Iz medija – suspenzija blokade: 11. lipnja

Dnevnik.hr: Seljaci ostali preko noći na ulici u Zagrebu, stiže ‘pojačanje’ (foto + video)

Dio poljoprivrednika koji je jučer prosvjedovao pred Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja započeo je jučer kasno poslije podne pregovore s državnim tajnikom u tom Ministarstvu Krešimirom Kuterovcem. No, oni još nisu urodili plodom pa je tako Vukovarska ulica jutro dočekala potpuno blokirana nepreglednom kolonom traktora.

Dnevnik.hr: Studenti došli podržati seljake: ‘Rješenje ili blokiramo zemlju’

Poljoprivrednici prosvjednici noć su proveli u Ulici grada Vukovara u kojoj se nalazi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a u toj se zgradi nalazi i Ministarstvo gospodarstva. U Ulici grada Vukovara, u po jednom prometnom traku s obje strane ulice, je velik broj traktora, a prosvjednicima su potporu dali i studenti, više desetaka njih koji su noćas prolazili Ulicom grada Vukovara, uz ostalo i s transparentom ‘Studenti su uz seljake’.

Javno.hr: Interventni policajac ‘davio’ prosvjednika (foto)

Studenti Filozofskog fakulteta su u četvrtak u ranim jutarnjim satima došli podržati seljake u njihovom prosvjedu ispred Ministarstva poljoprivrede u Vukovarskoj ulici, a zbog remećenja javnog reda i mira, morala je intervenirati policija. Došlo je do naguravanja studenata, a jedan od njih je zaradio i prekršajnu prijavu. Zbog incidenta u kojem je pripadnik interventne policije ‘davio’ prosvjednika sazvana je izvanredna konferencija za novinare Policijske uprave zagrebačke.

Jutarnji list: Studenti podržali seljake, počeli pregovori s Vladom (foto)

Policija je morala fizički intervenirati zbog bučnog studentskog marša ispred Ministarstva poljoprivrede. Iako su navodno identificirali predvodnike neprijavljenog studentskog prosvjeda podrške, policija ih ipak zasad nije privela, najviše zbog pritiska seljaka od kojih su neki agresivnim tonovima tražili od policije da “odmah puste dečke i cure na miru”. Goga, jedna od predvodnica studenata, otkrila nam je da je prosvjed podrške seljacima organiziran spontano, preko SMS-poruka, i to u svega dva sata.

Novi list: Inženjer kemije i apsolvent povijesti u potrazi za plastičnom ambalažom
Makar ga neki takvim smatrali, skupljanje boca nije nimalo nečastan posao. Naime, građani Zagreba svaki dan imaju priliku vidjeti poneke naše sugrađane kako obilaze ulice, kopkajući po kantama za smeće, vrteći se oko frekventnijih okupljališta mladih, te zaviruju u kontejnere u potrazi za plastičnom ambalažom.

Slobodna Dalmacija: Udružili se prosvjednici: studenti pomogli seljacima blokirati prometnice (fotoreportaža)
Seljacima koji prosvjeduju u Zagrebu su se oko 2.30 u noći sa srijede na četvrtak pridružili studenti. Noseći transparente s natpisima u znak potpore seljacima, pomogli su im blokirati Vukovarsku ulicu. Protiv udruženih prosvjedničkih snaga intervenirala je policija.

Večernji list: Studenti podržali seljake (foto galerija)
U tijeku su pregovori predstavnika poljoprivrednika prosvjednika sa predstavnicima Vlade, potpredsjednicima Jadrankom Kosor i Damirom Polančecom. Nezadovoljni seljaci cijelu su noć proveli u Ulici grada Vukovara ispred zgrade Ministarstva gospodarstva. Kasno sinoć podršku seljacima došlo je pružiti i nekoliko desetaka studenata koji su nosili transparente “Studenti su uz seljake”.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve