Materijali za večerašnju raspravu na plenumu o nacrtu Zakona o sveučilištima

Plenum je sinoć poslao svim studentima i profesorima Filozofskog fakulteta nacrt novog Zakona o Sveučilištima uz poziv da se uključe u raspravu o zakonu i promjenama koje on predlaže uvesti. Prilažemo nacrt zakona kao i komparativnu analizu dijelova postojećeg i predloženog zakona kako bi se svi mogli uključiti. Rasprava o predloženom zakonu i ovim izmjenama bit će jedna od točaka večerašnjeg plenuma pa vas pozivamo da nam se na njemu pridružite.

Poštovane profesorice i profesori, studentice i studenti i ostali članovi akademske zajednice,

na sjednici Fakultetskog vijeća 22. travnja profesorice i profesori su zajedno sa studentima uputili zahtjev Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa kojim traže da se “svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama”. Budući da studenti već neko vrijeme posjeduju radnu verziju novog Zakona o sveučilištima koji bi mogao donijeti brojne izmjene od velikog značaja za cjelokupnu akademsku zajednicu (a koje joj još ni na koji način nisu obznanjene), osjećamo se pozvanima sami otvoriti javnu raspravu i obavijestiti sve one koji bi trebali biti zainteresirani o sadržaju tih izmjena. Premda je riječ o radnoj verziji Zakona, iz priloženog ćete moći vidjeti da je Zakon itekako razrađen te da je smjer u kojem on ide poprilično jasan i definiran, te da o njemu može ovisiti sudbina studenata, profesora, odnosno cjelokupnog Sveučilišta koje, ponavljamo, s takvim izmjenama još nije upoznato ni na načelnoj razini.

Novim zakonom dolazi do bitnih izmjena po pitanju autonomije sveučilišta (pogotovo uvođenjem novog sastava tijela Sveučilišnog vijeća koje bi trebalo preuzeti velik dio ovlasti Senata, a u kojem bi prema Zakonu trebalo sjediti 7 članova, od kojih čak 3 bira Ministarstvo, 3 Senat, a jednog rektor kojeg prema novom Zakonu izabire to isto Vijeće), financiranja sveučilišta (uvođenje tzv. “razvojnog proračuna” koji obuhvaća do 20 % ukupnog proračuna, a koji se dodjeljuje po “kvalitativnim i kvantitativnim indikatorima rada svakog pojedinog sveučilišta” čije kriterije određuje Vlada RH po mišljenju Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje) te po pitanju preustroja sveučilišta (odnosno, novi Zakon bi omogućio “cijepanje” Sveučilišta, možda čak i bez nužnog pristanka Sveučilišta).

Očito je da ovakve izmjene imaju dalekosežne posljedice, stoga Vam dolje u tekstu šaljemo radnu verziju Zakona, a ujedno smo napravili i komparativnu analizu dijelova Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakona o sveučilištima koji bi trebao zamijeniti navedene dijelove Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Stoga pozivamo sve profesore da se uključe u razmatranje ovoga nacrta Zakona i posljedica svih izmjena koje bi on mogao donijeti. Bojimo se da nemamo previše vremena jer, sudeći po izjavama ministra Fuchsa, prijedlog Zakona o sveučilištima mogao bi ući u saborsku proceduru u siječnju ili veljači naredne godine.

Plenum FFZG-a

p.s. Ovdje možete preuzeti nacrt zakona te našu komparativnu analizu dijelova postojećeg i predloženog zakona.

Vezani članci

  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve