Iz medija – 6. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 25. travnja

Izgleda da je medijima dosadila odlučnost i postojanost studentske revolucije – čitamo u komentarima na našemu blogu kako Dnevnik nije uopće izvijestio o blokadama osam fakulteta i jednog sveučilista u zemlji. Čeka li se povratak dekana da stvari opet postanu malo sočnije? Ili su vijest u ovoj zemlji samo dvije stvari: ono sto počinje, i ono sto propadne? Civiliziranost i organiziranost studenata i studentica koje se kroz ovaj tjedan uporno pokušavalo proglasiti neartikuliranom masom, dječurlijom i koječim, dosadila je, čini se, hrvatskim medijima. Stvar funkcionira uljuđeno: svaki dan izvještaj na blogu s plenuma, svako jutro izjava za medije, objavljuju se hrpe i hrpe podrška raznih udruga i pojedinaca koje ne prestaju pristizati, ostatak dana čekaju se valjda, a u nekim medijima i pokušavaju iskopati, incidenti i eventualni kaosi ili naznake da pokoji fakultet nije apsolutno savršeno uspio izorganizirati svoju blokadu. Dijana Čuljak u Otvorenom govori o nemirima pa je čak i njezin novinar mora ispravljati, a Sanader unezvjereno u svemu pokušava pronaci nekakvu navodnu političku stranku koja je sve pokrenula. (Voljeli bismo vidjeti političku stranku u ovoj zemlji koja je u stanju izvesti i organizirati ovo sto su organizirali studenti i studentice diljem Hrvatske, zaista!). Današnji Dnevnik bez vijesti o studentskim blokadama hrpe fakulteta u zemlji. U iznenadno započetoj sezoni kiselih krastavaca, ovo je pressclipping koji smo uspjeli napraviti danas za vas:

Business.hr: Crnogorski studenti podržali zagrebačke
“Crnogorsko Udruženje studenata političkih znanosti poduprlo je kolege sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji prosvjeduju zahtijevajući ukinuće školarina i preispitivanje bolonjskog procesa.”

Business.hr: Studenti ogorčeni ponašanjem rektora Bjeliša
“Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš sinoć je samoinicijativno došao na studentski plenum te je, kažu prosvjednici, pred oko 800 okupljenih studenata, na eksplicitno pitanje, odgovorio kako podupire njihove zahtjeve za besplatnim školovanjem.
Međutim, jutros u Intervjuu tjedna Radija 101 promijenio je, kažu, stajalište rekavši da rješenje problema vidi u studentskim kreditima, čime se izravno suprotstavlja volji studenata i njihovih profesora.”

Business.hr: I studenti prava i ekonomije na plenumu na Filozofskom fakultetu
Stotinjak studenata prava i dvadesetak s ekonomije okupilo se jučer popodne ispred zagrebačkog Filozofskog fakulteta kako bi pružili potporu studentima prosvjednicima.

Dnevnik.hr: Nastavlja se studentska blokada
“Nastava na Fakultetu političkih znanosti bit će blokirana i u ponedjeljak, kada će se na plenumu odlučiti o daljnjem tijeku prosvjeda, izvijestili su studentski predstavnici. (…)
Studenti riječkog Filozofskog fakulteta nastavljaju tijekom vikenda prosvjednu blokadu fakulteta zahtijevajući besplatno visoko obrazovanje na svim razinama i sprječavanje komercijalizacije obrazovanja.”

Glas Dalmacije: Split: Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta podržalo legitimno pravo studentske inicijative
“Na današnjoj izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća splitskoga Filozofskog fakulteta jednoglasno je podržano legitimno pravo studentske inicijative da se omogući besplatno školovanje studentima na svim razinama, ali se Vijeće ogradilo od studentskih metoda blokade nastave.”

T-portal: Studenti i idućeg tjedna bez nastave
“Studenti okupljeni u Nezavisnu studentsku inicijativu ne žele pregovarati s ministrom Primorcem, nego su mu poručili da dođe na plenum s prijedlogom zakona koji će omogućiti besplatno obrazovanje za sve. Peti dan drže ‘vlast’ na fakultetu u svojim rukama. S obzirom na svakodnevno širenje studentskog bunta po hrvatskim gradovima, na svim filozofskim fakultetima u državi se predavanja, kolokviji, seminari vjerojatno neće održavati ni sljedećeg tjedna. Blokadu Filozofskog fakulteta do ponedjeljka je već izglasao plenum u Osijeku, a njihove kolege iz Rijeke i jučer su nastavile prosvjede i blokadu zgrada.”

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve