Omnibus za direktnu demokraciju u Zagrebu 11. i 12. rujna
U Zagrebu će 11. i 12. rujna ove godine gostovati Omnibus za direktnu demokraciju, a zahvaljujući Goethe institutu u Zagrebu te Studentskom centru. U Zagrebu će se Omnibus, između ostaloga, osvrnuti na nezavisnu studentsku inicijativu u Hrvatskoj te pokušati približiti ideju direktne demokracije svim zainteresiranima, kao i potaknuti ih na veću društvenu i političku osviještenost.Omnibus, koji je zasnovan na idejama Josepha Beuysa, postoji već 22 godine i godišnje obiđe stotinjak gradova, a ovo je prvi put da odlazi na put izvan njemačkih granica. Na turneji koja traje 10 tjedana obići će München, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, Ljubljanu, Sarajevo, Beograd, Bukurešt, Sofiju, Skopje, Istanbul, Thessaloniki, Atenu i Istanbul.
Također, u sklopu Omnibusa će radna grupa za mini akcije u ovu subotu na Trgu bana Jelačića organizirati još jednu akciju 5 do 12. Ako i sami želite sudjelovati u ovoj akciji, možete doći u petak u 13 h u prostorije KSFF-a na sastanak radne grupe za mini akcije.
Program u Zagrebu pročitajte u nastavku!
Petak, 11. rujna
- 10.00-14.00 sati
Omnibus za direktnu demokraciju (ispred Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivana Lučića 3) - 18.30 sati
otvorenje izložbe u galeriji Studentskog centra - 19.00 sati
panel diskusija na temu "Joseph Beuys - borba za slobodni sistem obrazovanja i direktnu demokraciju" (sudionici: Johannes Stüttgen, učenik Josepha-Beuysa, predstavnik nevladine udruge GONG i Vladimir Gudac, predavač na APURI)
- 11.00-14.00 sati
Omnibus za direktnu demokraciju na Trgu bana Josipa Jelačića
Mini akcija 5 do 12 nezavisne studentske inicijative
58 komentara
reakcionarni omnibus za širenje podrške parlamentarizmu, davajući mu legitimitet kojekakvim referendumima...studentske inicijative ipak nisu odabrali ovaj hijerarhijski model direktne demokracije, te su izabrali onaj nehijerarhijski. stoga mi je nekako nespojivo vidjeti ove dvije "struje", kad su spike u srži totalno drukčije. jasno mi je da je svaki pomak prema direktnoj demokraciji i više nego dobar, ali promovirajući ovakve modele (referenduma) samo perpetuiramo status quo...trebamo uzeti svoj život u svoje ruke! dole parlamentarizam!
mislim da se sve svodi na to da miniakcije imaju miniakciju 5 do 12 ;)
@slobodar
da smo išli odbiti ovu suradnju to bi bila treća od tri suradnje koje su bile upitne na tom plenumu. na sve tri smo recimo pa pristali (što uključuje i sindikate). da, smekšali smo se. davno su bili dani srčanih odbijanja svih kompromisa
slika pari iz prijelaza sedamdesetih u osamdesete a akcija se odrzava ovih dana
sta ste stali koji k?
pa jebate nije samo u Hrvatskoj tako, to je realnost danasnjice
Mehanizam izravne demokracije može biti učinkovit kod organiziranja iznutra, ali je neprikladan za odnošenje prema subjektima u svom okruženju. Dinamika odluka tamo ne trpi odlaganje kako bi se svima kući omogućilo da daju svoj pristanak. Ključna riječ je neizvjesnost, takav kolektiv nema moralni imperativ biti dosljedan kao što ima pojedinac-vođa ili kakav neanonimni skup osoba. Tražiti "logiku" i konzistentnost u odlukama plenuma na dulje staze postat će zabava za krajnje mazohiste.
Utjecaj plenuma na okruženje svodi se na medijski spin kojim je temi besplatnog obrazovanja podignut rang, uz (previsoku) cijenu višetjednog ometanja nastave za nekoliko tisuća studenata. Utjecaj ove inicijative na stvarne institucionalne ili političke promjene je minimalan ili nikakav. A što se tiče organizacije iznutra, udruge građana gotovo bez iznimke svojim propisima predviđaju "skupštinu" svih članova koja ima ovlast donošenja konačnih odluka, što bi značilo da plenum u tom smislu nije organizacijska inovacija. Tamo gdje jest inovacija nije učinkovit ili je preskup. Nipošto besplatan.
koprofag jesi ovo ti? pari mi tvoja vrsta baljezganja
Mislim da je Plenum buducnost i to je trenutno najsvjetlija tocka ovih prosvjeda
zna sam ja da ste vi za nista no bez obzira na to mislim da ce te dobiti beplatno skolstvo za sve
tija bi se izvinit Misesu na komentaru koji sam napisa o njegovom ispitu i ostalom, osjecam krivnju sta sam to napisa, nisam mislija nista lose, bija sam izritiran jer nisam bija siguran jel lazes ili govoris istinu
uglavnom primi moj topli iskreni pozdrav i nadam se da ces primit ispriku
a jesan lud, a?
shizofrenija sa znakovima osjecaja krivnje
a jebate ne mogu virovat da vas je ovo toliko pogodilo
pa mogli ste to i sami pretpostavit nije neka mudrost
nakon toliko procitanih knjiga vas pogadja jednostavna cinjenica?
"tija bi se izvinit Misesu na komentaru koji sam napisa o njegovom ispitu i ostalom, osjecam krivnju sta sam to napisa, nisam mislija nista lose, bija sam izritiran jer nisam bija siguran jel lazes ili govoris istinu
uglavnom primi moj topli iskreni pozdrav i nadam se da ces primit ispriku"
Hahaha Mises ti oprašta:))))
thanks
Anonimno [ 11/9/09 12:33 ] "di je koprofag? aj moga si se javit ovaj Mises ti nije do kolina" - pri ovom komentaru i dalje stojim
""di je koprofag? aj moga si se javit ovaj Mises ti nije do kolina" - pri ovom komentaru i dalje stojim" - ne znam da li znas na koga mislim, no razlika je u tome da je koprofag pokusavao obraniti kapitalizam na realan i kao profitabilan nacin sustava sto sam je pokusavao opovrgnuti sa svojim stavovima dok tvoje Mises tvrdnje i teorije vise ne bi prosle ni na Wall street-u a kamoli u socijalistickoj Republici Hrvatskoj
"ne znam da li znas na koga mislim, no razlika je u tome da je koprofag pokusavao obraniti kapitalizam na realan i kao profitabilan nacin sustava sto sam je pokusavao opovrgnuti sa svojim stavovima dok tvoje Mises tvrdnje i teorije vise ne bi prosle ni na Wall street-u a kamoli u socijalistickoj Republici Hrvatskoj"
Ne znam tko je koprofag nisam baš često pratio komentare.Ja kao govorim da kapitalizam nije realan i da nije profitabilan?:)))Svašta ću čuti...
Vjeruj mi itekako će se Ameri vratit neoliberalnim idejama.Pogotovo sad kad im prijeti hiperinflacija.
Vidjet ćeš da će se Island,Irska i Latvija prije izvući iz recesije nego države u kojoj država kontrolira ekonomiju.U Hrvatskoj vlast kontrolira 2/3 ekonomije.
I napraviše krucijalnu grešku,povećali su poreze.Ja ne znam tko je Šukeru dao diplomu.Državna potrošnja se ne smanjuje i još digli poreze.Gase vatru kerozinom...
"Ja kao govorim da kapitalizam nije realan i da nije profitabilan?" - ti mozda govoris da je kapitalizam realan i profiabilan al na nenormalan nacin i koristis se ekstremnim teorijama navodnog anarho-kapitalizma dok je koprofag govorio realnije od tebe pa mi je bilo i izazovnije raspravljat o tome
cak i ja mislim da kapitalizam moze biti realan i profitabilan ali ne mislim da je to pravo rjesenje kada postoji socijalizam pa zato ne mislim da bi trebao biti realan a samim tim i profitabilan
"Vjeruj mi itekako će se Ameri vratit neoliberalnim idejama." Ameri su mislim i idejni zacetnici kapitalizma i neoliberalnih ideja tako i ako se vrate tim idejama ne bi se cudio no mislim da ne bi mijenjali te ideje da nisu stvarno uvidjeli da su bas taj kapitalizam i neoliberalne ideje ustvari unistili Ameriku i njihov dobro poznat nacionalni identitet iz povijesti pa je ujedno tesko i odrzavati drzavu u takvim nenormalnim uvjetima pa mislim da ce se dobro potruditi da to i promjene tj. da ne nastavljaju unistavat drzavu sa kapitalizmom i neoliberalizmom
"Vidjet ćeš da će se Island,Irska i Latvija prije izvući iz recesije nego države u kojoj država kontrolira ekonomiju" - pitanje je zasto su uopce te perspektivne zemlje usle u recesiju i kako nastojati da se to ne ponovi a mislim nastavak kapitalistickih ideja im nece pomoci da to ponovno izbjegnu
"U Hrvatskoj vlast kontrolira 2/3 ekonomije" - ja se zalazem da drzavne tvrtke ne upadnu u privatne ruke pa ako cemo tako mjeriti tada ne vidim nista sporno u 2/3 ekonomije kontrolirano od drzave ali mislim da privatni kapital bi takodjer morao funkcionirati ali samo u slucaju da je kompletno odvojen od drzavnih tvrtki, pa ko bi bio toliko lud zabraniti nekom kapitalistu da sagradi tvornicu od temelja? Al nemoj se misat u drzavno vlasnistvo, to je sve
"I napraviše krucijalnu grešku,povećali su poreze" - to je tvoje misljenje a moje da ne mislim da je pogreska, mozda krizni porez da ali povecnje PDV-a mozda isto da ali samo zato sto ga nisu povecali na 25%
"Državna potrošnja se ne smanjuje i još digli poreze" - ne znam koja ti je to logika da se drzavna potrosnja ne smanjuje pa da ne bi trebali dizat poreze radi toga?
"ali ne mislim da je to pravo rjesenje kada postoji socijalizam"
Da, socijalizam se pokazao ekstremno uspješnim i zato su ga više manje sve zemlje prihvatile... Socijalizam je poput religije, opijum za mase...
"Ameri su mislim i idejni zacetnici kapitalizma i neoliberalnih ideja tako i ako se vrate tim idejama ne bi se cudio no mislim da ne bi mijenjali te ideje da nisu stvarno uvidjeli da su bas taj kapitalizam i neoliberalne ideje ustvari unistili"
Opisao sam ti sto puta zbog čega nastaju krize. Ako te stvarno zanima nešto o tome prouči malo teorije poslovnih ciklusa.
"pitanje je zasto su uopce te perspektivne zemlje usle u recesiju i kako nastojati da se to ne ponovi a mislim nastavak kapitalistickih ideja im nece pomoci da to ponovno izbjegnu"
Zašto su ušle u recesiju je već objašnjeno. Da sada će početi sa socijalističkim idejama jer je on bogom dan. Zapamti neće proći ni godina dana, a ove zemlje će nastavite gdje su stale. Dakle,gospodarski rast. Za Ameriku nisam siguran jer im prijeti hiperinflacija, ali u ekonomiji je teško bilo što predvidjeti sa sigurnošću. To može samo socijalizam i zato i ima plansku ekonomiju :)))))
"ja se zalazem da drzavne tvrtke ne upadnu u privatne ruke pa ako cemo tako mjeriti tada ne vidim nista sporno u 2/3 ekonomije kontrolirano od drzave ali mislim da privatni kapital bi takodjer morao funkcionirati ali samo u slucaju da je kompletno odvojen od drzavnih tvrtki, pa ko bi bio toliko lud zabraniti nekom kapitalistu da sagradi tvornicu od temelja? Al nemoj se misat u drzavno vlasnistvo, to je sve"
Znam da ti ne vidiš ništa sporno kad nisi pogledao bilance tih državnih firmi. Blago nama dok je sve u državnom vlasništu. Nemoj se mješati u državno vlasništvo, ali se zato država može mješati u privatno. Čak uzimati preko 50% plaće (a kapitalist eksploatira zar ne???) i davati npr. seljacima i tako baciti novac u vjetar.
"to je tvoje misljenje a moje da ne mislim da je pogreska, mozda krizni porez da ali povecnje PDV-a mozda isto da ali samo zato sto ga nisu povecali na 25%"
Nije to samo moje mišljenje, to je mišljene svakog ekonomista koji razmišlja glavom i svakog čovjeka koji logički razmišlja.Problem je u smanjenoj potrošnji i smanjenoj štednji. Očekivanja uvelike utječu na ekonomsku situaciju. Ako očekuješ manja primanja manje ćeš i trošiti, a ako očekuju krizu ljudi obično dižu novac sa banke i stavljaju "u čarape". Ako ima manje novca u banci manje kredita banka može dati i samim time se smanjuju investicije, a o investicijama puno toga ovisi.
Treba smanjiti poreze da bi se potakla potrošnja, as simple as that.
"ne znam koja ti je to logika da se drzavna potrosnja ne smanjuje pa da ne bi trebali dizat poreze radi toga?"
Dizanje poreza ne utječe na rashodnu stranu proračuna (državnu potrošnju) nego na prihodnu stranu. Nema neke velike koristi od poreza ako država nastavi trošiti istom mjerom, Dakle nužno je smanjiti državnu potrošnju (Pelješke mostove, nepotrebne sportske objekte, državne plaće i slično). Dakle teško da će biti išta od besplatnog školstva bar dok recesija traje. Ali s obzirom da se naša vlada ponaša kao pijani milijarder koji u životu nije pročitao knjigu iz ekonomije, nikad ne znaš.;)
Reci ti nama Mises, šta ti misliš dokle gospodarstvo može rasti? Na temelju kojih resursa? I u koje bi se poslovne prilike trebalo ulagati ogromne svote novca koje financijsko tržište svake godine proizvede? Jer, ne ulaže se u projekte od kojih bi profitirale široke populacije. Broj gladnih i siromašnih u svijetu, npr., svakako se ne smanjuje istim tempom kojim rastu milijunski bonusi direktorima korporacija.
Imamo tu taj neoliberalni kapitalizam koji je najbliži anarhokapitalističkom ekonomskom sustavu s obzirom na količinu regulacije (tojest neregulacije) tržišta i opseg socijalnih prava, i u tom neoliberalnom sustavu imamo s jedne strane jako puno siromašnih, gladnih i/ili izrabljivanih ljudi direktno pogođenih ovakvim ekonomskim ustrojem, a s druge ogroman kapital koji služi -- čemu točno? Da ciklički svakih par godina proizvede recesiju i time još više siromašnih i gladnih ljudi?
Taj pusti kapital koji se zgrne svake godine svakako ne služi unaprijeđenju civilizacije, pronalaženju novih načina održivog razvoja, izgradnji domova, škola, bolnica i općenito stvaranju resursa od opće odnosno javne koristi. (Osim ako ratove ne računaš pod jedan od takvih resursa od opće koristi.)
Reci ti nama, što je to toliko divno u tom kapitalizmu da ga vrijedi ovako srčano zagovarati kako ti to radiš u ovim komentarima, referirajući se konstantno na stvari koje si navodno "objasnio" iako nisi objasnio apsolutno ništa, a kad ti je par ljudi sasulo argumente na koje ne možeš odgovoriti ostavio si tri linka i rekao evo pročitajte sami i kukavički pobjegao?
Objasni nam koji je to bajni svijet, sazdan na izrabljivanim radnicima i sustavno uništavanim prirodnim resursima, u kojem nereguliranim tržištem gaze korporativni divovi globalne ekonomije koje, uslijed činjenice da nema regulacije, apsolutno ništa ne može ograničiti u tome da jedu sve što je manje od njih i svojim pipcima obgrle cijeli svijet - kako tebi izgleda taj bajni svijet kojega ti zagovaraš?
Jel ti misliš da u tom anarhokapitalističkom svijetu teče med i mlijeko, globalnog zatopljenja nema jer se uspostavilo da je to mit kojeg je izmislio lobi za razvoj održive energije (lol), otkrilo se da se zemljino središte ne sastoji od užarene magme nego od čistog crnog zlata tojest nafte (fosilna goriva zauvijek, yay!), rast je neograničen zauvijek, svim logičkim i prirodnim zakonima unatoč, a korporativni divovi nekim čudom ne koriste svoju ogromnu financijsku moć kako bi monopolizirali tržište, pojeli sve koji im se nađu na putu i dosegli nove stupnjeve proizvodne produktivnosti kako bi smanjili vrijednost rada, a time i ljudskog života, do bescijenja? Mislim, zbilja me zanima.
"Reci ti nama Mises, šta ti misliš dokle gospodarstvo može rasti?"
Dok se ne potroše resursi.
"Na temelju kojih resursa?"
Ovih koje imamo,onih koje još nismo naučili koristit i onih koje još nismo ni otkrili.
"I u koje bi se poslovne prilike trebalo ulagati ogromne svote novca koje financijsko tržište svake godine proizvede?"
Imaš pravo ulagati u što god želiš. Za ogromne svote novca je kriva vlada jer ona odlučuje koliko će FED novaca printati. Amerikanci su se malo pogubili u svemu tome i zato im i prijeti hiperinflacija. Nekad je dolar imao pokriće u zlatu, a danas mu vrijednost daje samo potražnja za tim istim dolarom. Toliko o marxovoj teoriji vrijednosti...
"Jer, ne ulaže se u projekte od kojih bi profitirale široke populacije."
Zašto bi npr. ja morao ulagati u projekte od kojih bi profitirale široke populacije? To kritiziraj vladu što ne ulaže dovoljno u takve stvari.
"Broj gladnih i siromašnih u svijetu, npr., svakako se ne smanjuje istim tempom kojim rastu milijunski bonusi direktorima korporacija."
Tužno je da se svake godine samo u SAD-u baca na tone i tone hrane, ali to nije greška slobodnog tržišta (koje, ponavljam, uopće nije slobodno) nego vladinih restrikcija, protekcionizma, pokušaja planiranja i slično. Shvatite to već jednom.
"Imamo tu taj neoliberalni kapitalizam koji je najbliži anarhokapitalističkom ekonomskom sustavu s obzirom na količinu regulacije (tojest neregulacije) tržišta i opseg socijalnih prava, i u tom neoliberalnom sustavu imamo s jedne strane jako puno siromašnih, gladnih i/ili izrabljivanih ljudi direktno pogođenih ovakvim ekonomskim ustrojem, a s druge ogroman kapital koji služi -- čemu točno? Da ciklički svakih par godina proizvede recesiju i time još više siromašnih i gladnih ljudi? "
Najveći protivnici ovakvog neoliberalizma su anarhokapitalisti. Korelacija državnog interveniranja u tržište i uspješnosti države je strogo negativna. Više državnog petljanja, siromašnija država. Po tko zna koji put, recesiju ne uzrokuje unutarnja nekonzistentnost kapitalizma nego intervencija države u tržište. To se dogođalo i u Rimskom carstvu, za vrijeme Velike depresije 1930.-ih pa sve do današnje krize. Proči teoriju poslovnih ciklusa ona se bavi tim problemom.
"Taj pusti kapital koji se zgrne svake godine svakako ne služi unaprijeđenju civilizacije, pronalaženju novih načina održivog razvoja, izgradnji domova, škola, bolnica i općenito stvaranju resursa od opće odnosno javne koristi. (Osim ako ratove ne računaš pod jedan od takvih resursa od opće koristi.)"
Da civilizacija konstantno nazaduje još tamo od industrijske revolucije...Pričaš nebuloze.
Usput, iako su ratovi sumrak civilizacije ipak nije sve crno bijelo. Zbog rata su se razvile neke od najnaprednijih tehnologija.
"Reci ti nama, što je to toliko divno u tom kapitalizmu da ga vrijedi ovako srčano zagovarati kako ti to radiš u ovim komentarima, referirajući se konstantno na stvari koje si navodno "objasnio" iako nisi objasnio apsolutno ništa,"
Prouči ga malo dublje pa ćeš vidjeti da je prekrasan.;) To što niste shvatili neke stvari ne znači da sam ih loše objasnio, iako ostavljam mogućnost i za to da sam loše objasnio. Svatko ima mana...
"a kad ti je par ljudi sasulo argumente na koje ne možeš odgovoriti ostavio si tri linka i rekao evo pročitajte sami i kukavički pobjegao?"
Gle, nisam ja sveznajući guru slobodnog tržišta, dapače, ni ja ga još nisam proučio koliko bi želio i konstantno radim na tome. Ta tri linka koja sam ostavio odgovaraju na sva pitanja i argumente koje su oni sasuli. Ako vam se ne da čitati znači da vas ne zanima. Pa ti članci objašnjavaju stvari puno bolje od mene. Bili ja trebao "izmišljati toplu vodu" jer se vama ne da čitati linkove koje sam ostavio. To pokazuje vašu zainteresiranost za temu. Nemam toliko vremena za gubiti.
"Objasni nam koji je to bajni svijet, sazdan na izrabljivanim radnicima i sustavno uništavanim prirodnim resursima, u kojem nereguliranim tržištem gaze korporativni divovi globalne ekonomije koje, uslijed činjenice da nema regulacije, apsolutno ništa ne može ograničiti u tome da jedu sve što je manje od njih i svojim pipcima obgrle cijeli svijet - kako tebi izgleda taj bajni svijet kojega ti zagovaraš?"
Više od pola mojih odgovora je ponavljanje na iste argumente koje sam od početka pobio. I onda se čudiš što sam "kukavički pobjegao"? Eksploatacija je postojala u robovlasničkom društvu i u feudalizmu, ne postoji u kapitalizmu, bar ne na način na koji to Marx propovijeda.
http://mises.org/journals/jls/9_2/9_2_5.pdf
"Jel ti misliš da u tom anarhokapitalističkom svijetu teče med i mlijeko"
Ne, ali mislim da bi bilo puno bolje. Imao bih potpunu individualnu slobodu izbora i odluka. Imao bih prava i odgovornost. Zvuči mi puno, puno prihvatljivije od socijalizma.
"globalnog zatopljenja nema jer se uspostavilo da je to mit kojeg je izmislio lobi za razvoj održive energije"
Vjeruj mi na području prirodnih znanosti si protiv mene na "tankom ledu". Globalno zatopljenje postoji, ali nije dokazano da je tako katastrofično kako to "evanđelje Al Gorea" prikazuje. I, što je još važnije, nema čvrstih dokaza da čovjek ima bitan i odlučujući utjecaj na globalno zatopljenje. Nemoj se blamirat ostani na "svom terenu".
"fosilna goriva zauvijek, yay!)"
Ja sam zagovornik nuklearne energije, nikako fosilnih goriva. Fosilna goriva trebamo racionalnije koristiti.
"rast je neograničen zauvijek,"
Trollaš, nikada nisam napisao da je neograničen i nitko od libertijanaca to neće reć. Ograničen je resursima.
"a korporativni divovi nekim čudom ne koriste svoju ogromnu financijsku moć kako bi monopolizirali tržište, pojeli sve koji im se nađu na putu i dosegli nove stupnjeve proizvodne produktivnosti"
Zadnji put ovo ponavljam. To je greška države, a ne tržišta. Amen.
"kako bi smanjili vrijednost rada, a time i ljudskog života, do bescijenja? Mislim, zbilja me zanima."
Nije istina, vrijednost rada raste. Naći ću ti članak koji to potvrđuje ako obećaš da ćeš ga pročitati, da ne tražim uzalud. Ako te zanima odbaci dogmu da je kapitalizam ultimativno zlo i možda se iznenadiš naučenim. Nekada sam bio anarhist ;)
Dok se ne potroše resursi.
Vidiš koliko si kratkovidan. Država ti je kriva za krize. Bla bla bla država ovo država ono. A ne vidiš da je novac jedan od tih resursa koje treba konstantno trošiti da bi se održavala kontinuirana stopa rasta. Velike količine novca u rukama financijera uzrokuju da se on ulaže u svaki i bilokoji kapitalistički projekt, jer se ne može (i ne smije) zadržati u bankama. (pročitaj ovaj članak iz New Left Review) Rizična ulaganja uzrokuju tržišne mjehure koji onda pucaju i uzrokuju recesiju. Kapitalističko gospodarstvo ne može samo rasti jer je samo po sebi mehanizam koji kreira boom and bust cikluse. A umjesto da se novac uništava u recesijama, moglo bi ga se uložiti u nešto od opće korisiti. Ali to nije profitabilno, dočim riskantno ulaganje (čitaj: bacanje novca u vjetar) kratkoročno jest (CEO-ovi još uvijek dobivaju bonuse u milijunskim iznosima, iako su oni ti koji su uzrokovali trenutnu globalnu ekonomsku krizu).
Za ogromne svote novca je kriva vlada jer ona odlučuje koliko će FED novaca printati.
AHAHAHAHAHAHA bravo mali
Zašto bi npr. ja morao ulagati u projekte od kojih bi profitirale široke populacije? To kritiziraj vladu što ne ulaže dovoljno u takve stvari.
Da, zbilja, dobro pitanje, zašto bi netko, bio on privatna osoba ili korporacija, ulagao svoje milijune ili milijarde dolara u nešto od opće koristi, ako to nije profitabilno ili barem porezna olakšica?
ali to nije greška slobodnog tržišta (koje, ponavljam, uopće nije slobodno) nego vladinih restrikcija, protekcionizma, pokušaja planiranja i slično. Shvatite to već jednom.
Pa gle, ja se trudim, zbilja se trudim shvatiti. Ali koliko god ti ponavljao "shvatite to već jednom", ja jednostavno ne razumijem logiku čovjeka koji misli da uklanjanjem vladinih restrikcija ili protekcija na njihovo mjesto ne bi došle neke druge, poduprte autoritetom koji pruža gomila love. Mislim, zbog čega misliš da postoje razne vladine protekcije danas u svijetu? Misliš da su one stavljene kako bi se njima okoristila neka grupa političara? Zbilja, možeš li pogledati svijet oko sebe, svijet u kojem živiš, i reći da ekonomski sustav u kojem živimo, je stvoren od strane političara i država, što očito smatraš, kako bi išao na ruku tim političarima i državama? I ako ne misliš, ako ćeš mi udovoljiti priznavanjem da trenutni ekonomski sustav ide na ruku korporacijama i velikim globalnim igračima, molim te, ajde potrudi se, objasni mi svoju viziju svijeta u kojem, kad se maknu ovi protekcionistički i restrikcionistički nastrojeni političari i vlade, veliki igrači globalnog tržišta neće učiniti ovo isto što su postigli stavljajući pritisak na političke vlasti - a to je skrojiti tržište na svoju mjeru. Objasni mi, koji je to vizija koju ti imaš u glavi, po kojoj globalno nerestriktirano i potpuno slobodno tržište neće rezultirati time da će se najveći igrači udružiti u lobije kako bi bili što snažniji i pred sobom pomeli sve na svom putu. Zbilja? U kojem ti svijetu živiš da misliš da se tržište može regulirati samo od sebe, bez nekih umjetnih pritisaka, restrikcija i protekcija, unatoč svemu što ti postojeće ekonomsko stanje dade sugerirati o naravi korporacija i kapitalističkog mentaliteta?
Po tko zna koji put, recesiju ne uzrokuje unutarnja nekonzistentnost kapitalizma nego intervencija države u tržište.
Gle, samo zato jer ti to uporno ponavljaš, ne znači da je to i istina. Mogu i ja tako, dokazima unatoč, tupiti da je nebo crveno, ali jebiga, na kraju dana ostaje da nije, bezobzira na moju upornost.
Zbog rata su se razvile neke od najnaprednijih tehnologija.
neke od najnaprednijih tehnologija... za ubijanje.
Da civilizacija konstantno nazaduje još tamo od industrijske revolucije...Pričaš nebuloze.
Vidi prijašnju repliku.
Bili ja trebao "izmišljati toplu vodu" jer se vama ne da čitati linkove koje sam ostavio.
Ne, ti bi trebao sudjelovati u raspravi argumentirajući svoje stavove. S kim bi ja trebala raspravljati kad mi ostaviš neki lijevi link, s autorom tog teksta? Da mu šaljem mejl? Ako si pročitao tekst koji mi nudiš, potrudi se upotrijebiti ga za obraniti svoj stav, u suprotnom možemo se svi raspravljati nabacujući se linkovima ko ping pong lopticama i ničim drugim?
Više od pola mojih odgovora je ponavljanje na iste argumente koje sam od početka pobio.
Nisi zadovoljavajuće pobio. Em što ti se pola odgovora sastoji od "već sam objasnio", em što ti se ostatak sastoji od "shvatite već jednom" i "http://mises.org..." Ako ti netko pobije argument, odgovor na taj argument nije "već sam objasnio", nego bolje argumentiranje svoje teze i pobijanje tuđih argumenata.
Eksploatacija je postojala u robovlasničkom društvu
Eksploatacija postoji svugdje gdje se zarađuje od tuđeg rada tako da višak profita koji radnik proizvede ulaganjem svog rada staviš sebi u džep.
Imao bih potpunu individualnu slobodu izbora i odluka.
Imaš to i sad, i šta si izabrao? Kakav utjecaj ima tvoj osobni izbor na ljude i svijet oko tebe, i koliko ti je stalo do njega?
I, što je još važnije, nema čvrstih dokaza da čovjek ima bitan i odlučujući utjecaj na globalno zatopljenje.
Ovo odogovara na moje prijašnje pitanje, haha. I da nema "odlučujući" utjecaj, kakve bi to veze imalo da li je čovjek ili nešto drugo uzrok predstojeće katastrofe ako će se ona svejedno dogoditi, nama? Jel nas to nekako oslobađa budućnosti? A ovo da nema "čvrstih dokaza" to si ti mami pričaj za laku noć.
Zadnji put ovo ponavljam. To je greška države, a ne tržišta. Amen.
A ja ću još jednom, ljubazno, ponoviti: samo zato jer ti to uporno tupiš, ne čini to istinom.
Ako te zanima odbaci dogmu da je kapitalizam ultimativno zlo
Hvala, ali ja vidim svijet u kojem živim, i praviti se da sam slijepa pored zdravih očiju baš i ne bih mogla.
Išla sam čitati ovaj tekst koji si stavio, nisam došla dalje četvrte strane, nadam se da ćeš mi oprostiti (drugi put se potrudi napisati svoj argument jer, seriously, meni se ne da čitati po 15 strana koječega). Osjećam potrebu da elaboriram svoju tvrdnju da je odnos kapitalist-radnik eksploatirajući jer ćeš doći sutra i reći "ali shvati već jednom", pa evo:
Činjenica je da eksploatacija uvijek postoji tamo gdje netko ubire plodove tuđeg rada, odnosno bogati se na račun tuđeg truda, bez obzira bilo to u kapitalističkom ili robovlasničkom sistemu.
No, što se tiče tvrdnje, iznesene u gore navedenom tekstu, da odnos između radnika i kapitaliste nije eksploatirajući jer između njih postoji "harmoničan" odnos za razliku od odnosa između roba i robovlasnika čiji interesi su u opoziciji, dovoljno je osvrnuti se na to koliki postotak svjetske imovine je trenutno u rukama vlasničke, kapitalističke klase, a koliki je u rukama radničke klase, da bi se ustvrdilo u kolikoj je točno mjeri odnos između te dvije klase "harmoničan" odnosno neeksploatirajući.
Ne znam bi li ti usporedio najbogatije ljude svijeta, i siromašne radnike u Hondurasu ili Indoneziji, i rekao: da, ove dvije klase teže istim ciljevima, njihov je odnos u harmoniji?
Ako se i uzme u obzir da radnik nešto dobiva time što ne mora čekati da unovči plodove svoga rada, kako kaže autor gornjeg teksta, to ne umanjuje činjenicu da je odnos kapitalist-radnik uvijek nužno eksploatirajući budući da radnik nije u mogućnosti unovčiti svoj rad nego za daleko manji iznos nego što je profit koji je njegovom dobroćudom kapitalisti proizvod tog rada donio - jer se u suprotnom sustav ne bi mogao održati budući da zahtjeva profit, i to stalno povećanje profita koje će poticati rast.
Dakle, ne samo da je odnos kapitalist-radnik eksploatirajući, već i teži kontinuirano većoj eksploataciji: kako bi se povećali profiti, a time i mogućnosti za proširenje poslovanja što će opet donijeti veće profite (kapitalistički je sustav nužno ekspanzionistički), kapitalist mora težiti tome da smanji troškove (plaće, beneficije i ostalo) a poveća produktivnost svojih radnika (duže radno vrijeme, veće obaveze itd). Dakle, odnos između kapitaliste i radnika inherentno teži sve većoj eksploataciji (više rada za više profita a uz manje troškove), kako bi se kapitalistički sustav uopće mogao održati, jer mora održati kontinuiranu stopu rasta.
Sad, meni se nije dalo čitati čitav tekst, ako je u ostatku napisano nešto čime se ovo osporava, ohrabrujem te da mi izložiš argumentaciju.
moje ime, bravo! <3
nadam se da grijesim i potcjenjujem misesa misleci da on bit ovoga sto si napisala uopce nece razumit, a kamoli se slozit
"Rizična ulaganja uzrokuju tržišne mjehure koji onda pucaju i uzrokuju recesiju. Kapitalističko gospodarstvo ne može samo rasti jer je samo po sebi mehanizam koji kreira boom and bust cikluse."
Ne pada mi na pamet ponovno objašnjavati poslovne cikluse i uzroke recesije. Uzrok je loša monetarna politika vlasti. U tekstu koji se dao govore da su banke namjerno potakle krizu? Da, naravno nije im se dalo raditi s profitom i namjerno su same sebe uništile... Svašta...
Da, ponovno ću ti dati link jer mi nije bitno pokazat da sam ja nešto pametan i upućen, nego želim pokazati uzrok recesije. Ako ti ga se ne da proučiti meni je svejedno...
http://mises.org/rothbard/agd/chapter1.asp
"ja jednostavno ne razumijem logiku čovjeka koji misli da uklanjanjem vladinih restrikcija ili protekcija na njihovo mjesto ne bi došle neke druge, poduprte autoritetom koji pruža gomila love."
Nebi jer im to nije u interesu i ne donosi profit. Današnje podmićivanje državnih tijela za zaobilaženje ekoloških propisa i slično neće biti moguće bez države jer nemaš koga podmititi i nebi bilo profitabilno. Ratovanje je ogromni trošak koji i kratkoročno i dugoročno donosi gubitak. Bilo koji rat ti je primjer. Neke su države čak i zaustavljale ratove zbog nedostatka resursa iako su ih pod prisilom uzimali sa svih strana.
"Mislim, zbog čega misliš da postoje razne vladine protekcije danas u svijetu? Misliš da su one stavljene kako bi se njima okoristila neka grupa političara?"
Dao si sam sebi odgovor. Npr. naša vlada daje poticaje seljacima iako je nužno da ih drastično smanji i na kraju u potpunosti ukine, ali onda nebi dobili sljedeće izbore, zar ne?;)
"ako ćeš mi udovoljiti priznavanjem da trenutni ekonomski sustav ide na ruku korporacijama i velikim globalnim igračima, molim te, ajde potrudi se, objasni mi svoju viziju svijeta u kojem, kad se maknu ovi protekcionistički i restrikcionistički nastrojeni političari i vlade, veliki igrači globalnog tržišta neće učiniti ovo isto što su postigli stavljajući pritisak na političke vlasti - a to je skrojiti tržište na svoju mjeru. Objasni mi, koji je to vizija koju ti imaš u glavi, po kojoj globalno nerestriktirano i potpuno slobodno tržište neće rezultirati time da će se najveći igrači udružiti u lobije kako bi bili što snažniji i pred sobom pomeli sve na svom putu."
Da, trenutni sustav ide na ruku korporacijama. To sam ponovio stotinu puta. Slobodno tržište omogućava savršenu konkurenciju, a u savršenoj konkurenciji nema monopolista.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Savr%C5%A1ena_konkurencija
Slobodno tržište omogućava sve točke osim 3. Ne zadovoljava treću zbog asimetričnosti informacija, ali taj problem ne može riješiti niti jedan sustav npr. kad prodaješ rabljeni automobil uvijek prodavatelj ima više informacija od kupca.
"Gle, samo zato jer ti to uporno ponavljaš, ne znači da je to i istina. Mogu i ja tako, dokazima unatoč, tupiti da je nebo crveno, ali jebiga, na kraju dana ostaje da nije, bezobzira na moju upornost."
Dokaze si dobio to što ih ne želiš niti pogledati nije moj problem.
"neke od najnaprednijih tehnologija... za ubijanje."
Nisi informiran. Npr. radar se koristi samo za ubijanje, također i suvremena zrakoplovna tehnologija, također i dio automobilske industrije i još milijardu drugih primjera. Ne možeš to osporiti."S kim bi ja trebala raspravljati kad mi ostaviš neki lijevi link, s autorom tog teksta?"
Rasprava sama mi nije cilj. Larpurlartizam čisti. Traži li ste argumente, ja ih dao.
"Eksploatacija postoji svugdje gdje se zarađuje od tuđeg rada tako da višak profita koji radnik proizvede ulaganjem svog rada staviš sebi u džep."
Tuđi rad se plaća. A cijenu proizvoda ne određuje rad nego potražnja i ponuda.
"Imaš to i sad, i šta si izabrao? Kakav utjecaj ima tvoj osobni izbor na ljude i svijet oko tebe, i koliko ti je stalo do njega?"
Nemam. Ako mi država uzima pola plaće bez da imam pravo reći odjebi to onda nije sloboda.
Ako imam pravo birati imam pravo odabrati da me zaboli neka stvar za druge. Tko si ti da mi oduzimaš to pravo? Po kojoj osnovi? Nemam pravo štetiti drugima, ali nisam im dužan pomagati. Nisan obavezan ponašati se moralno sve dok ne štetim drugima.
"I da nema "odlučujući" utjecaj, kakve bi to veze imalo da li je čovjek ili nešto drugo uzrok predstojeće katastrofe ako će se ona svejedno dogoditi, nama? Jel nas to nekako oslobađa budućnosti?"
Ako će se svejedno dogoditi, a čovjek ne može utjecati na to onda ima itekako veze. Kyoto sporazum je sklopoljen zbog ekoloških razloga? Yeah wright! Vlade G-20 ne dopuštaju državama trećeg svijeta razvoj zbog globalnog zatopljenja na kojeg možda vjerojatno ne utječemo. Nema veze, jelda?
"A ovo da nema "čvrstih dokaza" to si ti mami pričaj za laku noć."
Očito ti imaš dokaze pa bih voli da mi ih prezentiraš, ali ne priznajem ti "dokaze" tipa Drago Plečko je rekao ili Krešimir Mišak je dokazao. Želim ozbiljne ZNANSTVENE DOKAZE.
"Ne znam bi li ti usporedio najbogatije ljude svijeta, i siromašne radnike u Hondurasu ili Indoneziji, i rekao: da, ove dvije klase teže istim ciljevima, njihov je odnos u harmoniji?"
Da, najbogatiji su krivi što su radnici u Hondurasu i Indoneziji siromašni. Elaboriraj.
Za ostalo potraži koliko je Amerikanac trebao raditi da bih kupio kilo naranača od 1920. do danas. Primjetit ćeš eksponencijalni pad radnih sati za veću plaću. Ne mogu sad to pronaći, ali čim nađem stavit ću.
Ne pada mi na pamet ponovno objašnjavati poslovne cikluse i uzroke recesije.
Stvarno? Ne pada ti na pamet? Ajde lijepo. No dobro, ne moraš ponovno objašnjavati, nađi gdje si objasnio prije i daj mi link, ili kopipejstaj direktno ono što si već napisao.
Uzrok je loša monetarna politika vlasti. U tekstu koji se dao govore da su banke namjerno potakle krizu?
Uzrok krizama nije loša monetarna politika vlasti, već činjenica da kapitalistički sustav mora kontinuirano rasti pa periodično dolazi do prevelike akumulacije sredstava koje se nema u što uložiti zbog čega se potiču čak rizična ulaganja, jer od zgratanja novaca nema profita, profit je jedino u ponovnom ulaganju. Dočim ti možeš zaraditi stavljajući novac u banku i skupljajući kamate, banka to ne može, ona mora posuđivati novac drugima i zarađivati od kamata, a ako ima previše novaca posuđivat će čak i onima koji nemaju dobar kreditni rejting zato jer ne smije sjedit na parama i ništa ne raditi s njima - jer istovremeno ona mora isplaćivati kamate svojim štedišama. To je način na koje su banke potakle krizu svojim djelovanjem, a ne zato jer su je namjerno i planski išle uzrokovati.
Jel ti vjeruješ da je kapitalistički sustav nužno ekspanzionističi i da on mora rasti kako bi se održao? Ako vjeruješ, onda moraš uzeti u obzir da uslijed stalnoga rasta, povremeno, nužno mora doći do prevelike akumulacije sredstava i to u sustavu u kojem su mogućnosti isplativih investicija ograničene. Ako do toga dođe, na neki način treba ta preakumulirana sredstva devaluirati, između ostalog i uništavanjem ogromnih količina novca recesijama i ekonomskim krahovima. To se ne radi "planski", sustavu je to inherentno, on nema drugačijih načina da se rješi eksesa sredstava... Ukoliko ti misliš da ovo nije točna teorija, molim te da mi obrazložiš zašto to misliš, umjesto da pejstaš neki link.
Ako ti ga se ne da proučiti meni je svejedno...
Ako si ga ti proučio, jel možeš meni u pet ili osam rečenica objasniti što si to pametnoga proučio? Jer ja se tu trsim svim silama ti objasniti kako vjerujem da funkcioniraju neki mehanizmi, dočim ti na svaki argument odgovaraš sa "objasnio sam već" ili "pročitaj sam". Jel ti uopće shvaćaš za što se zalažeš? Jer meni se čini da ti ništa ne razumiješ i da nemaš argumenata kojima bi potvrdio svoje tvrdnje, već si preuzeo jedan određeni set vjerovanja, ali kad ga treba testirati u okršaju s drugim sustavom, nisi u stanju sam obrazložiti zašto misliš da je tvoj bolji nego samo upućuješ na višestranična objašnjenja nekih drugih autora koji bi se valjda ovdje trebali s nama raspravljati u tvoje ime.
Nebi jer im to nije u interesu i ne donosi profit. Današnje podmićivanje državnih tijela za zaobilaženje ekoloških propisa i slično neće biti moguće bez države jer nemaš koga podmititi i nebi bilo profitabilno.
Da nema države ne bi bilo ekoloških propisa koje državna tijela donose, zato ne bi bilo podmićivanja, a ne zato jer im to nije u interesu i ne donosi profit. Zbilja, uspostvljanje protekcija sebi a restrikcija drugima nije korporaciji u interesu i neće joj donijeti profit? Stvarno? Kojih si ti ludih gljiva jeo?
Ratovanje je ogromni trošak koji i kratkoročno i dugoročno donosi gubitak. Bilo koji rat ti je primjer.
Trenutni rat u Iraku donosi ogromne pare firmama koje zarađuju od prodaje oružja, iznajmljivanja plaćenika, i navodne "restrukturacije" Iraka koja je, gle čuda, dana u ruke sve samim američkim poduzetnicima, iako lokalci rade za triput manje pare. Brojni se amerikanci bogate itekako od rata u Iraku. Rat je itekako unosan biznis. Pogledaj film Why We Fight ako želiš biti malo upućeniji u to kakvo značenje za širenje američkog biznisa imaju ratovi. Evo ti link na cijeli film.
Slobodno tržište omogućava savršenu konkurenciju, a u savršenoj konkurenciji nema monopolista.
Jel slobodno tržište na neki način brani preuzimanja tvrtki i udruživanja u lobije? Evo ti citat iz jedne knjige Davida Harveya: "US companies spent $22 billion acquiring each other in 1977, but by 1981 that had risen to $82 billion, cresting in 1985 at an extraordinary $180 billion. Though mergers and acquisitions declined in 1987, in part as a response to the stock market crash, the total value still stood at $165.8 billion for 2,052 transactions (according to W.T. Grimm, a merger consultant group). Yet in 1988 the merger mania kept going. In the United States merger deals worth than $198 billion were completed in the first three-quarters of the year..." I da naglasim, tu se ne radi o preuzimanju kompanija koje imaju istu djelatnost, već se radi o diversifikaciji, budući da preuzimaju kompanije koje se bave različitim djelatnostima kako bi što veći segment tržišta bio u rukama jedne korporacije. Potpuna se monopolizacija tržišta izbjegava jedino državnim zakonima koji to brane. Sad ti meni reci, koji bi to točno mehanizmi na potpuno slobodnom tržištu branili ovakve mergers među firmama koji im omogućavaju da rastu i monopoliziraju tržište? Ali reci mi, nemoj mi linkat članak od 15 kartica koji neću čitati (i to ne zato jer me ne zanima nego zato jer imam pametnijeg posla nego pročitati 15 strana kako bi ja sebi opravdala tvoju tvrdnju umjesto da ti sam svojim riječima podupreš svoj argument nečim opipljivim).
Tuđi rad se plaća. A cijenu proizvoda ne određuje rad nego potražnja i ponuda.
Ja u kupe, ti u špade. Tuđi rad se plaća - manje od onoga koliko on vrijedi (donese profita). Cijena proizvoda određena je potražnjom, ponudom i čitavim nizom faktora koji utječu na potražnju i ponudu. Ali cijena proizvoda nije isto što i vrijednost proizvoda ili vrijednost rada.
Ako mi država uzima pola plaće bez da imam pravo reći odjebi to onda nije sloboda.
Oprosti, ali jednostavno ne možeš imati pravo reći državi da odjebe ako od iste te države očekuješ da ti školuje djecu, da ti pruži policijsku i zakonsku zaštitu, da gradi ceste kojima ćeš putovati, da zapošljava doktore koji će te liječiti itd itd itd. Pod takvim uvjetima nemaš pravo reći državi da ona nema pravo na dio tvoje plaće, a da istovremeno se ti okorištavaš njenim uslugama.
Da, najbogatiji su krivi što su radnici u Hondurasu i Indoneziji siromašni. Elaboriraj.
Jesam već - čitav onaj moj komentar o tome zašto smatram da je odnos kapitalist-radnik eksploatirajući je upravo to. Da bi bogati imali više para, oni moraju sve više zakidati one od kojih njihove pare dolaze. Evo ga tu, čitav komentar. Poanta je u tome da, nasuprot stavu onog teksta koji si linkao, a koji tvrdi da kapitalista i radnik nisu u eksploatirajućem odnosu jer su njihovi ciljevi harmonični, njihovi ciljevi nisu uopće harmonični. Kapitalističkoj je klasi cilj da smanji vrijednost rada kako bi smanjili svoje troškove, povećali profite i kontrolirali tržište rada, dočim je radničkoj klasi cilj da poveća vrijednost rada kako bi radnici imali plaću i imali sami veću kontrolu nad cijenom i vrijednošću svog rada... Njihovi ciljevi daleko od toga da su u harmoniji, naprotiv, u opreci su.
Dokaze si dobio to što ih ne želiš niti pogledati nije moj problem.
Gle, ja argumentiram svoje tvrdnje višerečeničnim paragrafima. S druge strane, tvoji se odgovori sastoje od "tržište nije krivo, krivo je država, evo vam link". E pa nećemo tako. Argumentiraj svoje stavove, iznesi svoje dokaze. Nemoj me upućivati na tekstove od 15 strana koje mi se ne da čitati. Imam ja i pametnijeg posla u životu. A ti valjda znaš reći zašto misliš da je nešto onako kako misliš da je i sam u svoje ime iznijeti dokaze i argumente?
Edit\
Pobrisala sam prijašnji i ponavljam komentar jer sam bila krivi link stavila.
"Da, socijalizam se pokazao ekstremno uspješnim i zato su ga više manje sve zemlje prihvatile." - bas si naporan,sorry! Koliko znam sve negdi do devedesetih vodio se hladni rat zapada i istoka, demokracije i komunizma, kapitalizma i socijalizma! Demokracija je tada devedesetih bar prividno potjerala komuniste sa vlasti i donijela kapitalizam sa sobom! Sada kada zapad ima satisfakciju pobjede nad istokom odjednom se pokazalo da socijalizam i nije toliko los model i sami uvode neku vrsu socijalizma!
Dakle socijalizam se nije pokazao uspjesnim jer je izgubio u ratu, sustavnim unistavanjem sa korupcijom i slicnim nacinima a ne zato sto je bio neuspjesan ekonomski model!
"Socijalizam je poput religije, opijum za mase" - ne znam sta ti je tu cudno
Pa tu se radi o masi ljudi a ne o pojedincima
Otidji samo na neku utakmicu, naravno da ima dosta gledatelja i bit ces u nekoj vrsti transa prisvojen od mase ljudi a da mozda neces bit svjestan toga
"Opisao sam ti sto puta zbog čega nastaju krize" - ne tribas ti meni nista opisivat kada si pristran
Ja pisem o tome da se krize ne bi ponovljale a mislim u socijalizmu bi se poavljale manje nego u kapitalizmu
"Za Ameriku nisam siguran jer im prijeti hiperinflacija" - ako nisi siguran za Ameriku onda ne seri jer ostale kapitalisticke zemlje vise manje sljede americki model ekonomije
"Nemoj se mješati u državno vlasništvo, ali se zato država može mješati u privatno" - usporedjivati obvezne poreze na koje privatne i drzavne tvrtke imaju obvezu sa vlasnickom strukturom tvrtke je totalno nerealno i neozbiljno
Zbog poreza drzave po tebi kapitalist ima pravo prisvojiti drzavno vlasnistvo?
To se zove pljacka a opravdanje je ekonomski model u ovom slucaju kapitalizam
"Ako očekuješ manja primanja manje ćeš i trošiti, a ako očekuju krizu ljudi obično dižu novac sa banke i stavljaju "u čarape"." - to nije istina
Pogledaj samo izvjesca banaka i stednja privtanih korisnika se povecala tako da mi se pari da opet izmisljas
"Treba smanjiti poreze da bi se potakla potrošnja, as simple as that." - treba povecati primanja radnika da bi se povecala potrosnja a ne nuzno smanjiti poreze
U kapitalizmu kojeg ti zagovaras tesko da bi se primanja tako lako povecavala
"Dizanje poreza ne utječe na rashodnu stranu proračuna (državnu potrošnju) nego na prihodnu stranu" - pa naravno, pa kako se po tebi vrsi rashodna strana ako nema prihodne strane? lol
"Nema neke velike koristi od poreza ako država nastavi trošiti istom mjerom, Dakle nužno je smanjiti državnu potrošnju (Pelješke mostove, nepotrebne sportske objekte, državne plaće i slično)" - ako drzava uludo trosi lovu,tvoji primjeri mi nisu uopce suludi primjeri, to ne mora znacit da treba smanjit poreze nego izabrat novu Vladu
"Dakle teško da će biti išta od besplatnog školstva bar dok recesija traje." - mislim da je recesija pomogla studentima a i narodu da stanu na balun i razmisle o situaciji u kojoj zive tako da tek bez recesije mislim da ne bi bilo nista od besplatnog skolstva
"Ali s obzirom da se naša vlada ponaša kao pijani milijarder koji u životu nije pročitao knjigu iz ekonomije, nikad ne znaš" - tu bi se donekle slozio s tobom al uz uvjet da tvoj stil argumentiranja i citiranja kojeg sam ja donekle prihvatio(samo citiranje a ne i argumete) me podsjeca na Mormone i njihov stil propovjedanja
Da, socijalizam se pokazao ekstremno uspješnim i zato su ga više manje sve zemlje prihvatile...
da, a, naime, općepoznato je da su svi ljudi na svijetu dobili pravo slobodnog izbora između kapitalizma i socijalizma i svi su, posve slobodno, izabrali kapitalizam. kao što su prije toga birali između robovlasništva i feudalizma i slično.
jer, poznato je, eliti je u interesu da bude svima dobro, a ne samo njima, pa su zato izabrale kapitalizam.
Opisao sam ti sto puta zbog čega nastaju krize. Ako te stvarno zanima nešto o tome prouči malo teorije poslovnih ciklusa.
nisi ti ništa objasnio, samo vičeš "država je kriva, država je kriva". poslovni ciklusi su razdoblja između kriza. nisi ništa reko. ne pravi se pametan.
Znam da ti ne vidiš ništa sporno kad nisi pogledao bilance tih državnih firmi. Blago nama dok je sve u državnom vlasništu. Nemoj se mješati u državno vlasništvo, ali se zato država može mješati u privatno. Čak uzimati preko 50% plaće (a kapitalist eksploatira zar ne???)
a odakle ti misliš da se grade škole, bolnice, ceste i sl.? to bi inače kapitalisti sami izgradili ili šta?
Nekad je dolar imao pokriće u zlatu, a danas mu vrijednost daje samo potražnja za tim istim dolarom. Toliko o marxovoj teoriji vrijednosti...
vrijednost novca i radna teorija vrijednosti nemaju baš izravne veze. govoriš besmislice. a u Marxovo vrijeme je zlatni standard postojao. nova nije roba kao sve ostale, nema vrijednosti po sebi. iza njega mora stajati pokriće realne ekonomije. ako toga nema, gubi vrijednost. to što je nakon 1929. pa onda opet 1971. ukinut zlatni standard nikako ne poništava Marxovu radnu teoriju vrijednosti. lupaš budalaštine.
Tužno je da se svake godine samo u SAD-u baca na tone i tone hrane, ali to nije greška slobodnog tržišta (koje, ponavljam, uopće nije slobodno) nego vladinih restrikcija, protekcionizma, pokušaja planiranja i slično. Shvatite to već jednom.
ti si moron. nevjerojatne gluposti pišeš. kakve veze ima bacanje hrane s protekcionizmom, planiranjem i restrikcijama? koje to restrikcije priječe nebacanje hrane? glup si ko kurac.
o tko zna koji put, recesiju ne uzrokuje unutarnja nekonzistentnost kapitalizma nego intervencija države u tržište.
da, i zato su se krize događali uvijek nakon velikih liberalizacija i deregulacija. stvarno uvjerljivo.
Gle, nisam ja sveznajući guru slobodnog tržišta, dapače, ni ja ga još nisam proučio koliko bi želio i konstantno radim na tome. Ta tri linka koja sam ostavio odgovaraju na sva pitanja i argumente koje su oni sasuli. Ako vam se ne da čitati znači da vas ne zanima. Pa ti članci objašnjavaju stvari puno bolje od mene. Bili ja trebao "izmišljati toplu vodu" jer se vama ne da čitati linkove koje sam ostavio. To pokazuje vašu zainteresiranost za temu. Nemam toliko vremena za gubiti.
a ti si pročito npr. Kapital?
Zadnji put ovo ponavljam. To je greška države, a ne tržišta. Amen.
Aha, države silom nameću monopole i oligopole jadnim kompanijama, one se na svaki način bore protiv toga, ali eto ne uspijevaju? Da. Krajnje uvjerljivo. Država im vjerojatno i nameće razne hostile takeovere i mergere isto, a?
Nije istina, vrijednost rada raste. Naći ću ti članak koji to potvrđuje ako obećaš da ćeš ga pročitati, da ne tražim uzalud. Ako te zanima odbaci dogmu da je kapitalizam ultimativno zlo i možda se iznenadiš naučenim. Nekada sam bio anarhist ;)
Stvarno si nisko pao.
Ne pada mi na pamet ponovno objašnjavati poslovne cikluse i uzroke recesije. Uzrok je loša monetarna politika vlasti.
Haha, da. Dovoljno je stalno pomalo povećavat priljev novca iz centralne banke i to je to. Nije baš uspjelo...
Da, najbogatiji su krivi što su radnici u Hondurasu i Indoneziji siromašni. Elaboriraj.
Kolonijalizam. Neokolonijalizam. MMF. SB. WTO. Program "strukturnih prilagodbi". Činjenica kaj 66% prihoda zemalja subsaharske Afrike odlazi za "vraćanje dugova". Na primjer...
Bravo,dico!
"nađi gdje si objasnio prije i daj mi link, ili kopipejstaj direktno ono što si već napisao."
http://www.auburn.edu/~garriro/a1abc.htm
http://mises.org/journals/scholar/Cochran.pdf
http://mises.org/journals/jls/4_1/4_1_1.pdf
http://mises.org/literature.aspx?action=subject&ID=12
Uživaj ;)
"Zbilja, uspostvljanje protekcija sebi a restrikcija drugima nije korporaciji u interesu i neće joj donijeti profit? Stvarno?"
U savršenoj konkurenciji nema korporacija, a free market teži savršenoj konkurenciji.
"Brojni se amerikanci bogate itekako od rata u Iraku. Rat je itekako unosan biznis."
Bogate se pojedinci i njihove firmi kojima je rat upao kao sjekira u med. Ekonomija SAD-a pati zbog rata. Nažalost nemam flat internet pa nisam u mogućnosti pogledati film iako mislim da znam o čemu se radi. Ne podržavam korporacije, on su loše za tržište. Monopol je smrt slobodnog tržišta.
"Jel slobodno tržište na neki način brani preuzimanja tvrtki i udruživanja u lobije?"
Naravno da im ne brani i udruživanja će vjerojatno biti, ali ne može se dogoditi da neka firma ima monopol. Monopol se događa zbog raznih restrikcija znaš već koga. Npr. T-com je imao ugovor s vladom da ni jedna druga kompanija ne može pružati telekomunikacijske usluge, nakon što je ugovor istekao došlo je još nekoliko providera i cijene su pale, a kvaliteta povećala. Što je veća konkurencija manje su cijene i veća kvaliteta.
"Ali cijena proizvoda nije isto što i vrijednost proizvoda"
Na vrijednost proizvode utječe marginalna korisnost po jedinici. Ako možeš birati između čaše vode i fotoaparata vjerojatno ćeš uzeti fotoaparat jer ti svaka sljedeća čaša vode donosi manju graničnu korisnost, dok se recimo u pustinji situacija drastično mijenja. Na vrijednost proizvoda utječe i npr. logo i trademark.
"Pod takvim uvjetima nemaš pravo reći državi da ona nema pravo na dio tvoje plaće, a da istovremeno se ti okorištavaš njenim uslugama."
Ali ja nisam birao te uvjete. Ako mi netko orobi stan i policija ne uhvati krivca ja ne mogu reći "Nisam zadovoljan vašom uslugom i ne želim vas plaćati!".
"Kapitalističkoj je klasi cilj da smanji vrijednost rada kako bi smanjili svoje troškove, povećali profite i kontrolirali tržište rada, dočim je radničkoj klasi cilj da poveća vrijednost rada kako bi radnici imali plaću i imali sami veću kontrolu nad cijenom i vrijednošću svog rada..."
Vrijednost rada ovisi o ponudi i potražnji. Ako npr. imaš sto ekonomista, a firmama je potrebno 10, vrijednost njihova rada će biti vrlo mala jer zbog velikog viška potreba za njima opada pa će biti spremni raditi za manju plaću. A ako imaš 5 doktora, a potrebno ih je 50, zamisli koliko raste njihova vrijednost rada.
"Imam ja i pametnijeg posla u životu. A ti valjda znaš reći zašto misliš da je nešto onako kako misliš da je i sam u svoje ime iznijeti dokaze i argumente?"
Vjeruj mi imam i ja pametnijeg posla. Doša sam iz razonode i zadržao sam se puno više nego što sam mislio, ali ne bojte se nećete me morati čitati još dugo.;) Znam reći što mislim, ali bi zahtijevalo previše vremena, a ja ga nemam. Pišem kad uhvatim vremena i pišem na brzinu i vjerojatno mi se potkralo grešaka, ali trudim se.:)
@ Anonimno [ 14/9/09 16:15 ]
Ne odgovaram ljudima koji vrijeđaju. Par puta sam ti prešao preko vrijeđanja, ali s tobom nema više smisla raspravljati. Zbogom i stoj mi dobro.
"a odakle ti misliš da se grade škole, bolnice, ceste i sl.? to bi inače kapitalisti sami izgradili ili šta?"
Da, kapitalisti bi gradili i škole i bolnice i ceste. Gradili bi ih jer postoji potražnja za njima. Nikad nisi čuo za privatne škole i bolnice???
@ bertolt
Isto vrijedi i za tebe. Nisam nikoga vrijeđao u niti jednom upisu. Trudim se odgovarati na sva pitanja. Priznajem možda malo i provociram, ali suzdržavam se od vrijeđanja. To što imamo suprotna stajališta ti ne daje pravo da me vrijeđaš. Čak i ako sam potpuno u krivo nemaš pravo vrijeđat.
Zbogom i stoj mi dobro.
Hahahaha kako sam znala.
Ja ti kažem, daj mi link gdje si objasnio, ili kopipejstaj šta si napisao, a ti pejstaš linkove na mises.org. Svaka čast. Znaš ti reći što misliš, naravno, očito je. Zato ti se pola argumenata svodi na "već sam objasnio", a kad te pitam da mi pokažeš gdje si to već objasnio, ćorak.
E, kad vidim kako prštiš od argumenata, odmah dobijem poriv da ti na sve njih odgovorim.
Evo ti moj odgovor: http://marxists.org.
"države silom nameću monopole i oligopole jadnim kompanijama, one se na svaki način bore protiv toga, ali eto ne uspijevaju?"
Ne nameću silom. Naravno da se firma neće borit protiv toga. Da ti netko pokuca na vrata i kaže dobitne brojeve lota ti bi ga istukao i poslao u pm???
"Stvarno si nisko pao."
Rekli bi ljudi s konja na magarca.:))) Ma nekako mi se čini da anarhizam nije baš moguć, ne znam za tebe...
"Kolonijalizam. Neokolonijalizam. MMF. SB. WTO. Program "strukturnih prilagodbi". Činjenica kaj 66% prihoda zemalja subsaharske Afrike odlazi za "vraćanje dugova". Na primjer..."
U pravu si. Ne stignem o svemu baš najbolje razmisliti jer odgovaram na milijun pitanja...
"Zato ti se pola argumenata svodi na "već sam objasnio", a kad te pitam da mi pokažeš gdje si to već objasnio, ćorak."
Kad dam link onda smatram da sam to objasnio. Krivo smo se shvatili. Na samo jednoj temi ima 163 posta pa ne očekuješ valjda da ću sad ići tražiti? Ok, možda si u pravu možda nisam objasni svojim rječima, ali to ne mijenja ništa ako je objašnjeno u linku, bar ja tako mislim.
Jebote umorilo me.:) Ako vas zanima ova rasprava imate na forum.hr odlično raspravuo slobodnom tržištu. Dosta stvari je puno bolje objašnjeno nego što sam ja to uspio ovdje pa ako nekoga zanima :
http://forum.hr/showthread.php?t=468164
P.s. sorry "moje ime", opet link :))))
Ok, možda si u pravu možda nisam objasni svojim rječima, ali to ne mijenja ništa ako je objašnjeno u linku, bar ja tako mislim.
E pa krivo misliš. Ako ćeš nekome reći da si već pobio njegov argument, onda se potrudi prvo pobiti taj njegov argument prije nego što to ustvrdiš (pogotovo onim tonom: ne pada mi na pamet opet objašnjavati - haha, kog ti zajebavaš?).
U svakom slučaju, ja ne vidim da ima ikakvoga smisla odgovarati na tvoje replike ako će to biti tvoj pristup. Imam nekoliko knjiga na lageru koje želim pročitati i diplomski koji trebam dovršiti, nemam vremena se natezati s nekim kome je vrhunac elokventnosti postati link na mises.org, tvrdeći pritom da je objasnio nešto a da drugi uporno odbijaju shvatiti šta je on to objasnio.
Ali ću se osvrnuti na tvoju apsolutno ingenioznu izjavu da državne restrikcije stvaraju monopol (zbilja, ne znam koje ti droge jedeš, ali škode ti).
Uzmimo na primjer Starbucks, poveću firmu, koja želi zgrabiti malo veći dio tržišta tako što će izbaciti iz posla što veći broj drugih coffee shopova koji su možda u rukama lokalnih poduzetnika koji nemaju ni tolike profite ni toliko lokala ko Starbucks ali nekad ljudi odu kod njih na kavu što znači da Starbucks gubi dio tržišta. A on želi više tržišta kako bi imao veći profit, ko pravi i normalni kapitalist.
E sad, kako pristupiti osvajanju tržišta? Rješenje za to bi moglo biti otvoriti dva, tri, ili pet novih Starbucksova u istom kvartu, koji će biti na pet koraka udaljeni jedan od drugoga, kako bi svi imali Starbucks spremno pod nosom i nitko nikad ne bi morao prijeći petnajst dodatnih metara da ode u neki drugi coffee shop, naprimjer. Naravno da u drugim coffee shopovima onda opadne promet, jer je odjednom ponuda kave veća od potražnje odnosno populacije i količine kave koju ista može popiti. Nažalost, mali poduzetnici, bivajući malima, nemaju neki veliki kapital u zalihi kao Starbucks, ne mogu si priuštiti da posluju s gubitkom, pa zatvore svoje coffee shopove ili ih -- pazi sad -- prodaju Starbucksu. Jer, što im drugo preostaje? Već su pokušali sniziti cijene, ali ni to nije upalilo, jer Starbucks može snižiti cijene još niže, ali sklopiti ugovor s izdavačkom kućom da u svojim lokalima prodaju cd-e njihovih izvođača i od provizije iz te poslovne suradnje namaknuti dodatne pare kojima će pokriti eventualne gubitke nastale uslijed snižavanje cijene.
E a onda, kad je izbacio konkurenciju iz igre, Starbucks može čak i zatvoriti svoje lokale koji možda ne posluju dovoljno dobro, nije ga briga, jer će u cijelom susjedstvu ionako ostati samo njegovi lokali dakle čitavo to tržište je u njegovim rukama.
Evo, ovo je jedan od načina na koji se monopolizira tržište.
Sad mi objasni koji su to mehanizmi slobodnog tržišta kojima će se izbjeći ovakve monopolizacije i uništavanje konkurencije? Šta tu može stajati Starbucksu na putu?
Nemojte ga vrijeđati, tim više što recimo bertolt ima super argumente i bez vrijeđanja, zato jer će onda otići, a meni bi to bilo žao, jer ovakve rasprave su korisne ostalima (brucošima, javnosti), ako vama i ne govore nešto novo.
"Sad mi objasni koji su to mehanizmi slobodnog tržišta kojima će se izbjeći ovakve monopolizacije i uništavanje konkurencije? Šta tu može stajati Starbucksu na putu?"
Ovo je bar lako.:) Adam Smith i "nevidljiva ruka tržišta" rješavaju ovaj problem. Već sam ti dao primjer T-com koji je već imao apsolutni monopol i nije ga uspio zadržati.
Starbucks može sniziti cijene i držati ih snižene duže od konkurencije i tako ih prisiliti na zatvaranje, ali ne može vječno držat cijene niskima jer će i sam propast. U trenutku kad zatvori neke lokale i povisi cijene drugi ulagači će vidjeti da to tržište još uvijek nije zasićeno i ponovno će se početi otvarati lokali. I cijena kave će opet doći u točku ekvilibrijuma ponude i potražnje. Starbucks kao trenutni monopolist može odrediti cijenu kave, ali ako ona bude prevelika, to jest ako se može otvoriti novi kafić koji će sa manjom cijenom kave moći poslovati to će se i dogoditi. Inače ratovi cijenama se izuzetno rijetko događaju i mislim da nema puno primjera toga u zadnje vrijeme.
Evo ti i primjer trgovačkih lanaca. Ima ih sve više i više jer tržište još uvijek nije zasićeno. Ako ništa ne brani ulazak novih firmi u taj dio tržišta to će se i dogoditi jer tu još uvijek ima profita.
Ako imaš vremena preporučam ti da posjetiš onaj link na forum.hr ima stvarno zanimljivih rasprava, a i ti bi se mogla uključiti.;)
P.s. sretno sa diplomskim!
@Mises [ 15/9/09 00:08 ] - Sta se tice zelja, takodjer
Ali Starbucks neće učiniti ništa što bi moglo ohrabriti konkurenciju da pokuša preuzeti dio tržišta, to mu nije u interesu.
Starbucks neće povisiti cijene ako će mu to otjerati kupce nekome tko je u međuvremenu otvorio svoj lokal i nudi iste usluge za menje cijene, nego ako mu profiti nisu dovoljno visoki nalazit će nove načine za proširenje ponude i poslovanja - primjer s gorenavedenim cedeima koje prodaje. Ako to ne upali, nalazit će načine da smanji troškove koji mu čine radnici, smanjivanjem plaća, otkazima i dužim radnim vremenom, ako je to potrebno. Visoke stope nezaposlenosti garantiraju mu da će uvijek moći naći dovoljan broj ljudi koji će i na takve uvjete pristati.
Uostalom, ako i bude morao dignuti cijene, potencijalnoj konkurenciji svejedno ostaje to da oni neće moći ponuditi manje cijene jer, za početak, trebaju iskeširati veću svotu love da bi uopće pokrenuli biznis, unajmili lokal, radnike i ostalo, a pod istim cijenama se ne mogu natjecati s razgranatim Starbucksom koji je svoju ponudu kave i krafni obogatio hrpetnom nekih drugih, sporednih, usluga i proizvoda.
Isto tako, Starbucks nema apsolutno nikakvog razloga da zatvara lokale - osim ako oni ne donose profit jer je ponuda veća od potražnje. Ali u tom slučaju ni konkurenciji neće biti profitabilno otvoriti lokal.
Dakle, preuzeo je tržište, i ima mogućnost držati ga u šaci. I šta sad?
Hvala na pozivu na forum.hr, ali ću odbit, nisam nikad bila ljubitelj te virtualne zajednice.
"U trenutku kad zatvori neke lokale i povisi cijene drugi ulagači će vidjeti da to tržište još uvijek nije zasićeno i ponovno će se početi otvarati lokali."
Neće, jer će prethodno bankrotirati, budući da ih je Starbucks na goreopisani način uništio (da uopće sad ne spominjemo prevare, laži, podmetanja i ostale tzv. nelojalne načine uništavanja konkurencije, koji mu ovaj čas nisu nužni, al su na raspolaganju ako ustreba), a nakon što bankrotiraju neće imati otkuda ponovno izmisliti novce. Naime, u banci neće moći dići kredit jer je to za banke prerizično, jer vide da će Starbucks nove kofišopere istom ili sličnom metodom slistiti. Pa će banke poslovati samo s "velikim igračima", neofeudalcima.
K tome, ljudi su i ovako svakakvi, a kako bi se tek psihički formirali i dalje razvili u ozračju s imperativom "satri konkurenciju!" teško je i zamisliti. Sve bi pucalo od slobodnotržišne etike i poštenog truda da se uvaženom potrošaču "ponudi najbolji proizvod".
Jel vjeruješ i u Djeda Mraza, Mises?
Naprosto ne može, društvo u kojem je glavni kriterij vrijednosti nečiji imetak, i glavni cilj profit, nikako ne može ispasti dobro za većinu ljudi, što god ti tlapio o slobodi, izboru, i ne znam čemu.
N-E M-O-Ž-E.
It's not possible.
Ako mi ne vjeruješ, a ono, živi u zabludi... to je tvoj SLOBODNI IZBOR;).
"Visoke stope nezaposlenosti garantiraju mu da će uvijek moći naći dovoljan broj ljudi koji će i na takve uvjete pristati."
Ova pretpostavka mijenja drastično cijelu situaciju. Zašto ti je uvijet visoka nezaposlenost? No čak i uz visoku nezaposlenost to bi značilo da će i ostali moći dati niske plaće radnicima, zar ne?
"Dakle, preuzeo je tržište, i ima mogućnost držati ga u šaci. I šta sad?"
Gle, ako je preuzeo tržište i uspije zadržati monopol znači da mu je cijena ostala vrlo niska. Meni kao potrošaču je to najbitnije, najniža moguće cijena kave uz donekle kvalitetu. I još nešto što će te možda malo iznenadit. Sam ugled Starbucksa mu može privlačit potrošače. Dokazano je da nekad logo utječe na graničnu korisnost potrošača. Npr. kad piju isto vino, a jedno su platili skuplje (a da nisu znali za to) osjećaj korisnosti im je veće kad piju skuplje vino.
http://news.cnet.com/8301-13580_3-9849949-39.html
"(da uopće sad ne spominjemo prevare, laži, podmetanja i ostale tzv. nelojalne načine uništavanja konkurencije, koji mu ovaj čas nisu nužni, al su na raspolaganju ako ustreba),"
Kriminal nije krivnja free marketa. Kriminal se događa oduvijek i događati će se dok je ljudskog roda, ne možeš za to kriviti slobodno tržište. Kriminal treba kazniti.
"Jel vjeruješ i u Djeda Mraza, Mises?"
Ček ti ne vjeruješ u Djeda Mraza??? S kakvom ja to zvijeri komuniciram...Onda ja nisam human :)
Još jedna zamolba, ako možete umjesto ovog anonimno stavit bilo što drugo da znam bar okvirno kome šta odgovaram. Ubuduće neću odgovarat na upise koji su pod Anonimno. Hvala :)
Ova pretpostavka mijenja drastično cijelu situaciju.
Ne mijenja zato jer, primjetit ćeš, ja sam navela nekoliko prepreka koje stoje na putu konkurenciji a koje Starbucksu idu u korist. Da bi preuzela dio Starbucksova tržišta, konkurencija mora: uložiti oveću svotu novca u pokretanje biznisa (do kojeg, kako je netko primjetio, će možda teško doći kad banke uvide kako Starbucks uništava konkurenciju pa će biti nevoljne davati kredite takvim biznisima); uložiti u razvoj i diversifikaciju ponude kako bi ona bila bolja od Starbucksove inače neće privući dovoljan broj mušterija da opstane (zašto bi ljudi išli u neki drugi coffee shop, ako je prekoputa Starbucks koji ima ugovore s par velikih firmi pa ti nudi da ako hoćeš uz jutarnju kavu kupiš neki novi cd ili bestseler ili nešto treće - konkurencija mora imati nešto bolje ili drugačije od Starbucksove ponude da mu konkurira, obična kava i krafne neće biti dovoljni); i na kraju, konkurencija mora uzeti u obzir da je tržište već zasićeno Starbucksovom ponudom - koju on neće smanjiti dok god mu je isplativo, a kad prestane biti pa bude morao zatvarati lokale, nema razloga zašto bi konkurencija pretpostavila da bi njoj bilo isplativo otvoriti lokal na tom tržištu.
Meni kao potrošaču je to najbitnije, najniža moguće cijena kave uz donekle kvalitetu.
A to je, naravno, bitnije od činjenice da je čitav niz malih poduzetnika bankrotirao i taj dio tržišta je de facto blokiran za daljnji razvoj jer ga u šaci potpuno drži jedna korporacija?
Ali šta znači ovaj tvoj odgovor: slobodno tržište, savršena konkurencija, bla bla, ja bi to, to je super --- ali ako ne ide, može i monopolizacija, dok god sam ja kao potrošač na dobitku? A zanimljivo je da se stavljaš u ulogu potrošača, ali ne i konkurenta.
Ne podržavam korporacije, on su loše za tržište. Monopol je smrt slobodnog tržišta.
Kapital teži monopolu jer monopol povećava profit. Kapitalu je stalo samo do profita, zašto bi ga bilo briga za život ili smrt slobodnog tržišta ako mu to ne odgovara? A ne odgovara.
Na vrijednost proizvoda utječe i npr. logo i trademark.
Na cijenu. Ne na vrijednost.
Ali ja nisam birao te uvjete.
Nisam ja ni kapitalizam birala.
Da, kapitalisti bi gradili i škole i bolnice i ceste. Gradili bi ih jer postoji potražnja za njima. Nikad nisi čuo za privatne škole i bolnice???
Jesam. A kaj je s onima koji nemaju para? Nek umru? Ili će se kapitalisti smilovat?
Objavi komentar
Ukoliko komentirate kao neregistrirani korisnik, molimo vas da izaberete opciju "IME/URL" i upišete neko ime, polje URL može ostati prazno.
Upute za registrirano komentiranje možete pročitati ovdje. Opće upute i smjernice vezane uz komentiranje na stranici Slobodni Filozofski kao i pravila brisanja komentara nalaze se ovdje. Stavovi izneseni u komentarima izjave su pojedinaca i ne odražavaju službene stavove uredništva stranice niti plenuma FFZG-a. U komentarima su dozvoljeni HTML tagovi <b>, <i> i <a>.