Francuski politolog i član CADTM-a Éric Toussaint dva poglavlja svoje knjige Your Money or Your Life posvetio je kritici programa strukturne prilagodbi, politikama koje su MMF i Svjetska banka provodili u zemljama u razvoju, a koje su bile preduvjet za dobivanje novih zajmova od bretonvudskih institucija. 
Davor Popdankovski raspravlja o ograničenosti razvoja demokracije u okviru kapitalističkog ekonomskog sitema, ističući anarhosindikalističke alternative organiziranja i budućeg društva. Članak je objavljen Zarezu br. 329 u sklopu temata 
Dnevni graf: Trajanje studija kod studenata koji su uspješno završili studij
Donosimo vam treći u nizu informativnih grafova koje je za nas pripremio Teo Matković, asistent na Pravnom fakultetu. Današnji graf prikazuje duljinu trajanja studija kod studenata koji su uspješno završli studij, u periodu od 1996. do 2004.
1. Tek neznatna (i sve manja) manjina završavala je studij u njegovom proklamiranom trajanju (2 ili 4 godine ). Je li problem u studentima ili ustroju studija?
2. Ipak, većina bi završila u redovnom roku (tamno sivi blokovi za sv. studij): 57% u 1996. i 53% u 2004.
3. Otprilike četvrtini studenata koji su diplomirali na sveučilišnom studiju trebalo je za to 8 ili više godina.
4. Trajanje studija se je produljilo. Generaciji koja je sveučilišni studij upisivala oko 1990te u prosjeku je trebalo 6,4 godina do diplome. Onima koji su studij upisivali u drugoj polovici 1990ih u prosjeku je trebalo 6,7 godina.
5. 1996. manjina studenata koji su uspješno završili studij uz rad ili "za osobne potrebe" studirali su značajno dulje od ostalih.
6. U 2004. godini trajanje završenog studija nije se značajnije razlikovalo za studente koji su plaćali i koji nisu plaćali studij. Ali to ne znači da su i počeli studirati (ne)plaćajući.
7. Među onima koji su završili stručne studije u 2004. godini, oni koji su plaćali studij brže su ga završavali od ostalih.
Od 2004. podaci o trajanju studija nisu uključeni u statistička izvješća, ali neke su informacije dostupne iz priopćenjima "Studenti koji su diplomirali na stručnom i sveučilišnom studiju". Od osoba koje su diplomirale u 2007. godini 75,9% završava sveučilišni studij s 26 godina ili manje, a 61,3% završilo stručni studij s 26 godina ili manje. Ali to ne znači da su studirali od svoje 18. godine.
1. Tek neznatna (i sve manja) manjina završavala je studij u njegovom proklamiranom trajanju (2 ili 4 godine ). Je li problem u studentima ili ustroju studija?
2. Ipak, većina bi završila u redovnom roku (tamno sivi blokovi za sv. studij): 57% u 1996. i 53% u 2004.
3. Otprilike četvrtini studenata koji su diplomirali na sveučilišnom studiju trebalo je za to 8 ili više godina.
4. Trajanje studija se je produljilo. Generaciji koja je sveučilišni studij upisivala oko 1990te u prosjeku je trebalo 6,4 godina do diplome. Onima koji su studij upisivali u drugoj polovici 1990ih u prosjeku je trebalo 6,7 godina.
5. 1996. manjina studenata koji su uspješno završili studij uz rad ili "za osobne potrebe" studirali su značajno dulje od ostalih.
6. U 2004. godini trajanje završenog studija nije se značajnije razlikovalo za studente koji su plaćali i koji nisu plaćali studij. Ali to ne znači da su i počeli studirati (ne)plaćajući.
7. Među onima koji su završili stručne studije u 2004. godini, oni koji su plaćali studij brže su ga završavali od ostalih.
Od 2004. podaci o trajanju studija nisu uključeni u statistička izvješća, ali neke su informacije dostupne iz priopćenjima "Studenti koji su diplomirali na stručnom i sveučilišnom studiju". Od osoba koje su diplomirale u 2007. godini 75,9% završava sveučilišni studij s 26 godina ili manje, a 61,3% završilo stručni studij s 26 godina ili manje. Ali to ne znači da su studirali od svoje 18. godine.
Temeljem publikacija DZS-a priredio Teo Matković
0 komentara
Objavi komentar
Prostor za komentare služi omogućavanju plodne i konstruktivne rasprave o objavljenim člancima. Komentari se zbog toga moderiraju te će se brisati komentari nevezani uz raspravu (spam), namjerno poticanje rasprave samo da bi se raspravljalo, odnosno postanje komentara u svrhu disrupcije civilizirane debate (trolanje), te srozavanje rasprave na sitničava prepucavanja, ad hominem prozivanja sudionikâ ili bilo kojih drugih osoba i iznošenja prijetnji sudionicima rasprave ili bilo kojim drugim osobama.
Ukoliko komentirate kao neregistrirani korisnik, molimo vas da izaberete opciju "IME/URL" i upišete neko ime, polje URL može ostati prazno. Upute za registrirano komentiranje možete pročitati ovdje. Upute i smjernice vezane uz komentiranje i moderiranje komentara nalaze se ovdje. Stavovi izneseni u komentarima izjave su pojedinaca i ne odražavaju službene stavove uredništva stranice niti plenuma FFZG-a. U komentarima su dozvoljeni HTML tagovi <b>, <i> i <a>.
Zbog sustava automatske detekcije spama neki bi komentari mogli greškom završiti u spam folderu; u tom će slučaju urednici stranice ispraviti grešku čim budu u mogućnosti.