Izvještaj sa 71. plenuma, 26. siječnja 2010.

Na 71. plenumu održanom 26. siječnja 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda. Najavljeni su sastanci radnih grupa za sljedećih tjedan dana te ponovno emitiranje radio drame o proljetnoj blokadi. Plenum je odlučio dati i formalnu podršku akciji “Ne damo Varšavsku”. Radna grupa za analizu dokumenata je podnijela izvještaj o “Prijedlogu načela novog sustava financiranja javnoga visokog školstva”. Svi su pozvani sudjelovati u alternativnom programu te dijeliti Skripte.

Na 71. plenumu održanom 27. siječnja 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda.

Radio drama Ljube Pauzina o proljetnoj blokadi pod nazivom Ten days that shook the world-pobuna na Filozofskom fakultetu bit će ponovno emitirana 30. siječnja u 18:05 na Prvom programu Hrvatskog radija, te u utorak na streamu.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darko Tipurić je 20.1. i službeno suspendiran.

U četvrtak, 28.1. u dvorani 3 u 18 sati održat će se još jedna u nizu tribina o Studentskom zboru.

Izašao je 14. broj Europskog glasnika s tematom Kriza obrazovanja. Na promociji koja će se održat ovog petka, 29.1.2010. u 19 sati u D7 govorit će Velimir Visković, Dražen Katunarić, Žarko Paić i Srećko Horvat.

Na grupi za analizu dokumenata razgovaralo se o spornim točkama Prijedloga načela novog sustava financiranja javnoga visokog školstva. Uz naplaćivanje ECTS bodova te otvorene mogućnosti vraćanja školarina u trenutnom obliku ukoliko Vlada ne ispoštuje ugovor, prema Povjerenstvu pravo na studij bez plaćanja je uvjetovano postotkom BDP-a izdvojenog za naobrazbu i znanost. Pravo na obrazovanje nikako ne smije biti tek sporedna stvar koja se može ostvariti ako u proračunu ostane viška novca. Na plenumu se razgovaralo i o gubitku studentskih prava. Idući sastanak grupe za analizu dokumenata na kojem će se završiti analiza prijedloga Povjerenstva održat će se u ponedjeljak, 1. veljače u 17 sati.

Povela se burna rasprava o nedovoljnom distribuiranju Skripte. Najnoviji brojevi Skripte se nalaze u A-001. Mole se svi zainteresirani da je odnesu u SC, podijele po fakultetima, domovima i haustorima. Također su potrebni dobrovoljci koji bi širili tekstove objavljene na portalu po virtualnom prostoru.

Programska sekcija sastat će se u srijedu, 27. siječnja u 20 sati.

Radna grupa za širenje direktne demokracije sastat će se u srijedu u 18h. Razgovarat će se o distribuciji Radničkog FAQ-a, o umrežavanju zainteresiranih te o edukacijskom programu i novim brošurama.

Grupa za analizu dokumenata na kojoj će se analizirati Zakon o radu sastat će se u četvrtak, 28. siječnja u 16 sati.

U subotu, 30. siječnja u 17 sati održat će se sastanak grupe za evaluaciju, na kojoj će se raspravljati o problemima u radu određenih radnih grupa i o trenutnoj situaciji.

Grupa za međuplenumsku suradnju sastat će se u ponedjeljak u 20 sati. Razgovarat će se o postblokadnom stanju na fakultetima diljem Hrvatske.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane građane. Sastanci se održavaju u A-001.

Plenum je odlučio dati podršku akciji Prava na grad i Zelene akcije Ne damo Varšavsku. Svi zainteresirani za aktivno sudjelovanje u akciji mogu ostaviti kontakt u KSFF-u.

Plenum daje KSFF-u na raspolaganje video materijale s blokade za potrebe obilježavanja dvadeset godina Kluba te kolegici za film o performansu koji će biti prikazan na Danima hrvatskog filma.

Sudionici plenuma imaju arhivirane zanimljive članke iz Jutarnjeg lista i drugih medija. Na sastanku mini akcija u petak u 17 sati razgovarat će se o ideji o održavanju izložbe čije bi okvirne teme bile EPH o radnicima i EPH o studentima.

Plenum je obaviješten da je stanje blagajne 586 HRK.

Idući plenum održat će se u utorak, 2. veljače u 20h.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 22:19.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.