Izvještaj s 19. plenuma, 8. svibnja 2009.

Na devetnaestom plenumu održanom 8. svibnja 2009. godine raspravljalo se o dvanaest točaka dnevnog reda.

U subotu u 13 sati u Klubu studenata Filozofskog fakulteta održat će se sastanak redara.

Sudionik plenuma i Fakultetskog vijeća izvijestio je o rezultatima rada fakultetskog Povjerenstva za izradu prijedloga o izmjeni zakona.
Za sada je artikuliran samo jedan prijedlog, a u izradi su još dva.
Prvi prijedlog: Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna imaju svi studenti koji po prvi put upišu fakultet na bilo kojem od visokih učilišta.
(Pod tim se naravno ne misli na privatne fakultete.)
Plenum će se izjasniti kada budu artikulirani svi prijedlozi.

Medijska sekcija informirala je plenum o informativnoj brošuri koja je pripremljena. Brošura je namijenjena široj javnosti i traže se dobrovoljci koji će je dijeliti. Brošura će biti dostupna i na štandovima za potpisivanje peticije. Trojica dobrovoljaca sutra ujutro idu u tiskaru.

Plenum je usvojio četiri nova prijedloga skupine za tehnička pitanja.

  • Tijekom plenuma mogu se slati prijedlozi za glasnogovornike i moderatore na papirićima.
  • Točke dnevnog reda treba prijaviti do 18 sati ili najkasnije na radnoj grupi o tehničkom funkcioniranju plenuma do 19 sati u A-220.
  • Svi kasniji prijedlozi za koje se smatra da se moraju uvrstiti u dnevni red toga dana moraju se argumentirati, tj. objasniti zašto prijedlog nije ranije predan i zašto je bitno da se baš taj dan raspravlja. Takvi prijedlozi daju se na početku plenuma. Moderatori moraju obrazložiti zašto su prijedlozi koji nisu uvršteni u dnevni red odbijeni.
  • U točku Razno idu prijedlozi, komentari i obavijesti koji se primaju tijekom plenuma na papirićima i o temama pod točkom Razno se ne glasa.
  • Radna grupa za međuplenumsku suradnju zaključila je da je nemoguće blokirati nastavu na alternativnim lokacijama.
    Studenti drugih fakulteta trebaju pomoć u organiziranju tribina. Ljudi koji žele pomoći neka se jave Nikoli na broj: 091 733 4241.

    Skupljeno je preko 58 000 potpisa u peticiji.
    Traže se volonteri koji se mogu javiti u A-306 od 12:30 do 19:00.

    Ministarstvo je preko dekana poručilo studentima da mogu doći u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa gdje će im biti pojašnjen dopis. Plenumu su neformalni poziv prenijeli studentski predstavnici koji su razgovarali s dekanom.
    Plenum je više puta izglasao da ne ide na pregovore s Ministarstvom, ali zbog nedovoljno informacija o ovom pozivu, sutra će se raspravljati na radnoj grupi za procjena trenutne situacije i preporuke za daljnji rad u A-220 s početkom u 12 sati. Svi ste pozvani.

    Plenum je posjetio učenik gimnazije Lucijana Vranjanina i rekao da se u njegovoj školi provodi peticija o potpori našim zahtjevima. Broj potpisa pokazuje da su uz nas.
    Svi koji žele pomoći u informiranju i uključivanju maturanata u inicijativu neka se jave na mail: vedrana.bi[at]gmail.com

    Plenum je odlučio dopustiti održavanje nastave na studiju uz rad (jedini izvanredan studij na FFZG-u) .

    Svi koji imaju informacije o broju stranih profesora u redovitoj nastavi (dokad su tu, drže li predavanja cijeli semestar ili su trebali održati samo neko za trajanja blokade) neka se jave na e-mail: kreso_jurak[at]yahoo.com
    Plenum će odlučiti što s takvim slučajevima kad bude imao više informacija.

    Rasprava o referendumu je otvorena pismom jedne osobe s Fakulteta koja upozorava na nepravilnosti vezane uz referendum. Jedno od pitanja vezano je uz etičnost ovog referenduma. Među ostalim, istaknut je problem kôda koji bi morao biti dostupan na pregled svima kako bi se spriječile sve manipulacije. Prijedlog: do sutrašnjeg plenuma neka se sastavi tekst očitovanja o referendumu koji će biti dan na glasanje plenumu.

    Prikazan je spot studenata Akademije dramskih umjetnosti. Plenum ga oduševljeno prihvaća.

    Izglasana je blokada za sutra te su izabrani moderatori i glasnogovornici.

    Vezani članci

    • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
    • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
    • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
    • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
    • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
    • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
    • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
    • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
    • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

      Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve