Izvještaj s 33. plenuma, 22. svibnja 2009.

Na trideset i trećem plenumu, održanom u petak, 22. svibnja 2009. godine, raspravljalo se o četiri točke dnevnoga reda.

Plenum je pogledao dva filma, dokumentarni i animirani, nastala za vrijeme sedmog Festivala prvih. Potom nas je posjetio Bembo i pružio nam humorističan i ohrabrujuć mini performans, nakon čega je sedmi Festival prvih i službeno zaključen.

Autor dokumentarne emisije Mijenjam svijet (HRT) koja se snima od početka blokade i koja je trebala trajati 25 minuta, zatražio je dozvolu za produženje emisije zbog količine snimljenog materijala. Montiranu emisiju plenum će dobiti na autorizaciju.

Otvorena je rasprava jer je na prvome plenumu odlučeno da službeni dokumentarac o blokadi snima Restarted (Igor).

Plenum glasanjem nije ekipi iz emisije Mijenjam svijet dopustio montiranje drugog dokumentarnog filma, ali je dopustio duže trajanje emisije.

Plenum je zahvalio Krašu i Alexu Callinicosu na donaciji odnosno podršci.

Centar za ljudska prava pozvao je članove plenuma na konferenciju za medije koja će se održati u ponedjeljak, 25. svibnja 2009. u 11:30 sati u Ulici kralja Držislava 6.

Plenum je obaviješten da je ministar Primorac pod sumnjom da je intervenirao u uređivačku politiku Jutarnjeg lista.

Radna skupina za budućnost plenuma podnijela je izvještaj i dala plenumu sljedeće preporuke: da se plenum u budućnosti nastavi redovito sastajati jednom tjedno, a ukaže li se potreba za promjenom ritma redovnih plenuma, to pitanje može biti riješeno kao točka dnevnoga reda. Što se tiče izvanrednih plenuma, grupa smatra da uslijed manjka podataka potrebnih za kvalitetnu analizu trenutno nije moguće artikulirati preciznu i jasnu proceduru njihova sazivanja. Ipak, radna grupa namjerava kontinuirano raditi sve što može kako bi što prije osmislila kvalitetnu i zadovoljavajuću proceduru sazivanja izvanrednih plenuma.

Radna skupina za međuplenumsku suradnju izvijestila je da se čeka e-mail iz Berlina sa specifikacijama oko predstojećeg međunarodnog sastanka.

Radna grupa za interdisciplinarnu suradnju iznijela je prijedlog modela interdisciplinarne suradnje između studenata različitih odsjeka na FFZG i studenata drugih fakulteta. Projekt je naišao na svesrdno odobravanje i aktivnu podršku profesora na nekim odsjecima (poglavito na Odsjeku za komparativnu književnost) te će se u realizaciju krenuti nakon rješavanja metodoloških i tehničkih pitanja (prostor na Fakultetu, raspored). Ovaj se projekt temelji na tekovinama blokade u smislu da se sporazumno i sustavno uklanjaju prepreke u komunikaciji između studenata raznih područja te im se omogućava grupni rad i razmjena iskustava. Težnja je da projekt postane trajni zalog kohezije između studenata, kako našeg Fakulteta tako i čitavog Sveučilišta.

Radna skupina za procjenu trenutne situacije pročitala je osvrt na dekanovu izjavu za koji je izglasano da se objavi na službenom glasilu inicijative, Slobodnom Filozofskom.

Potom je radna grupa dala prijedlog za provođenje „blokade u mirovanju“. Predloženo je da se izglasa početak nastavnog procesa za ponedjeljak 25.5.2009. Nakon burne rasprave zaključeno je da će se o tome glasati u sklopu izglasavanja blokade.

Izabrani su glasnogovornici i moderatori za sutra, kao i studenti koji će u ponedjeljak (25. svibnja) u 15:30 sati gostovati na Radio Sljemenu u emisiji Studentske teme.

Nakon ponovne burne rasprave o nastavku blokade plenum je izglasao da se blokada nastavlja.

Plenum je zaključen u 23:09.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve