacijom kapitalističkog društva. Što nam teorija socijalne reprodukcije otkriva o odnosu proizvodnje i reprodukcije te o samim temeljima kapitalizma? Pogledajte snimku predavanja održanog u sklopu Antikapitalističkog seminara (plejlista).
  • Kate Soper | Maja Solar 1. lipnja 2025.
    Subvertiranje kapitalističkog „napretka‟: Alternativni hedonizam, kulturna revolucija i politika obnove
    Koncepcijom alternativnog hedonizma, Kate Soper nudi model progresa koji raskida s imperativom rasta i kapitalističkom eksploatacijom. Kritika konzumerizma ovdje postaje ključna karika lijevih politika, prokazujući kulturu kompetitivnog hedonizma i prinudnog rada. Politizacijom potrošnje i uvođenjem kulturne dimenzije u političku borbu, Soper otvara imaginarijum za nove forme potreba i želja, zasnovane na održivosti i pravednijim načinima proizvodnje, potrošnje i življenja.
  • Maja Solar | Rade Pantić 15. svibnja 2025.
    Estetski fetišizam i monopolska renta
    Oslanjajući se na analizu Davea Beecha, predavanje propituje ekonomsku izuzetnost umjetnosti kroz radnu teoriju vrijednosti. Kritizirajući ideologiju estetske autentičnosti koja umjetnost vidi kao „stvaranje“, a ne kao rad, Rade Pantić prokazuje privid njezine dekomodifikacije. Umjesto teze o autonomiji, koristi Marxova teorija monopolske rente kako bi objasnio (indirektno) sudjelovanje umjetnosti u akumulaciji kapitala. Marksistički okvir teorije fetišizma tako nudi adekvatniji alat za razumijevanje umjetničke proizvodnje i eksploatacije u kapitalizmu.
  • Primož Krašovec | Vir Lev 9. svibnja 2025.
    Umjetna inteligencija i kapitalizam
    Umjetna inteligencija, tvrdi Primož Krašovec, nije samo tehnološki iskorak, već izraz dublje koevolucije čovjeka i stroja – procesa koji započinje eksternalizacijom manualnih funkcija, a kulminira prijenosom samog mišljenja u tehničke sustave. U kapitalističkom okviru, gdje je produktivnost temeljni imperativ, umjetna inteligencija postaje sredstvo probijanja granica ljudskog rada, ali i alat transformacije društvenih odnosa u smjeru sve veće ovisnosti o mašinskoj autonomiji i nevidljivim kodovima upravljanja.
  • Martin Beroš | Richard Seymour 30. travnja 2025.
    Dijalektika katastrofe: granice materijalizma
    U svojem predavanju „Dijalektika katastrofe: granice materijalizma“ Richard Seymour razmatra teze o odnosu između kapitalizma, ekološke krize i suvremenog materijalizma. Seymour osporava redukcionistički materijalizam i zagovara ekosocijalistički pristup temeljen na agentivnosti prirode, dijalektičkom razumijevanju povijesti i klasno artikuliranom političkom subjektu u vremenu sve dubljih globalnih ekoloških i ekonomskih kriza.
  • Lynne Segal | Vir Lev 19. travnja 2025.
    Politika radikalne skrbi
    Na sedamnaestom Subversive Festivalu u Zagrebu, feministička teoretičarka i jedna od autorica kod nas prevedenog "Manifesta skrbi", Lynne Segal, održala je predavanje o politici radikalne skrbi, temeljenoj na kolektivnom djelovanju i međuovisnosti. Segal je kritički progovorila o krizi skrbi u kapitalizmu i nužnosti izgradnje pravednijeg društva u kojem je skrb temelj političkog djelovanja, solidarnosti i međuljudskih odnosa.
  • Boris Buden | Martin Beroš 10. travnja 2025.
    U slijepoj ulici razoružane kritike: Kako smo odbacili ideju revolucije?
    Na 17. Subversive festivalu, Boris Buden u svojem predavanju „U slijepoj ulici razoružane kritike: Kako smo odbacili ideju revolucije?“ postavlja ključna pitanja o revoluciji i njezinoj odsutnosti u suvremenom političkom diskursu. Polazeći od krize kolektivne imaginacije, Buden analizira kako su permanentni ratovi i ekološki kolaps postali indikatori nestabilnosti današnje epohe. Kritizirajući ideologiju "longtermizma", koja premješta odgovornost u daleku budućnost, Buden razotkriva logiku kolonijalne ekspanzije koja i dalje dominira suvremenim društvima. Njegova kritika utopizma i poziv na preispitivanje koncepta otpora otvaraju prostor za razmišljanje o revoluciji kao realnoj mogućnosti u sadašnjosti. Buden nas poziva da ponovno zamislimo revoluciju, ali ne kao distopiju, već kao realnu opciju za transformaciju.
  • Maja Solar | Mislav Žitko 29. ožujka 2025.
    Foucault i kontroverza oko liberalizma
    U seriji predavanja o liberalizmu Michel Foucault je uveo pojmove upravljanja sobom i drugima, te pokušao dati novu interpretaciju (neo)liberalizma. Liberalizam je prije toga bio promatran kao politička ideologija ili kao set filozofskih premisa, dok ga Foucault razumije kao tehnologiju upravljanja ili guvernmentalitet. Uz koncept liberalnog guvernmentaliteta u predavanju se propituje i koncept biopolitike, odnosno koncept stanovništva. Povijest liberalizma je stoga tehnologija upravljanja, a u takvoj konceptualizaciji ključno je pitanje moći, koja prema Foucaultu djeluje difuzno, kroz institucije poput obrazovanja, medicine, sigurnosti i ekonomije, oblikujući subjekte neprimjetnim, ali učinkovitim sredstvima. Međutim, ono što se ispostavlja kao 'kontroverza' oko liberalizma je Foucaultov nekritički pristup, štoviše to što u (neo)liberalizmu vidi i neki tip emancipatornog potencijala. Foucaultova predavanja o liberalizmu i biopolitici bila su vezana uz pokušaje da se oblikuje nova pozicija francuske ljevice, pokazujući i njegov otklon od marksizma, kao i antagonizam prema Komunističkoj partiji Francuske. Donosimo snimku i tekstualni pregled predavanja.
  • Elle O'Rourke | Vir Lev 20. ožujka 2025.
    „Što je to trulo u državi Britaniji?“ Anti-rodni pokreti i anti-trans internacionala
    Politička ekonomistkinja Elle O’Rourke analizira globalni uspon anti-trans pokreta i njegovu povezanost s konzervativnim napadima na rodnu ravnopravnost. Kroz britanski, američki i transnacionalni kontekst, rasvjetljava kako transfobija postaje alat reakcionarne politike – i poziva na otpor, solidarnost i političku imaginaciju.
  • Nađa Bobičić | Seminar 26. ožujka 2023.
    Povijest feminističkih i ljevičarskih prijepora i savezništava – jugoslovenski pogled
    Trasiranjem nekoliko ključnih povijesnih točaka sporova između liberalnog i ljevičarskog ženskog pokreta, ali i trenja unutar ljevice, odnosno između feminizma i ljevice, pojavljuje se figura radnice koja je rastrzana između figure radnika i figure buržujke (ipak češće bliža muškarcima s kojima dijeli isto klasno mjesto nego ženama iz viših klasa). Orodnjena opresija nije se uvijek sretno analitički povezivala s klasnom eksploatacijom, pa stoga niti feministička borba s radničkom. Ipak, pored klasično-marksističkih refleksija i socijalističkih politika, važan susret dogodio se i u socijalističkom jugoslavenskom okviru. Ističući perspektivu teorijske nerazdruživosti i jedinstva u borbi, Nađa Bobičić predlaže da se umjesto istrošene metafore „nesretnog braka između feminizma i marksizma“ vratimo onim povijesnim čvorištima u kojima klasna i rodna borba djeluju u savezništvu i kritički se propituju, ne gubeći iz vida zajednički antikapitalistički horizont. Pogledajte snimku predavanja održanog u sklopu prvog Antikapitalističkog seminara (plejlista).
  • 1
  • 2
  • 3
  • …
  • 9
  • →
Slobodni Filozofski
  • Impressum
  • Pravila privatnosti

Slobodni Filozofski financijski podupire:

  • Agencija za elektroničke medije (AEM) Agencija za elektroničke medije (AEM)
  • Hrvatski Audiovizualni Centar (HAVC) Hrvatski Audiovizualni Centar (HAVC)
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti