kolumna

Iz medija – 33. i 34. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 22. i 23. svibnja

24sata: Slavni teoretičar podržao hrvatske studente: U boj!
Vlast se plaši: Slovenski je filozof podržao zagrebačke studente i njihove zahtjeve te dodaoda ga je stid što slovenske kolege nisu učinile isto.

Bussines.hr: BISER DANA – Andrija Hebrang
“Primorac je postupio vrlo lucidno, odgovorio je jezikom onih koji su mu to namjestili.”

Business.hr: Nastavlja se blokada zagrebačkog Filozofskog fakulteta
Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sinoć je nakon duge i burne rasprave većinom glasova odlučio i u subotu nastaviti blokadu tog Fakulteta.

Index.hr: Žižek podržao studente: Ja sam za pravu dozu nasilja
Gotovo do zadnjeg mjesta studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta ispunili su “sedmicu” kako bi poslušali predavanje legendarnog pop-filozofa Slavoja Žižeka, koji je već ranije pismenim putem podržao studente u njihovoj borbi za besplatno obrazovanje, a danas je došao u Zagreb kako bi im se i osobno obratio.

Javno.hr: Aukcija: Početna cijena studenta 10.000 kuna (foto)
S aukcije svojih glava na glavnom zagrebačkom trgu u nadi da će postići bolju cijenu studenti su poručili ministru Primorcu: Ajde, više!

Javno.hr: Filozofski nastavlja s blokadom, prijete sankcije
Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu odlučili su na plenumu nastaviti blokadu fakulteta te upozorili kolege prosvjednike na sankcije.

Javno.hr: Žižek: Studenti budite hrabriji, riskirajte više
Slavoj Žižek je predavanjem na zagrebačkom Filozofskom fakultetu pružio potporu studentima koji traže besplatno obrazovanje.

Jutarnji List: Primorac: Zašto sam vikao ‘Ostavka’? Samo sam spontano reagirao
Dugo će ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac pamtiti srijedu 20. svibnja uvečer i bizaran spektakl koji je on sam priredio okupljenim studentima i predstavnicima medija nakon što je završio gostovanje na Radiju 101.

Kontra-punkt: Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastavljaju blokadu
Iako se očekivalo da u petak bude isglasan prekida blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, studenti su nastavili nastavak blokade. Čuli su se i studentski glasovi protiv blokade.

mojportal.hr: Studenti odlučni: Nastavlja se blokada Filozofskog fakulteta
Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sinoć je nakon duge i burne rasprave većinom glasova odlučio i nastaviti blokadu toga Fakulteta.

Monitor.hr: Žižek na Filozofskom!
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je posljednjih mjesec dana žarište najživljeg studentskog gibanja u Hrvatskoj u posljednjih 40 godina, u subotu u podne gostuje svjetski poznati slovenski filozof i teoretičar psihoanalize Slavoj Žižek, koji će tom prilikom promovirati svoje knjige Paralaksa i Bog na mukama.

Monitor.hr: Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastavljaju blokadu
Iako se očekivalo da u petak bude isglasan prekida blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, studenti su nastavili nastavak blokade. Čuli su se i studentski glasovi protiv blokade.

Novi list: Žižek studentima: Nastavite borbu
Fakulteti se trebaju udružiti, a studenti ustrajati bez kompromisa, poručio je slovenski filozof Slavoj Žižek.

Poslovni.hr: Studenti Filozofskog fakulteta nastavljaju blokadu
Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sinoć je nakon duge i burne rasprave većinom glasova odlučio i u subotu nastaviti blokadu toga Fakulteta.

Slobodna Dalmacija: Slavoj Žižek studentima: Oni gore vas se boje
Filozofska zvijezda Slavoj Žižek, koji boravi u Zagrebu na Subversive Film Festivalu, jučer je gostovao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je predstavio svoje knjige “Paralaksa” i “Bog na mukama”.

Subversive Film Festival: Žižek na Filozofskom!
Danas u podne, u sklopu promocije knjiga „Paralaksa“ (Antibarbarus, 2009.) i „Bog na mukama“ (Ex Libris, 2008.), Slavoj Žižek je posjetio Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je nakon uvodnih riječi Srećka Horvata, Borisa Gunjevića i Željka Tanjića, održao kraće predavanje i odgovarao na pitanja publike.

T-portal: Studenti Filozofskog fakulteta ipak nastavljaju blokadu
Plenum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sinoć je nakon duge i burne rasprave većinom glasova odlučio i u subotu nastaviti blokadu.

Večernji list: Zadarski studenti ismijali posjet predstavnika HHO-a Sveučilištu (foto)
S obzirom da ste prilikom dolaska na naše Sveučilište pokazali nezainteresiranost za probleme zbog kojih su Vas studenti zvali, ovim putem Vam se obraćamo kako bi odbili bilo kakvu daljnju suradnju s Vama i s Vašom institucijom – reakcija je to Nezavisne inicijative Sveučilišta u Zadru na zahvalu Ive Banca, predsjednika HHO-a prilikom posjeta Sveučilištu.

Večernji list: Žižek: Potrebna je prava doza nasilja, jači pritisak na vlast
Slavni, vjerojatno najpoznatiji filozof današnjice, Slovenac Slavoj Žižek, održao je danas na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanje studentima. Žižek je gostovao na fakultetu u sklopu Subversive Film Festivala.

23. svibnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka