Izvještaj s plenuma, 1. srpnja 2009. godine

Na četrdesetom plenumu, održanom u srijedu, 1. srpnja 2009. godine, raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

“Restart” će emisiji “Crna kutija” ustupiti trideset minuta materijala snimljenog tijekom blokade. Dobiveni novac donirat će se za izradu naljepnica.

Potrebni su volonteri za dijeljenje skripti i brošura ljudima koji čekaju u redu za upise. Materijale je potrebno dijeliti i u terminima prijamnih ispita.

Sastanak grupe za informiranje na kojemu će biti riječi o knjizi, prijamnoj skripti i dijeljenju materijala održat će se u ponedjeljak u 14h u prostoriji A-002.

Na grupi za tehnička pitanja plenuma raspravljalo se o Studentskom zboru. Zakon o Studentskom zboru onemogućuje nam da ga ukinemo u kratkom vremenu. Dugoročni je cilj ukidanje Studentskog zbora kao tijela koje se koristi metodama predstavničke demokracije. Ono što je sada moguće napraviti jest educirati i poticati kolegice i kolege tako da na izborima za Studentski zbor bude što više kandidata koji će predstaviti svoje viđenje funkcije predstavnika studenata u prijelaznom razdoblju prema ukidanju Studentskog zbora. Osim toga, potrebno je potaknuti što veći broj studenata/ica da izađe na izbore.

Na mirnom prosvjedu studenata FER-a sudjelovalo je sedamdesetak ljudi. Fakultetsko vijeće FER-a prihvatilo je prvu, a odbacilo drugu točku studentskih zahtjeva.

Koleg(ic)e s Fakulteta političkih znanosti u petak, 3. srpnja u 16 sati u vijećnici FPZG-a organiziraju neformalni sastanak sa studentima Filozofskog fakulteta oko dodatnog razjašnjenja modela profesora Budaka. Na sastanak su pozvani svi zainteresirani i upućeni u ovu problematiku.

Radio SC otvoren je za svaki oblik suradnje. Spremni su nam ustupiti sve svoje resurse i pomoć, a mogli bismo imati otvoreni kontakt-program, intervjue, rasprave, džinglove, montirane emisije, itd. Program bi bio emitiran u Studentskom centru, domovima i menzama.

Na sljedećem sastanku grupe za međuplenumsku suradnju raspravljat će se o tome koje oblike emitiranog programa želimo od jeseni. Pozivamo sve zainteresirane na sudjelovanje na sastanku.
Sljedeći sastanak grupe za međuplenumsku suradnju održat će se u utorak u 20h u A002.

Plenum je izglasao da nam je potreban forum za informiranje i komunikaciju. Forum će moći čitati i gosti, a registrirati se i sudjelovati u raspravama na forumu moći će svi zainteresirani.

Pročitali smo prijedloge Povjerenstva za razvoj studija i došli do sljedećih zaključaka:
a) Plenum želi da se Filozofski fakultet i dalje razvija u smjeru znanstveno-istraživačke ustanove
b) podržavamo mogućnost dvopredmetnog studija
c) studenti koji studiraju dvopredmetno upisuju obje grupe po programu A (A+A=50%+50%)
d) Plenum odbacuje model A+B, gdje B označava onu studijsku grupu u kojoj se sluša 30% programa
(Nakon završetka studija određene studijske grupe, po modelu B student/ica ne dobiva titulu kao nakon odslušane studijske grupe po programu A koja, kod dvopredmetnog studija, obuhvaća 50% programa.)
e) Plenum je odabrao model integriranog studija 0+5 umjesto dosadašnjeg modela 3+2 (Smatramo da tri godine nisu dovoljne za stjecanje potrebnog znanja i da bi studij trebao biti cjelovit, a ne rascjepkan na dva dijela.)
f) Plenum je odbacio prijedlog o modelu 0+5 uz mogućnost izlaska nakon 3., odnosno 4. godine studija zbog toga što ne vidi bitnu razliku između tog prijedloga i modela 3+2
g) Plenum se slaže s petom točkom prijedloga Povjerenstva za razvoj studija: “Nastavničke se kompetencije, ako ih student želi, stječu kao poseban modul tijekom cijeloga studija ili nakon njega. Student upisuje predmete iz modula kada izabere, od prve do pete godine ili poslije pete godine.”
(Praksa je do sada bila da se kolegije kojima se stječe nastavnička kompetencija može upisati samo u zadnje dvije godine studija, što je studenti(ca)ma diplomskog studija onemogućavalo slušanje dovoljnog broja stručnih predmeta sa svojih odsjeka.)

Izabrano je pet delegata koji idu na sljedeći sastanak Povjerenstva za razvoj studija. Sastanak će se održati u ponedjeljak, 6. srpnja.

Budući da medijska sekcija nije dobila detaljnije odgovore na upit o okruglom stolu u Europskom domu 15. srpnja, plenum delegate za sudjelovanje zbog manjka potrebnih informacija nije izglasao.

Plenum medijskoj sekciji daje mandat za sastavljanje otvorenog pisma o trenutnim događajima i stanju u državi te o mogućnosti dolaska Međunarodnog monetarnog fonda i njihovu utjecaju.

Sljedeći plenum održat će se u srijedu, 8. srpnja u 20 sati.
Izglasane su moderatorice.
Plenum je zaključen u 23:46.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve