tablice-sortiranje

slobfil-css

Srećko Horvat: Bauk plenuma opet kruži Hrvatskom

Donosimo tekst Srećka Horvata objavljen u subotnjem podlistku Večernjeg lista Obzoru. Je li blokada nedemokratska? Je li bolonjski sistem doveo do konačnog uspostavljanja matrice kompetitivnosti u naš sustav visokog školstva? Je li moguće oduprijeti se komercijalizaciji - neka su od pitanja koje Srećko Horvat postavlja!


Pola godine, koliko je prošlo od posljednje blokade, očito nije dovoljno dug period da se ne bi ponavljali argumenti iznošeni i prije. Tu je prije svega argument da metoda nije legitimna: blokada krši prava profesora i studenata koji su protiv nje. Kada čujemo poklike da pobornici blokade maltretiraju one koji su za ovo stanje najmanje krivi, tvrdnja je u najmanju ruku sumnjiva.

Prvo, upravo su profesori, među ostalim, krivi što su uopće dopustili da se zakotrlja bolonjska mašina s kojom gotovo nitko od njih danas nije zadovoljan, a uz koju nužno dolazi i komercijalizacija obrazovanja. Drugo, studenti kojima je samo do nastave isključivo misle na vlastiti interes, čime samo potvrđuju da su studenti koji blokiraju fakultete u pravu i da je tržišni mehanizam studiranja već zavladao.

Teza da je blokada nedemokratska ruši se čim pogledamo preduvjet plenuma kao takvog: na njemu može biti svatko, pa i protivnici blokade. Insinuacije da su pobunjeni studenti manjina sudaraju se sa zdravim razumom: ako su zagovornici daljnje komercijalizacije obrazovanja doista većina, zašto onda jednostavno ne dođu na plenum i ne izglasuju prekid blokade?

Umjesto toga, tu dolazimo do još jednog argumenta koji je već kružio prije pola godine, lakše je pobornike blokade optužiti za “komunizam”, kao da veća jednakost, smanjenje razlika i pristup na obrazovanje neovisno o imovinskom statusu postoji isključivo u zemljama uz koje se veže predznak “totalitarizma”. Svaki će komunist reći da skandinavski model obrazovanja nije “komunistički”, kao što ni Obamino zalaganje za zdravstveno osiguranje dostupno svima nije “komunizam”.

No, kada se u hrvatskom kontekstu ističe da se neoliberalne reforme prelamaju preko leđa studenata, radnika, seljaka i umirovljenika, poput “džokera” se iz rukava izvlače “sablasti Marxa” ne bi li se unaprijed diskreditirala svaka mogućnost narušavanja statusa quo. Zahtjev za besplatno obrazovanje predstavlja problem jer bi mogao pokrenuti lavinu – a to je kritika protiv uvođenja još veće socijalne nejednakosti u svim sferama života.

U vrijednosnom sustavu za koji se zalažu protivnici blokade “kompetitivnost i elitizam” nisu samo moralne vrline već i “preduvjet boljitka ekonomije i društva“. Uzmimo zemlju u kojoj je kvaliteta obrazovanja najveća. Argument naizgled stoji: u SAD-u imamo potpuno komercijalizirano obrazovanje i kvaliteta je doista najveća.

No, je li “kompetitivnost i elitizam” doista “preduvjet boljitka ekonomije i društva”? Osim ako recentnu financijsku krizu i recesiju ne shvatimo kao još jedan preduvjet za jačanje neoliberalnog sistema, jasno je da upravo kompetitivnost i elitizam dovode do sve većeg raslojavanja stanovništva po principu “ako imaš novac, onda si s nama, ako nemaš, nisi”.

Argument da samo komercijalizacija može posljedično-uzročnim slijedom dovesti i do veće kvalitete studija ruši se pogledamo li Dansku, Finsku, Norvešku i Švedsku. Te su zemlje pokazale da nije komercijalizacija obrazovanja preduvjet boljitka ekonomije i društva, već besplatno obrazovanje.

U Hrvatskoj je 1993. na trošak države studiralo 88 posto studenata, a 2008. taj je broj upola manji. Jasno je da već sada svaki drugi student plaća studij, a kvaliteta se nije znatno podignula. Štoviše, od 1996. do 2006. školarine su porasle čak 30 posto, a bilo bi zanimljivo vidjeti je li i kvaliteta studija porasla u tom omjeru.

Ako se pitamo zašto studenti i dalje blokiraju fakultete iako im je ministar obećao promjenu zakona, odgovor je vrlo jednostavan: Ministarstvo i dalje uporno obećava ono što studenti zapravo ne traže s obzirom na to da obećanje ne predviđa pravu obustavu daljnje komercijalizacije obrazovanja. A čak i da nije tako, to je još uvijek samo obećanje bez ikakve konkretne mjere.

Srećko Horvat

53 komentara

Dolje bolonja! Ona je uzrok svih naših nesreća.

koji mulac logoroicni, vidi se da je uzgojen na FFZG filozofiji kant-hegel-marx. zasto bi itko uopce dolazio među tu masu probisvjeta koji iznova tjednima mogu slusati tri recenice i "boriti" se protiv "neoliberalizma" i "socijaldarvinizma", gdje je ovo drugo, dabome, proturjecje samo po sebi. opet kazem, nek plenum organizira referendum i tada se moze reci da predstavlja vecinu onih s fakulteta. ovako stavljati druge da moraju tamo doci glasati protiv necega sto nisu ni trazili je prodavanje jeftine demagogije. a tko j uopce taj tip, vidio sam ga u otvorenom - i jedino sto sam vidio je mlataranje rukama.

organiziraj ti referendum, ko ti smeta.
plenum je svakodnevni referendum prije kojeg možeš i argumentirat svoje stajalište.

tako je, zašto bi 'plenum organizirao referendum'?? toliko ste pasivni da samo znate prigovarati protiv blokade. pokrenite svoje guzice od doma. ma joj, mrtva puhala...

Koja hrpa gluposti. Ako je visokoškolsko obrazovanje u Švedskoj, Norveškoj i Finskoj besplatno, zašto prosječni student tamo duguje stotine tisuća kuna kredita po njegovom završetku? Školarina nema - ali nema ni prehrane ni smještaja po cijenama koje su daleko ispod komercijalnih, nema ni besplatnog prijevoza, NEMA NI VJEČNIH STUDENATA - jer svaka dodatna godina studiranja znači dodatnih 50-100 tisuća kuna kredita za otplaćivati. A kvote se i te kako određuju prema (dobrim dijelom komercijaknim) potrebama švedskog, norveškog i finskog društva. Srećko Horvat je ili neinformiran ili je lažljivi demagog. Vjerojatno oboje.

E, Srećko, moš ga lupetat, svaka ti čast.
Dugo se nisam ovako dobro nasmijo, još od gledanja na TV pijanog Kajina kako vatreno raspravlja o krivoj točci dnevnog reda u Saboru.

"U Hrvatskoj je 1993. na trošak države studiralo 88 posto studenata, a 2008. taj je broj upola manji."

Srećko, druže, hajde to izrazi u apsolutnim brojevima studenata tada i onda. Je li apsolutni broj studenata koji studira na trošak države bitno manji sada nego 1993?

netko je već stavio referendum za točku na plenumu i kad je došla na red nitko nije ni zucnuo, ni za ni protiv. ako hoćete referendum stavite na dnevni red i dođite raspravljati o tome. lako je biti pametan ispred kompjutera. ne bi ni ja imao ništa protiv referenduma, želim znati jel stvarno cijeli nije briga za ovu borbu, jer ako je tako ne želim trošiti svoju energiju i živce

to sto vi trazite nema nigdje na svijetu i samo bi do kraja destruiralo ovaj sustav. a ovo oko prijevoza i hrane je istina. mislim da se ni u engleskoj ne placa godina, ali na njihovim web stranicama piše (gledao sam za cambridge) kako u okolici fakulteta ima restorana za prihvatljive cijene - 10 funti. to je 100 kuna po obroku, za one koji ne racunaju sami. a mi jedemo za 8 kuna. ma neobrazovani idioti ovo vode i ne znam dokad ce ovo raditi.

@Anonimno 12:51
U apsolutnim brojevima broj studenata koji studiraju uz potporu ministarstva sada i 93. je isti (il nešto manji). Broj onih koji plačaju (redoviti uz osobne potrebe + vanredni) raste u ovisnosti o vremenu.

@Spring: u Engleskoj ima školarina.
U Baselu na tehničkom fakultetu školarina je 1.2k franaka. Austrija 700 eura godina. Belgija 800 eura godina. Bugarska 50-200 eura za one koji placaju,dok je dio uz potporu ministarstva. Luxemburg 200 eura godina. Nizozemska 1500 eura. Portugal 500 eura godina. Slovenija prediplomski besplatno,dalje neki oblici placanja. Španjolska 900 eura godina. E pa sad usporedi ove cifre i uvjete s našim ciframa i uvjetima.

Nadalje;
u Danskoj besplatno. Francuska besplatna. U 11 od 16 saveznih država u Njemackoj bespaltno,a u ostalih 5 između 100 i 500 eura po godini. Irska,Poljska,Češka,Norveška,Švedska,Malta,Cipar,Malta,Finska besplatno.Eto samo neki podatci pa reci da nema besplatnog studiranja i da su naše školarine ok.

@spring - Bilo bi pametno pogledati relativan odnos plaća u Engleskoj i cijene obroka s plaćom i cijenom u Hrvatskoj. Ne kažem da nije naprosto fantastično da jedemo za 8kn, no činjenica je da si od 8kn na 100kn skočio/la neosnovano s (ne)namjernim hiperboliziranjem. Ako nastaviš, izgubit ćeš sugovornike. Ako ti je to namjera, ok.

"Bilo bi pametno pogledati relativan odnos plaća u Engleskoj i cijene obroka s plaćom i cijenom u Hrvatskoj."

Pa, zar nije očito da plaće u Hrvatskoj ipak nisu 12.5 (=100/8) puta veće od onih kod nas. Dakle, u Hrvatskoj je itekako više subvencionirano nego u UK.

sorry, umjesto "veće" je trebalo pisati "manje".

stvar je u tome da nase obrazovanje zaista i ne vrijedi tih novaca, ali nisam siguran da je onda dobar nacin traziti da bude besplatno. ne vidim u ovom zahtjevu nista osim financija, a bilo bi puno pametnije stisnuti strukture da nam daju kvalitetno obrazovanje, sto se moze postici. za razliku od ovog.

GDP (PPP) per capita u Engleskoj $36,500, u Hrvatskoj $18,300. Prosječni studentski ručak u Engleskoj je £3, ne £10, ako govorimo u terminima kvalitete hrane iz menze, a ne o restoranu. Skok troška života u terminima ručka bi bio onda s 8kn na 25kn, ne na 100kn. Što i je bio smisao argumenta: nitko ne kaže da subvencioniranje u Hrvatskoj nije ogromna olakšica, ali ne pretjeruj. :) Previše se babaroga radi u cijeloj raspravi oko besplatnog školovanja, slippery slope na sve strane :)

ja bih sa Srećkom na čaj.

Rozi:
"U apsolutnim brojevima broj studenata koji studiraju uz potporu ministarstva sada i 93. je isti (il nešto manji). Broj onih koji plačaju (redoviti uz osobne potrebe + vanredni) raste u ovisnosti o vremenu."

To znači da država ništa nije oduzela. U Hrvatskoj danas ima podjednako ili nešto manje stanovnika kao 1993.

"u Danskoj besplatno. Francuska besplatna. U 11 od 16 saveznih država u Njemackoj bespaltno,a u ostalih 5 između 100 i 500 eura po godini. Irska,Poljska,Češka,Norveška,Švedska,Malta,Cipar,Malta,Finska besplatno.Eto samo neki podatci pa reci da nema besplatnog studiranja i da su naše školarine ok."

Još jedamput pročitaj Anonimnog@ 12:51. Provjeri koliko postotak studenata u Švedskoj, Danskoj, Norveškoj, Francuskoj i Finskoj uzima studentske kredite, i koliki su ti krediti, i kako se vraćaju. Pa jesu oni blesavi kad se toliko zadužuju kad im je navodno sve besplatno. Pogledaj koliko košta ručak u menzi (u Švedskoj 8x u Norveškoj 12x više nego u Hrvatskoj. Mjesto u studentskom domu u Švedskoj 8x više, u Norveškoj 11x. Neto-plaće su veće u prosjeku 3.5x, odnosno 4.5x. Razliku plaća država. Hrvatska država.

Možeš li dati konkretan izvor za te podatke koje navodiš? Bilo bi jako lijepo kad bi netko podastro neku komparativnu analizu s konkretnim brojkama na kojoj bi se temeljili ovakvi argumenti o razlikama u studentskom standardu kod nas i vani. Bez takvih podataka ovakvo prepucavanje odokativnim brojkama i postocima nema nikakvog smisla.

i dalje mi nije jasno...ako postoji tolika volja mladih za besplatnim skolstvom, zasto se ne izide na ulice? Ako je to opća stvar tim je logičnije da se ne blokira ffzg nego da se izide na ceste. Ali vidi se da jos nije gladno dovoljno ljudi da bi se izislo na ceste. Uostalom jel vi stvarno mislite da je nekog briga za ovu blokadu? Pa ni novine ovo vise ne prate...

woden:

Ništa odokativno:

http://www.worldsalaries.org/
http://www.uppsalastudentkar.nu/en/life/cost (cijene jednake za redovne i visiting studente)
http://www.sio.no/ (pogledati pod "Housing" i "Food and Beverage")
http://www.sporveien.no/Billetter-og-priser/ (Studentkort je mjesečna karta za javni prijevoz u Oslu.)
http://www.lanekassen.no/Hovedmeny/Stipend-og-lan/Hoyere-utdanning/Hvor-mye-kan-du-fa/ (državni krediti za studiranje u Norveškoj - prevedi s Google Translate ako ne razumiješ, but će dovoljno jasno).

Tek toliko da prestanete fantazirati kako je u Skandinaviji sve besplatno i da svi može raditi što hoće. Nije i ne mogu. Studiranje u Skandinaviji je u prosjeku bitno veći luksuz nego u Hrvatskoj. Tražite sustav kredita. Tražite osiguranje kvalitete obrazovanja. (neki studiji na FFZG-u poput filozofije su među najlošijima u Europi - i po nastavnom kadru i po onome što studenti znaju kad završe.) Šokantno je kako vas TO nimalo ne brine.

Da, da, društvo, Vi biste kao Skandinavci, a kada vam pokažu kako to Skandinavci rade, onda ipak ne biste. Priznajte i sebi i svijetu, vi biste zapravo kao SFRJ - kao zemlja u kojoj novac nije značio ništa jer su se osnovne ekonomske zakonitosti ignorirale u korist parola. Znamo s kakvim dogoročnim posljedicama.

Za Anonimnog u 18.44: Po čemu je to studij filozofije na FFZG među najlošijima u Europi? Na čemu temeljiš tu tvrdnju (osim na tekstovima Srećka Horvata)?

Mladi su uz nas. Oni to još ne znaju.
Ali će doznati. Jer mi smo avangarda mladih. A sve avangarde prije ili kasnije postanu mejnstrim!

Eto, zato nas niko ne j... dok se mi izblokiravamo i plenumiramo.... Uskoro će nam dići spomenik sličan ovom našem spomeniku Kranjčeviću

Odi na doktorat negdje na dobro sveučilište u inozemstvu pa ćeš vidjeti što znaš ti, a što tvoji kolege. Ili još bolje, položi odgovarajući američki GRE Subject.

I nađi tko čita i citira izvorne doprinose filozofiji tvojiih profesora (onih koji nešti objavljuju), pa ćeš dobiti bolju sliku o njihovom značaju u svijetu.

Za Anonimnog u 19.45: Prvo, to što kažeš vrijedi za većinu studija na FFZG, ali i za druge filozofske u regiji, pa čak i šire u Europi. Ne vidim da puno ljudi citira ekipu u Ljubljani ili Sarajevu ili Tirani. Drugo, uzimaš američki GRE kao kriterij. Pitam se koliko bi vodećih Francuskih filozofa položilo taj test. Bi li Heidegger položio taj test?
BTW: nisu ono moji profesori.

@jedan od ovih gore koji se ne znaju potpisati

Uspoređivati hrvatski studentski standard, i hrvatske troškove, sa skandinavskim studentskim standardom, i skandinavskim troškovima studiranja, a poptuno ignorirati ekonomsku situaciju u kojoj se hrvatski studenti nalaze u usporedbi sa skandinavskima, kolike su mogućnosti od švedskih prihoda otplaćivati kredit u usporedbi s hrvatskim prihodima (npr uzevši u obzir činjenicu da stanovnici u hrvatskoj tri puta veći iznos od plaće izdvajaju za namirnice i režije, odnosno osnovne potrepštine za život, nego što je to slučaj u zemljama koje imaju viši standard života) - navođenje samih tih brojki, bez komparativne analize relevantnih kontekstnih faktora, ništa ne znače. Možda nisu odokativne, ali njihovo tumačenje bez konteksta svakako jest.

Da studiranje u skandinavskim zemljama nije toliko velik luksuz i nepristupačno širokim slojevima društva, govori činjenica da u tim zemljama 71% učenika u generaciji upisuje fakultet. Skandinavske zemlje spadaju u zemlje koje imaju najširi pristup obrazovanju i najviše potpora za studente (stipendija i kredita) (http://www.oecd.org/dataoecd/23/46/41284038.pdf).

@woden: Odgovori mi na ovo pitanje: je li u Skandinavskim zemljama na snazi model koji zahtijevaju studenti FF-a: potpuno javno financiranje visokog obrazovanja, bez ikakvog vida placanja, u bilo kojem obliku, za bilo koga, na bilo kojoj razini studija?

Naravno da nije. Takav model ne postoji NIGDJE.

U nordijskim zemljama javno obrazovanje je javno financirano odnosno za studente besplatno, to uključuje i postdiplomske studije; u Švedskoj i Finskoj ono je besplatno ne samo za domaće studente već i za strane.

woden:
"U nordijskim zemljama javno obrazovanje je javno financirano odnosno za studente besplatno, to uključuje i postdiplomske studije; u Švedskoj i Finskoj ono je besplatno ne samo za domaće studente već i za strane."

Odlično, napredujemo. Ako želite skandinavski model, molim da preformulirate svoje zahtjeve na ovaj način:
- "Zahtijevamo od države da nam ukine subvencioniranje studentske prehrane, smještaja i prijevoza, i da ušteđeni novac proslijedi sveučilištima i fakultetima kao zamjenu za naše školarine. Time obrazovanje postaje besplatno za sve."
- "Budući da ovom izmjenom moramo plaćati stan, hranu i prijevoz po stvarnoj cijeni, zahtijevamo uspostavu agencije za izdavanje studentskih kredita pod uvjetima onima sličnima u skandinavskim zemljama. Maksimalni iznos kredita biti će korigiran obzirom na razliku u prosječnoj neto-plaći i troškovima života između skandinavskih zemalja i Hrvatske."

Eto. TO je primjena skandinavskog modela na hrvatske prilike. Ako ne želite to, priznajte i sebi i drugima da ne želite skandinavski model, nego nešto čega nema nigdje. Ako želite i besplatan studij i sadašnje subvencije, to nije zahtjev za besplatnim studijem - to je zahtjev da Vas država neto PLAĆA DA STUDIRATE. To je SFRJ model.

@woden: Nisi mi odgovorio na pitanje (oprosti ako je preslozeno, pa ti je tesko drzati na oku sve njegove komponente). Pokusajmo ponovo: Je li u Skandinavskim zemljama na snazi model koji zahtijevaju studenti FF-a: potpuno javno financiranje visokog obrazovanja, *bez ikakvog vida placanja, u bilo kojem obliku, za bilo koga, na bilo kojoj razini studija*?
DA ili NE?

Evo, ja cu odgovoriti mjesto njega:
Ne.

woden:
"Uspoređivati hrvatski studentski standard, i hrvatske troškove, sa skandinavskim studentskim standardom, i skandinavskim troškovima studiranja, a poptuno ignorirati ekonomsku situaciju u kojoj se hrvatski studenti nalaze u usporedbi sa skandinavskima, kolike su mogućnosti od švedskih prihoda otplaćivati kredit u usporedbi s hrvatskim prihodima (npr uzevši u obzir činjenicu da stanovnici u hrvatskoj tri puta veći iznos od plaće izdvajaju za namirnice i režije, odnosno osnovne potrepštine za život, nego što je to slučaj u zemljama koje imaju viši standard života) - navođenje samih tih brojki, bez komparativne analize relevantnih kontekstnih faktora, ništa ne znače. "

Gle, ti i Srećko ste tvrdili da želite skandinavski model. Ja vam samo pokazujem da zapravo ne želite. Vi od skandinavskog modela želite jedino da nema školarina - a od hrvatske države da vam dodatno subvencionira veći dio troškova smještaja, hrane i projevoza na račun toga što je ekonomska situacija hrvatskih studenata lošija nego ona skandinavskih. Ta logika bi možda štimala da je hrvatska država za razliku od svojih građana jednako bogata ili bogatija od skandinavskih država. Ali NIJE, dovraga - hrvatska država je jednako siromašna kao njeni građani jer se i financira iz njihovih prihoda!!! Odakle da takva plati i troškove školarina, i smještaj, i hranu, i prijevoz za dvostruko više studenata nego ih je imala 1993., i to studenata koji za istu razinu obrazovanja u prosjeku studiraju tri do četiri godine dulje nego njihovi skandinavski kolege? Ekonomski sustav je JEDAN, i kad podvučete crtu balans mora štimati - što vi ignorirate kao najgori ekonomski analfabeti.

Skandinavski model kod nas je neizvediv, jer oni u oobrazovanje ulažu tri puta više novaca iz proračuna nego mi. Neizvediv je osim toga i zbog financijske realnosti i životnog standarda njihovih državljana i naših. Zahtjev studenata nije uvođenje skandinavskog modela već besplatnog obrazovanja. Inače, od ovih troškova subvencija koje navodiš, jedino na prijevoz imaju pravo svi studenti (ne znam, doduše, kako je u drugim gradovima), subvencionirani smještaj u Zagrebu ima oko 12% studenata, a subvencioniranu prehranu u znatnom iznosu imaju samo studenti iz drugih gradova, zagrepčani imaju 200kn na iksici mjesečno. S druge strane, npr šveđani nemaju subvencioniranu prehranu i smještaj, ali dobijaju oko 1200 kruna mjesečno, od toga je otprilike polovica "allowance" dok je druga polovica studentski kredit.

Odgovor na ono gore pitanje je da: u nordijskim zemljama obrazovanje ne plaća nitko tko studira na državnim fakultetima (osim stranih studenata u nekim od tih zemalja), na nijednoj razini.

Pardon, kriva brojka: iznos na koji švedski studenti imaju pravo je 1800 kruna, trećina je allowance, ostalo je kredit.

A zašto ne prenosite i tekstove neistomišljenika?

U istom tom broju Obzora objavljena su i dva blokadi izrazito nesklona teksta, oba vrlo dobro napisana.

U Švedskoj se jedna trećina kredita pretvara u allowance/stipendiju, u Norveškoj do 40%, ali samo za studente koji podmire SVE obaveze i u roku polože SVE ispite tekuće godine (nema prenošenja i sličnih majmunarija). I ne za doktorski studij.

Ni kod nas pravo na subvencije ne traje bitno duže (kod njih je mislim 6 godina tojest 12 semestara), i pravo na neke se subvencije gubi ako ne podmiruješ obveze na vrijeme (student koji padne godinu neće moći ostvariti pravo na subvencionirani smještaj).

Prenosim komentar čovjeka zaposlenog na jednom Skandinavskom sveučilištu: "Nema školarina na državnim visokim učilištima koje bi studenti trebali platiti iz svog džepa, ali kvote se i te kako kontroliraju, i broj mjesta je ograničen. Nema subvencija - i stan i hranu plaćaš onoliko koliko koštaju, studenti s iskaznicom su eventualno oslobođeni plaćanja PDV-a na obroke u studentskim kantinama i to je sve. Što se tiče plaćanja doktorskih studija, sveučilište dobiva oko 50.000 kruna <=43.000kn> godišnje od onoga tko financira studenta (Norveška zaklada za znanost/NFR ili neki drugi izvor) za adminisrativne troškove. Ne, ne može bilo tko doći s ceste na doktorski studij - mora imati plaću/stipendiju iz koje dio ide za troškove obrazovanja."

Dakle, ako bismo htjeli Skandinavski model, trebali bismo:
(1) skresati postojece upisne kvote na razumnu mjeru i uspostaviti mehanizme kontrole istih.
(2) novac koji se sada izdvaja za postojece studentske subvencije (dom, hrana, prijevoz) prebaciti u budzet za pokrivanje troskova studija (skolarine) i stipendijske fondove.
(3) dogovoriti s bankama prihvatljive kreditne modele za studente.
(4) posebno regulirati plaćanje doktorskih studija.

Anketno pitanje za sve citatelje ovog Foruma: bi li se studenti okupljeni oko nezavisne studentske inicijative i plenuma slozili s ovim mjerama?

U slučaju da ste preskočili onaj gore dio gdje piše da studenti imaju pravo na određeni iznos kruna mjesečno a da je jedna trećina od toga "džeparac" a ostalo kredit - ova jedna trećina je subvencija, i na nju studenti imaju pravo kroz 12 semestara. A kredite im ne daju komercijalne banke nego država.

Ne, nije "džeparac" nego se pretvara u "džeparac" retroaktivno kao poticaj redovitim studentima, to samo onoliko dugo koliko traje studij (tri godine za prvostupnike). Ostalima koji ne polože sve (sve!) ispite s tekuće godine taj "džeparac" ostaje za otplatiti kao kredit. Taj retroaktivni "džeparac" u Norveškoj iznosi oko 3500 kruna ili 3000 kuna mjesečno, što je obzirom na životne troškove negdje na nivou 700 kuna u Hrvatskoj. Koliko znam, svaki obrok u menzi koji košta 4,40 kuna država subvenconira restoranu s dodatnih 15-ak kuna. Onaj tko jede dva obroka dnevno u menzi tako za mjesec dana potroši 30x2x15 = 900 kuna hrvarskih državnih novaca a da toga nije niti svjestan. Dodajte javni prijevoz, smještaj u domu itd. i vidjet ćete da obzirom na cijene hrvatski student potroši i dva korigirana iznosa "džeparca" njegovog norveškog kolege. I to bez da ima obavezu očistiti sve ispite u roku.

A zna li netko koliki su prihodi SC-a koje on ostvaruje ubirući "porez" na studentski rad, i da li taj novac isto ulazi u sredstva kojima se pokrivaju troškovi prehrane i smještaja?

Ne znam koliki su prihodi koje ostvaruje SC ali oni sigurno ulaze u sredstva kojima se pokriva rad SC-a, budući da u proračunu za 2008. stavka "Smještaj i prehrana studenata Studenstkog centra Zagreb - sufinanciranje" ima nešto manje od 109 milijuna kuna, a ako Zagrebačko sveučilište ima 60 tisuća studenata to znači da državna subvencija po studentu iznosi oko 150 kuna mjesečno odnosno manje od dvije tisuće kuna godišnje. A ako prihodi koje SC ostvaruje od studenskog rada ulaze u sredstva kojima se pokriva studenstki standard, onda država ne subvencionira studente već se oni dijelom subvencioniraju i sami. Zar ne?

Upitnice?, buduci da si ovdje domaca, pa pretpostavljam i bliska ekipi iz nezavisne inicijative, mozes li prokomentirati post od Anonimnnog od 1/12/09 09.44? Hvala.

Mogu: studenti ne traže skandinavski model nego besplatno obrazovanje.

Ako bismo htjeli skandinavski model, morali bismo zahtijevati dva ipo puta veća izdvajanja za obrazovanje od sadašnjih odnosno da se ta izdvajanja s 0,87% bdp-a povećaju na oko 2,3%, a taj zahtjev je daleko manje ostvarljiv od ovog koji studenti traže, a to je povećanje izdvajanja za školstvo za oko 0,1% ili 0,2%.

@Upitnik?: "Mogu: studenti ne traže skandinavski model nego besplatno obrazovanje."

Dakle, Srecko sracka kad veli: "Te su zemlje pokazale da nije komercijalizacija obrazovanja preduvjet boljitka ekonomije i društva, već besplatno obrazovanje."

Ostavimo Srecka. Ono sto ne razumijem je ovo. U iducem postu velis da skandinavski model nije model besplatnog obrazovanja. Isto tako velis da je skandinavski teze ostvariv, jer zahtijeva veca izdvajanja. A onda impliciras da je zahtjev za potpuno besplatnim obrazovanjem lakse ostvariv od skandinavskog modela. Nesto tu ne stima.

Pretpostavljam da pod "izdvajanje za skolstvo" u posljednjoj recenici mislis na "izdvajanje za visoko obrazovanje". Zar u ovih 0,1% ili 0,2% povecanja imas ukalkulirane troskove besplatnih doktorskih studija? Pa realni trosak jednog doktorskog studija iz biomedicinskih znanosti krece se od 250.000 do 500.000 kuna. I dok bi to vani za doktoranta placala farmaceutska tvrtka, kod nas ce placati porezni obveznici?

Nisam nigdje rekla da skandinavski model nije model besplatnog obrazovanja, već samo da je on takav model besplatnog obrazovanja kakav mi ne možemo samo tako preuzeti.

Što se tiče brojki, citiram ovaj članak iz Novog Lista:

Kad bi željela ispuniti aktualni studentski zahtjev koji glasi »Potpuno javno financiranje javnog obrazovanja«, Hrvatska bi svoja proračunska davanja visokom školstvu trebala povećati za relativno mali iznos – svega 0,1 do 0,2 posto BDP-a. Izračun je jednostavan – BDP u prošloj je godini bio 299 milijarda kuna, a prema podacima koje Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa nije demantiralo, a sveučilišta potvrdila objavama ukupnog iznosa njima uplaćenih školarina, za stvarno »besplatne« studije, bez financijske participacije studenata, potrebno je dodatnih 300 do 500 milijuna kuna. No, čak ni ovim povećanjem izdvajanja za visoko školstvo ne bi dostigla 1 posto BDP-a, a kamoli europski prosjek.

Upitnik: "stavka "Smještaj i prehrana studenata Studenstkog centra Zagreb - sufinanciranje" ima nešto manje od 109 milijuna kuna, a ako Zagrebačko sveučilište ima 60 tisuća studenata to znači da državna subvencija po studentu iznosi oko 150 kuna mjesečno odnosno manje od dvije tisuće kuna godišnje."
Od tih 60000, redovnih studenata koji daju godinu za godinu bez padova i prenošenja ispita ima sigurno manje od 20% (ne znam koliko, ali vjerojatno puno manje). Kada bi se subvencije ("džeparac") skandinavskog tipa davao samo njima (kao u Skandinaviji), svaki bi dobio po 750 kuna - što je u usporedbi s troškovima podjednako kao 3000 kuna koje dobivaju redoviti studenti u Norveškoj. Dakle, sve ima smisla, samo što vi to nećete. Vi hoćete računicu koja ne štima. Možda da predložite da vam na prvu godinu uvedu na FFZG elementarnu matematiku kao obavezan predmet, a ni malo ekonomije ne bi bilo na odmet. Čisto radi opće kulture budućih društvenjaka i humanista.

Što se brojki iz Novog lista tiče: ako je to ono što tražite, tražite sustav koji je doduše bez školarina, ali u kojem od jednakosti nema ni J. Taj sustav bi s jedne strane diskriminirao redovite studente slabijeg imovnog stanja tek nešto manje nego sadašnji - jer će bez kredita i vlastitih prihoda imati problema i s 4,40 kune po obroku i 300 kuna mjesečno za dom, a s druge strane bi diskriminirao i dalje redovite studente slabijeg imovnog stanja iz Zagreba i okolice koji će bez kredita i vlastitih prihoda biti prisiljeni živjeti s roditeljima tijekom studija i hraniti se kod njih (što je u Skandinaviji gotovo nezamislivo). Stoga zaboravite sve te parole o socijalnoj jednakosti - barijere za siromašne su postojale i u prošloj državi, a postojat će i dalje ako političari budu dovoljno nesmotreni da prihvate vaše zahtjeve.

@ Anonimno 2/12/09 09:54

Ne znam koliko studenata daje sve redovito, ali to nije ni poanta. Poanta je da država ne subvencionira studente, nego sufinacira, a da se oni (ne znam kolikim dijelom, trebalo bi istražiti) subvencioniraju i sami. A ako iz studentskog rada (rada svih studenata) idu sredstva za pokrivanje studentskog standarda, onda svi studenti imaju pravo na ta sredstva a ne samo oni koji sve polože u roku. Oni koji polažu u roku bi eventualno imali pravo na veće subvencije, a djelomično to i jest slučaj kod nas - redoviti studenti koji nisu iz Zagreba imaju pravo na subvencionirani smještaj.

@ Anonimno 2/12/09 12:40

Postojeći sustav diskriminira na isti način, samo s još dodatnih 6 do 10 tisuća kuna godišnje troška. Uz to, postojeći sustav omogućava daljnji rast školarina (a ne treba zaboraviti da su nam školarine među najvećima u Europi, i da rastu svakih par godina) i rast broja studenata koji studiraju uz plaćanje (koji je s 12% koliko je bilo na početku devedesetih sad narastao na oko 55%).

"Poanta je da država ne subvencionira studente, nego sufinacira, "

Zovi to kako hoćeš. Država im pokriva dobar dio troškova koje npr. skandinavski studenti moraju pokrivati sami. Iz kredita.

"a da se oni (ne znam kolikim dijelom, trebalo bi istražiti) subvencioniraju i sami. A ako iz studentskog rada (rada svih studenata) idu sredstva za pokrivanje studentskog standarda, onda svi studenti imaju pravo na ta sredstva a ne samo oni koji sve polože u roku."

Ne slijedim tvoju logiku. Prvo potraži brojke, pa da vidimo o kojem se iznosu radi - koliko znam, mali broj studenata radi preko student-servisa, većina samo povremene poslove, te sumnjam da je prihod u rangu državnih subvencija/sufinanciranja. I drugo, zašto bi prihodi SC-a od student-servisa pripadali i lošim studentima? Postoji dio novaca koji ide studentu koji je odradio posao - bez obzira kakav student bio. Ostatak mora ići na primjerne studente, kao što ide i financiranje u Skandinaviji.

"Oni koji polažu u roku bi eventualno imali pravo na veće subvencije, a djelomično to i jest slučaj kod nas - redoviti studenti koji nisu iz Zagreba imaju pravo na subvencionirani smještaj. "

Zašto? Zašto siromašni zagrebački studenti moraju živjeti kod siromašnih roditelja samo zato što su iz Zagreba?

"Postojeći sustav diskriminira na isti način, samo s još dodatnih 6 do 10 tisuća kuna godišnje troška. "

Ne najbolje studente.

"i rast broja studenata koji studiraju uz plaćanje (koji je s 12% koliko je bilo na početku devedesetih sad narastao na oko 55%)."

Apsolutni broj studenata koji studira bez plaćanje nije se bitno (ako i uopće) smanjio u usporedbi s početkom devedesetih. Dodatni broj se uključio uz plaćanje. Država nije dužna prihvatiti 55% veću kvotu bez plaćanja nego početkom devedesetih ako ju nikad nije planirala i ako nije izračunala da joj treba.

Prihodi od SC-a pripadaju svim studentima (btw, zašto bi lošiji bio naprimjer student koji je jednu godinu pao zbog nekog lijevog profe a ima prosjek 4,5 od studenta koji nije ništa pao ali ima prosjek 3,0?) zato jer svi studenti rade a ne samo oni izvrsni. Zašto bi netko, tko je lošiji student pa mora plaćati svoje ects bodove, radio ali ne imao pravo na studentske subvencije koje se financiraju iz postotka koji SC zarađuje od svakog studentskog ugovora?

Što se tiče toga koliki su prihodi od studentskog servisa, ovdje piše da su 2004. bili veći od 50 milijuna kuna (kroz četiri prethodne godine pokazuju solidan rast), te da su donosili 24% prihoda SC-a dok je prihod od MZOŠ-a bio 49%. Nemam vremena sad za tražiti novije podatke ali mislim da i ovi zastarjeli pokazuju da je prihod od studentskog rada daleko od zanemarivog.

Objavi komentar


Prostor za komentare služi omogućavanju plodne i konstruktivne rasprave o objavljenim člancima. Komentari se zbog toga moderiraju te će se brisati komentari nevezani uz raspravu (spam), namjerno poticanje rasprave samo da bi se raspravljalo, odnosno postanje komentara u svrhu disrupcije civilizirane debate (trolanje), te srozavanje rasprave na sitničava prepucavanja, ad hominem prozivanja sudionikâ ili bilo kojih drugih osoba i iznošenja prijetnji sudionicima rasprave ili bilo kojim drugim osobama.

Ukoliko komentirate kao neregistrirani korisnik, molimo vas da izaberete opciju "IME/URL" i upišete neko ime, polje URL može ostati prazno. Upute za registrirano komentiranje možete pročitati ovdje. Upute i smjernice vezane uz komentiranje i moderiranje komentara nalaze se ovdje. Stavovi izneseni u komentarima izjave su pojedinaca i ne odražavaju službene stavove uredništva stranice niti plenuma FFZG-a. U komentarima su dozvoljeni HTML tagovi <b>, <i> i <a>.

Zbog sustava automatske detekcije spama neki bi komentari mogli greškom završiti u spam folderu; u tom će slučaju urednici stranice ispraviti grešku čim budu u mogućnosti.