Iz medija – 1. prosinca 2009.

Donosimo pregled izvještaja iz medija o studentskim blokadama, besplatnom obrazovanju i dva prosvjeda koja su organizirali studenti Fakulteta političkih znanosti u proteklih nekoliko dana. Naravno, najveći dio prostora smo dali današnjim događajima s prosvjeda ispred Ministarstva s kojeg možete pogledati i više video materijala. Tu su i vijesti o prekinutim blokadama na Filozofskom u Splitu i Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci te novim metodama borbe FPZG-ovaca.

Dnevnik.hr:
Živi obruč: Interventna policija odnosila studente (video)
“Iz zahtjeva dijela studenata FPZ-a dostavljenih ministarstvu vidljivo je da su njihovi zahtjevi malo promijenjeni te se više ne traži bezuvjetno besplatno obrazovanje za sve, već besplatno obrazovanje za studente koji ispunjavaju uvjete propisane aktima visokih učilišta”, rekao je Bonacci. Dodao je da je to ono što je rektorski zbor i ministarstvo predlagalo od početka.

e-Zadar:
Zadarski studenti opciju blokade ostavili otvorenom
Metode nastavka borbe protiv komercijalizacije znanja, uključujući i mogućnost blokade predavanja i jučer su bile predmetom rasprave, koja i dalje ostaje otvorena.

Glas Istre:
Studenti čekaju novu zgradu
U bivšoj vojarni, gdje trebaju proraditi studiji riječkog veleučilišta, nema nikakvih pomaka premda je bivši pazinski gradonačelnik Neven Rimanić dao riječkom veleučilištu 200 tisuća kuna i sadašnji još jedanput toliko, ustvrdio je Valter Milohanić (nositelj Nezavisne liste) na sjednici gradskog vijeća.

Glas Slavonije:
Sveučilište stvara zalihu za crnu 2010. godinu
“Imamo informaciju da ćemo dobiti smanjena sredstva za materijalne troškove, ali jednaka za osobne dohotke. Kada već stežemo remen, kao i ostali u državi, bar neće biti zaustavljeno napredovanje znanstvenika”, kazala je rektorica u ponedjeljak.

H-alter:
Pendrek umjesto Fuchsa
Studenti Fakulteta političkih znanosti spontano su nakon prosvjeda blokirali izlaze iz resornog ministarstva čiji su ih zaposlenici udarali, pljuvali i vrijeđali. Reagirala je interventna policija koja je “odnijela” studente koji su pružali pasivan otpor. Umjesto ministra studenti su dobili specijalnu policiju. Jedini komentar Fuchsovog glasnogovornika Duje Bonaccija je bio: “Nisam pametan”.

HRT:
Protiv studenata intervenirala policija (video)

Oko 400 studenata Fakulteta političkih znanosti i Filozofskog fakulteta prosvjedovalo je danas ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa blokirajući zaposlenicima izlaze iz zgrade. Reagirati je morala interventna policija koja je studente, koji su se pasivno opirali, premjestili s prolaza.

iPress:
Pula: Studenti otvorili dom i menzu
Pulski su studenti nastavili s blokadom Sveučilišta, a kreativnim performansom pokušali su senzibilizirati javnost te još jednim podsjetiti resorno ministarstvo na loš životni standard studenata u Puli. Naime, posljednjih su dana gradili, a danas, rezanjem vrpce i prigodnim domjenkom, svečano otvorili dom i menzu u Puli. U dom se uselio i prvi student kojemu je ključ uručio ‘ministar’, a i prezalogajilo se u novoj menzi.

Javno.com:
Studenti doživjeli šok tijekom prosvjeda (foto galerija)
Udarali ih cipelama i nazivali “stokom”
Policija je po dolasku studente razmaknula vukući ih po podu, jer snagama reda nisu željeli pružati otpor, a isto su učinili i sa studentima, koje su micali s izlaza iz garaže.

net.hr:
Čeka li studente postrevolucionarna depresija? (video)
Profesor Raspudić je na tribini o studentskoj blokadi zauzeo stav da se ona mistificira, dok su ostali na pozicijama da se radi o važnom političkom i društvenom događaju.

net.hr:
Policija vukla studente, činovnici ih pljuvali i vrijeđali (video)Oslobađajući Ministarstvo obrazovanja policija je studente raznosila i vukla po pločniku, a neki od činovnika na njih su nasrnuli cipelama i uvredama.

Novi list:
Prekinuta blokada riječke akademije
Studenti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci od danas više ne blokiraju nastavu u Akademijinoj zgradi, a Filozofski fakultet, koji je još u blokadi, organizirao je nastavu na drugim mjestima.

Slobodna Dalmacija:
Deblokada na Filozofskom fakultetu u Splitu i FPZ-u u Zagrebu
Studenti su u današnjem priopćenju izvjestila kako će umjesto dosadašnje blokade nastave u glavnoj zgradi Filozofskog fakulteta u Radovanovoj ulici “razmotriti druge metode borbe za potpuno javno financiranje visokoškolskog obrazovanja”.

Večernji list:
Nacionalna zaklada nije podijelila obećanih 1000 stipendija
“Tisuću stipendija za tisuću kuna” moto je Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu, no ovogodišnji rezultati razočarali su kandidate. Stipendiju je dobio 851 student i učenik, a bez tisuću kuna mjesečno ostalo je njih 149.

Večernji list:
I profesori plaćaju hranu u menzama iksicom, a ne bi smjeli
“Morate shvatiti da je ovo bila samo provjera i ovdje nije riječ o kažnjavanju. Ovo su studentske menze u kojima mogu jesti samo studenti. Moraju postojati pravila”, poručio je Niko Vidović, direktor Studentskoga centra. Koliko je stajala “provjera” koja ja zahtijevala angažiranje zaštitara što su u menzama radili 8 sati, nije odgovorio.

Večernji list:
Na prosvjedu studenata pred Ministarstvom i interventna policija (foto galerija)

ZaMirZine:
Prihvaćeno besplatno studiranje, ali uz uvjete
Povjerenstvo za izradbu prijedloga zakonskog okvira promjena u visokoškolskom obrazovanju na svom je prvom sastanku, održanom danas na zagrebačkome Filozofskom fakultetu i uz nazočnost nekoliko predstavnika studenata prosvjednika, prihvatilo načelo studiranja bez plaćanja za preddiplomski i diplomski studij, za studente koji udovolje semestralnim uvjetima pojedinih sastavnica.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve