Izjava za medije 29. ožujka 2010.

Sutra u 15:30 pred HNK-om započinje studentska protestna akcija “Stop školarine – SVEučilište SVIMA” u organizaciji studenata PMF-a, FFZG-a, Fakulteta političkih znanosti i Ekonomskog fakulteta. Akcija se događa skoro godinu dana od početka prvih blokada na hrvatskim fakultetima i odgovor je na Vladinu inertnost i “politiku odgađanja” čiji je rezultat i nedavna, u najmanju ruku nejasna, odluka o “besplatnom studiju za brucoše”, a prema svemu sudeći, i uvođenje naplaćivanja školarina na diplomskim studijima. Još jednom se obraćamo hrvatskoj javnosti povodom sutrašnjeg prosvjeda i spomenute odluke Vlade RH.

U posljednje dvije godine studenti su organizirali niz prosvjeda i akcija. U dva navrata, to je kulminiralo i blokadama niza fakultetâ. Svrha tih akcija bila je uvijek ista: suprotstaviti se sve dubljoj komercijalizaciji visokog obrazovanja i prešutnom uvođenju dohodovnog cenzusa putem školarina. Oboje predstavlja oblik napada na pravo na obrazovanje, a time nužno i napad na ideal socijalne jednakosti.

Mediji i političke elite, dežurne perjanice liberalne demokracije i birokratski proroci novih “europskih standarda” u napadima koje zajedno orkestriraju prepoznaju samo nužne korake k društvenoj modernizaciji. U njihovoj specifičnoj viziji poželjnog “modernog” društva socijalna prava predstavljaju tek zastarjele privilegije i iracionalan trošak. Stoga ih je nužno što prije ukloniti s puta – u ime “izvrsnosti” i neupitne dobronamjernosti zakonâ tržišta. U takvoj jednadžbi prava postaju privilegijem pobjednika – manjine dovoljno bogate, sposobne i moćne da sjedne na vrh socijaldarvinističke priramide. Matematička racionalnost državnog budžeta ne dozvoljava drugačiji oblik društvene racionalnosti.

Ova vrsta logike, međutim, prešućuje dvostruko unutarnje proturječje. Prvo, oni koje će objektivna ograničenja budžeta lišiti prava na pristup visokom obrazovanju djeca su iste one većine koja budžet poreznim davanjima i puni. Drugo, otežavanje pristupa visokom obrazovanju većini stoji u opreci čak i s uskom vizijom društvenog napretka koju prizivaju tehnokrati kada govore o “društvu znanja“.

Akcijama koje smo dosad sproveli javno smo dali do znanja da odbijamo tu logiku i njezine destruktivne socijalne posljedice. Ne odustajemo od stečenog povijesnog minimuma socijalne jednakosti! U sferi visokog obrazovanja, to se prevodi u jasan zahtjev: u potpunosti javno financirano visokoškolsko obrazovanje!

S istim tim zahtjevom, u utorak 30. ožujka 2010. u 15:30 ispred HNK održat će se protestna akcija “Stop školarine – SVEučilište SVIMA” u organizaciji studenata PMF-a, Filozofskog, Ekonomskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti, uz podršku studenata drugih fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoj.

Kontekst i neposredni povod: prije nekoliko dana Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku prema kojoj studenti koji ove godine upisuju prvu godinu preddiplomskog studija neće plaćati školarinu. Javnosti je predstavljena kao ispunjenje studentskog zahtjeva za besplatnim obrazovanjem.

Ipak, vladina odluka daleko je od ispunjenja studentskog zahtjeva. Njome nije obuhvaćen najveći broj studenata koji će i dalje biti prisiljeni plaćati studiranje. To su svi studenti viših godina preddiplomskog studija, studenti postdiplomskih studija i izvanredni studenti, a po svemu sudeći od ove godine pridružit će im se i studenti diplomskih studija. Rektori hrvatskih sveučilišta već otvoreno javno objavljuju da će zbog nedostatka sredstava studenti sljedeće godine vjerojatno plaćati diplomske studije (podsjetimo se, školarine za diplomske studije koje je dosad pokrivala Vlada zbog studentskog pritiska penju se na nekim fakultetima i na iznose od preko 9000 kuna).

Medijskim prikazima nasuprot, Vladina odluka ne osigurava besplatno obrazovanje čak ni brucošima. Kriterij zamaskiran konceptom “izvrsnosti” ne znači ništa drugo, nego da će većina studenata prve godine plaćati svoje školovanje po linearnom modelu ili plaćanjem ECTS-bodova.

Hoće li se brucoše financijski penalizirati po ECTS-bodu čija cijena neće biti zakonski regulirana, ili, još gore, hoće li se financijski penalizirati sve studente prve godine čiji prosjek ne bude izvrstan, ostaje i dalje nepoznanica. Ni model studiranja još uvijek nije poznat, iako nas od upisa dijeli svega nekoliko mjeseci.

Unatoč zaklinjanju mjerodavnih struktura u pravednost još uvijek mutnog i nedefiniranog koncepta “izvrsnosti”, očito je posrijedi samo još jedna varijanta modela po kojemu će većina studenata i dalje plaćati za studij, i to isključivo zbog nedostatka političke volje za ulaganje u visoko obrazovanje.

Fiskalna logika ne može biti jasnija: država je ove godine srezala proračun sveučilištima za čak 5%. Sveučilišta će dakle, umjesto da zatraže više novca od Vlade, razliku pokriti naplaćivanjem sve većih školarina studentima.

Posljedice takve politike Vlade ove godine najjasnije se ogledaju na Prirodoslovno-matematičkom i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tako je Fakultetsko vijeće Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, na kojemu je Ministarstvo dosad pokrivalo troškove za 80% studenata, ove godine odlučio naplatiti školarine svim studentima.

Na Ekonomskom fakultetu, pored činjenice da na preddiplomskom studiju već sada samo 10% studenata studira uz potporu Ministarstva, ove su godine drastično smanjene kvote za upis na diplomske studije. Takva se praksa uvodi i na Fakultetu političkih znanosti.

Velik broj studenata koji su završili preddiplomski studij neće moći nastaviti školovanje na diplomskom studiju jer za njih nisu predviđena mjesta. Drugim riječima, bit će prisiljeni prekinuti školovanje i pristati na status jeftine radne snage, obzirom da se diploma prvostupnika ne prepoznaje kao visoka stručna sprema i zapravo ima zanemarivu tržišnu vrijednost.

Ovim protestom, koji predstavlja samo jednu u nizu budućih masovnijih akcija, potvrđujemo da ne odustajemo od obrane prava na obrazovanje. Pravo koje nije u jednakoj mjeri dostupno svima, prestaje biti pravom. Uvođenje financijskih pragova oblik je njihova prešutnog ukidanja. Tko to prihvati bez pogovora i otpora odustao je od jednakosti.

Sve kojima je to previsoka cijena pozivamo da nam se pridruže u utorak u 15:30 ispred Hrvatskog narodnog kazališta.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve