kolumna

Izvještaj s plenuma, 15. srpnja 2009.

Na četrdeset i drugom plenumu održanom 15.7.2009. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Nakon što su na plenumu pročitana imena novih prodekana, radne grupe su podnijele izvještaje.

Grupa za informiranje najavila je početak rada na izradi dvaju priručnika: priručnika za direktnu demokraciju te priručnika za provođenje blokade, kao i knjige koja će sadržavati skup tekstova vezanih uz proljetnu blokadu fakulteta. Grupa će raditi tijekom ljeta i pozvala je zainteresirane da je kontaktiraju.

Grupa za međuplenumsku suradnju podsjetila je plenum da ljeto ne služi samo odmoru i zabavi, već i organizaciji i agitiranju po drugim fakultetima i gradovima te je pozvala članove plenuma da do jeseni ostvare što više novih kontakata te dijele skripte na ljetovanju. Trebamo zamoliti ljude da šalju izvještaje sa svih strana svijeta vezane uz borbu za pravo na obrazovanje.

Plenum je obaviješten da će se uskoro donijeti novi zakon o elektroničkim medijima što će olakšati dobivanje koncesije za neprofitni radio. Članovi plenuma su pozvani da razmisle jesu li zainteresirani za rad na takvom radiju te da skupljaju materijale.

Radiju SC upućen je radni nacrt naše emisije koja će početi s emitiranjem poslije ljeta. Traže se volonteri koji bi aktivno radili na emisijama.

Grupa koja je radila pripreme za prijamni ispit izvijestila je da je zadovoljna s rezultatima te da će uskoro predočiti točne brojke koje govore o uspješnom radu grupe.

Grupa za tehnička pitanja plenuma predložila je izmjene 8. točke kodeksa, koje je plenum prihvatio. 8. točka sada glasi:

Sve odluke koje se tiču daljnjeg funkconiranja studentske kontrole Fakulteta, njezina daljnjeg trajanja ili prekida, unošenja određenih promjena u program, kodeks ponašanja i dr. donose se na svakodnevnim plenumima odlukom većine svih prisutnih. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani – bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Rasprava prije glasovanja na plenumu odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima koja postavlja moderator plenuma. Odluke donešene na plenumu obvezujuće su za sve. sjednicama plenuma prema Pravilima i smjernicama plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Plenum se složio i s ubacivanjem u kodeks točke 9. koja glasi:

Za trajanja studentske kontrole fakulteta, plenumi se održavaju svakodnevno.

Plenum je izglasao i promjenu termina sjednica plenuma u termin plenum. Promjena će biti unesena u kodeks.

Plenum je usvojio prijedlog da se za razdoblje ljetne pauze odrede koordinatori za svaku grupu koji će svakodnevno pratiti dnevnopolitička zbivanja i po potrebi koordinirati ljude koji će preko ljeta biti spremni po potrebi reagirati i djelovati. Nakon rasprave o modelu koordinacije, plenum je dao povjerenje sljedećim koordinatorima:

Međuplenumska grupa:

Mislav
Anton
Andrea
Bojan
Dunja
Ivan

Medijska sekcija:

Stipe

Grupa za informiranje:

Martin
Zdravko

Grupa za analizu aktualnih dokumenata (i analizu proračuna):

Viktor

Webmasteri:

Marija

Zaključeno je da interdisciplinarna grupa, grupa za tehnička pitanja plenuma, grupa za miniakcije i grupa za peticije preko ljeta privremeno obustavljaju rad te da forum ima moderatore koji će uspješno vršiti funkciju koordinatora.

Plenum je upoznat s novim prijedlogom odluke o završnim radovima i ispitima na diplomskom studiju. U prijedlogu stoji da bi studenti koji studiraju dvopredmetno bili obvezatni napisati dva magistarska rada. Prijedlog bi navodno, trebao biti raspravljen, a mozda i usvojen na Fakultetskom vijeću 20. srpnja.

Plenum je odlučio da se plenum Vijeću prije zasjedanja očituje dopisom za čije je sastavljanje oformljena radna grupa. Stav plenuma je da završnost dvopredmetnog studija podrazumijeva ispunjavanje obaveza propisanih programom studija, polaganje svih ispita i pisanje jednog magistarskog rada te da je svaki odsjek dužan definirati što na njemu vrijedi kao završnost, koja ne bi smjela uključivati završni ispit. Ukratko, stav je plenuma: jedan svijet (bez završnog ispita), jedna borba, jedan magistarski rad.

Plenum je kao termin idućeg plenuma odredio srijedu, 9.9.2009. te izglasao moderatore. Napomenuto je da moderatori prethodnog plenuma moraju biti prisutni na pripremama moderatora sljedećeg plenuma.

Plenum je zaključen u 22.44 h.

18. srpnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka