kolumna

Poziv na simpozij Kluba studenata sociologije “Diskrepancija”

Klub studenata sociologije “Diskrepancija” od 13. do 15. studenog 2009.
organizira studentski simpozij na temu

STUDENTSKI PROSVJEDI 2009.: METODE, KONTEKST I IMPLIKACIJE

Hrvatska društvena i politička zbilja značajno je obilježena studentskim prosvjedima 2009. godine prvenstveno zbog upotrebe dosad neviđenog načina političkog djelovanja. Kontekst i ciljevi blokada na dvadesetak fakulteta diljem zemlje, forma i sveobuhvatnost studentskog pokreta te aspekti njegove organizacije čine ovu temu izuzetno plodnom za istraživanje i proučavanje. Stoga organiziramo simpozij na kojem će se razmotriti što, kako i zašto se dogodilo te koje to implikacije ima na budućnost visokog obrazovanja, opću komercijalizaciju školstva te dinamiku civilnog društva u Hrvatskoj. Pritom naglašavamo važnost kako interdisciplinarne tako i međunarodne dimenzije ovog simpozija te pozivamo sve zainteresirane da svojim sudjelovanjem doprinesu stvaranju sveobuhvatne slike studentskih prosvjeda i borbe protiv komercijalizacije obrazovanja.

Kontakt, teme i rokove za prijavu, obrazac za prijavu i sve ostale potrebne informacije o smještaju sudionika/ca i sudjelovanju možete pročitati i preuzeti u nastavku:

Teme (uz mogućnost proširenja i kombiniranja):

  • blokade fakulteta i druge metode prosvjeda
  • plenum i druge metode organiziranja i odlučivanja
  • komercijalizacija obrazovanja i javnog sektora
  • utjecaj na javnost i politiku
  • obrazovne politike u Europskoj uniji
  • medijska prezentacija i upravljanje medijima
  • rezultati i posljedice
  • studentski pokret i civilno društvo

Teme mogu uključivati i druge aspekte studentskih prosvjeda u Hrvatskoj i svijetu, prvenstveno u 2009. godini, ali i ranije: implikacije neoliberalnog tržišnog kapitalizma u obrazovanju, bolonjski kontekst hrvatskog obrazovnog sustava, sredstva i rezultati strategije senzibiliziranja javnosti, odjek u javnosti i posljedice, organizacijski i politički aspekti plenumskog načina odlučivanja, plenumske radne grupe i mehanika djelovanja plenuma, odnos plenuma i uobičajenih hijerarhijskih struktura, sadašnjost i perspektiva besplatnog obrazovanja u Europskoj uniji i svijetu, utjecaj političke subjektivizacije studentskog tijela na političku situaciju u zemlji, odnos studentskih prosvjeda i civilnog društva i drugo.

Simpozij će se održati 13.-15. studenog 2009. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Rok prijave za slanje sažetaka do 250 riječi je 1. rujna, Rok prijave za slanje sažetaka do 250 riječi produžen je na 1. listopada, a 15. listopada je rok za predaju teksta spremnog za izlaganje. Sažeci i radovi se šalju na engleskom ili hrvatskom jeziku na adresu: simpozij.kssd@gmail.com

Službeni jezik simpozija je engleski, iznimno uz mogućnost izlaganja na hrvatskom.

Sudjelovanje na simpoziju je besplatno. Izlagači će imati osiguran smještaj i hranu, uz mogućnost djelomičnog povrata putnih troškova (vrijedi za najviše dva izlagača po radu).

Obrazac za prijavu preuzmite ovdje.

Molimo da ovaj poziv proslijedite potencijalnim izlagačima i sudionicima. Za sve dodatne informacije obratite se na mail simpozij.kssd@gmail.com

Radujemo se vašim radovima i sudjelovanju !
9. srpnja 2009.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka