kolumna

Izvještaj sa 73. plenuma, 9. veljače 2010.

Na 73. plenumu održanom 9.2.2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda. Radne grupe izvijestile su o detaljima izložbe članaka EPH, o izlasku iz tiska Radničkog “FAQ”-a te o novom konceptu alternativnog programa. Također se kreće s držanjem predavanja o direktnoj demokraciji u srednjim školama. Plenum je odlučio pružiti i formalnu podršku lektorima na našem Fakultetu koji planiraju štrajk. Nažalost, još nismo doznali gdje će se održati naredna sjednica Rektorskog zbora, vjerojatno zbog sigurnosnih razloga. Plenum je pozvao sve zainteresirane građane da se priključe prosvjedu “Ne damo Varšavsku” danas u 18 sati.

Na 73. plenumu održanom 9.2.2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda.

U srijedu 10. veljače u 18:30 sati u dvorani 5 održat će se sjednica Vijeća studenata Filozofskog fakulteta. Jedna od točaka dnevnog reda je izmjena strukture programa pri Centru za obrazovanje nastavnika. Studenti koji će prisustvovati sjednici zamoljeni su da podnesu izvještaj na idućem plenumu.

Studenti dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu moraju platiti participaciju u materijalnim troškovima studija bez obzira na to plaćaju li školarinu ili ne. Je li tih 480 HRK koje plaćaju studenti preddiplomskog studija, odnosno 700 HRK koje plaćaju studenti diplomskog studija, ustvari školarina nazvana drugim imenom?

Sutra u 18 sati započinje prosvjed Zelene akcije i Prava na grad protiv devastiranja Varšavske ulice radi izgradnje ulaza u podzemnu garažu kompleksa Cvjetni prolaz, investitora Hoto grupe. Svi zainteresirani za dežurstva u kontejneru u Varšavskoj neka se jave na e-mail: luka[at]zelena-akcija.hr. Smjene traju 4 sata, prva jutarnja smjena počinje u 8 sati. Osigurani su hrana i grijanje.

Programska grupa će pokušati organizirati ciklus tribina s gostujućim predavačima o intelektualcima i tranziciji. Predviđeni tempo održavanja tribina je bar jednom u dva tjedna s početkom u ožujku. Petkom u 18 sati održavat će se projekcije dokumentarnih filmova. Svi koji imaju prijedloge teme tribine ili predavača, pošaljite e-mail na: program.blokade[at]gmail.com. Sljedeći sastanak održat će se u ponedjeljak, 15. veljače u 18 sati.

Radna grupa za širenje direktne demokracije obavijestila je plenum da su dogovoreni termini za predavanja u srednjim školama. Zainteresirani predavači javite se na e-mail: direktna.demokracija[at]gmail.com. Radnički “FAQ” je izašao iz tiska i može se, zbog dijeljenja, pokupiti u prostoriji A-001. Sljedeći sastanak održat će se u petak, 12. veljače u 18 sati .

Mini akcije su izvijestile da smo dobili prostor za izložbu članaka Jutarnjeg lista u klubu Studentskog centra. Otvorenje izložbe je 12. 4., a izložba će trajati dva tjedna i na njoj će se organizirati tribine s temom mediji. Cjelodnevna radionica na kojoj će se birati tekstovi i na koju su pozvani svi zainteresirani održat će se u subotu 27.2. Pričalo se i o oglašavanju izložbe.

Nismo uspjeli saznati lokaciju sjednice Rektorskog zbora na kojoj će se razgovarati o Zakonu o sveučilištima i koja će se održati 24. i 25. veljače. Ako netko zna lokaciju sjednice, molimo da nas kontaktira na e-mail.

Plenum je odlučio poslati pismo podrške lektorima zaposlenim na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji zbog potplaćenosti 22. veljače ove godine započinju štrajk.

Pročitan je odgovor pučkog pravobranitelja na pritužbe o troškovima studija koje su upućene Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa tijekom proljetne blokade. Pravobranitelj je Ministru dao preporuku da u okviru svojih ovlasti poduzme odgovarajuće mjere kako bi se pitanje troškova studiranja i participacije studenata u tim troškovima uredilo sukladno Ustavu, međunarodnim ugovorima i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Odgovor će u cijelosti biti objavljen na portalu Slobodni Filozofski.

Plenum je odlučio podržati zahtjev Studentskog zbora za izmjenom članka 120. Statuta Filozofskog fakulteta u Zagrebu kojim bi se redovnim studentima starog sustava produžila prava studiranja za još jednu ili dvije akademske godine.

Plenum je odbio prijedlog slanja redovnih izvještaja s plenuma svim djelatnicima i studentima Fakulteta. Odlučeno je da će se svima slati relevantne obavijesti poput očitovanja, podrški, sadržaja alternativnog programa i linkova na nove brojeve studentskog glasila Skripta.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 16. 2. u 20 sati u prostoriji D7. Izglasane su moderatorice i plenum je zaključen u 21:38.

10. veljače 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka