Izvještaj s plenuma, 1. srpnja 2009. godine

Na četrdesetom plenumu, održanom u srijedu, 1. srpnja 2009. godine, raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

“Restart” će emisiji “Crna kutija” ustupiti trideset minuta materijala snimljenog tijekom blokade. Dobiveni novac donirat će se za izradu naljepnica.

Potrebni su volonteri za dijeljenje skripti i brošura ljudima koji čekaju u redu za upise. Materijale je potrebno dijeliti i u terminima prijamnih ispita.

Sastanak grupe za informiranje na kojemu će biti riječi o knjizi, prijamnoj skripti i dijeljenju materijala održat će se u ponedjeljak u 14h u prostoriji A-002.

Na grupi za tehnička pitanja plenuma raspravljalo se o Studentskom zboru. Zakon o Studentskom zboru onemogućuje nam da ga ukinemo u kratkom vremenu. Dugoročni je cilj ukidanje Studentskog zbora kao tijela koje se koristi metodama predstavničke demokracije. Ono što je sada moguće napraviti jest educirati i poticati kolegice i kolege tako da na izborima za Studentski zbor bude što više kandidata koji će predstaviti svoje viđenje funkcije predstavnika studenata u prijelaznom razdoblju prema ukidanju Studentskog zbora. Osim toga, potrebno je potaknuti što veći broj studenata/ica da izađe na izbore.

Na mirnom prosvjedu studenata FER-a sudjelovalo je sedamdesetak ljudi. Fakultetsko vijeće FER-a prihvatilo je prvu, a odbacilo drugu točku studentskih zahtjeva.

Koleg(ic)e s Fakulteta političkih znanosti u petak, 3. srpnja u 16 sati u vijećnici FPZG-a organiziraju neformalni sastanak sa studentima Filozofskog fakulteta oko dodatnog razjašnjenja modela profesora Budaka. Na sastanak su pozvani svi zainteresirani i upućeni u ovu problematiku.

Radio SC otvoren je za svaki oblik suradnje. Spremni su nam ustupiti sve svoje resurse i pomoć, a mogli bismo imati otvoreni kontakt-program, intervjue, rasprave, džinglove, montirane emisije, itd. Program bi bio emitiran u Studentskom centru, domovima i menzama.

Na sljedećem sastanku grupe za međuplenumsku suradnju raspravljat će se o tome koje oblike emitiranog programa želimo od jeseni. Pozivamo sve zainteresirane na sudjelovanje na sastanku.
Sljedeći sastanak grupe za međuplenumsku suradnju održat će se u utorak u 20h u A002.

Plenum je izglasao da nam je potreban forum za informiranje i komunikaciju. Forum će moći čitati i gosti, a registrirati se i sudjelovati u raspravama na forumu moći će svi zainteresirani.

Pročitali smo prijedloge Povjerenstva za razvoj studija i došli do sljedećih zaključaka:
a) Plenum želi da se Filozofski fakultet i dalje razvija u smjeru znanstveno-istraživačke ustanove
b) podržavamo mogućnost dvopredmetnog studija
c) studenti koji studiraju dvopredmetno upisuju obje grupe po programu A (A+A=50%+50%)
d) Plenum odbacuje model A+B, gdje B označava onu studijsku grupu u kojoj se sluša 30% programa
(Nakon završetka studija određene studijske grupe, po modelu B student/ica ne dobiva titulu kao nakon odslušane studijske grupe po programu A koja, kod dvopredmetnog studija, obuhvaća 50% programa.)
e) Plenum je odabrao model integriranog studija 0+5 umjesto dosadašnjeg modela 3+2 (Smatramo da tri godine nisu dovoljne za stjecanje potrebnog znanja i da bi studij trebao biti cjelovit, a ne rascjepkan na dva dijela.)
f) Plenum je odbacio prijedlog o modelu 0+5 uz mogućnost izlaska nakon 3., odnosno 4. godine studija zbog toga što ne vidi bitnu razliku između tog prijedloga i modela 3+2
g) Plenum se slaže s petom točkom prijedloga Povjerenstva za razvoj studija: “Nastavničke se kompetencije, ako ih student želi, stječu kao poseban modul tijekom cijeloga studija ili nakon njega. Student upisuje predmete iz modula kada izabere, od prve do pete godine ili poslije pete godine.”
(Praksa je do sada bila da se kolegije kojima se stječe nastavnička kompetencija može upisati samo u zadnje dvije godine studija, što je studenti(ca)ma diplomskog studija onemogućavalo slušanje dovoljnog broja stručnih predmeta sa svojih odsjeka.)

Izabrano je pet delegata koji idu na sljedeći sastanak Povjerenstva za razvoj studija. Sastanak će se održati u ponedjeljak, 6. srpnja.

Budući da medijska sekcija nije dobila detaljnije odgovore na upit o okruglom stolu u Europskom domu 15. srpnja, plenum delegate za sudjelovanje zbog manjka potrebnih informacija nije izglasao.

Plenum medijskoj sekciji daje mandat za sastavljanje otvorenog pisma o trenutnim događajima i stanju u državi te o mogućnosti dolaska Međunarodnog monetarnog fonda i njihovu utjecaju.

Sljedeći plenum održat će se u srijedu, 8. srpnja u 20 sati.
Izglasane su moderatorice.
Plenum je zaključen u 23:46.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.