Izvještaj sa 76. plenuma, 9. ožujka 2010.

Na 76. plenumu održanom 10. ožujka 2010. godine raspravljalo se o dvanaest točaka dnevnog reda. Podneseni su izvještaji radnih grupa o aktivnostima poduzetim u protekla dva tjedna, uključujući organizaciju izložbe “Jutarnji ponovno napada” te odgođeni izlet u Gorski kotar. Izim toga, sudionici plenuma su izvijestili o posjetu i sastancima s kolegama iz Beča koji od 11. do 14. ožujka planiraju razne akcije iskazivanja nezadovoljstva bolonjskim procesom. Sljedećeg tjedna su sjednice Fakultetskog vijeća našeg fakulteta i Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojima bi se trebalo raspravljati o školarinama.

Na 76. plenumu održanom 10. ožujka 2010. godine raspravljalo se o dvanaest točaka dnevnog reda.

Predavanje pod nazivom “Državna matura: plan, provedba, posljedice” održat će se u srijedu, 10. ožujka, u 18 sati u predavaonici D3. Izlagatelj je prof. dr. sc. Petar Bezinović sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, voditelj znanstveno-razvojnog projekta “Državna matura” od 2003. do 2007. godine. Nakon izlaganja će uslijediti rasprava.

Predstavljanje zbornika radova s konferencije “1968. i novi socijalni pokreti u Jugoslaviji“, održane od 12. do 14. lipnja 2009. u Novom Sadu, u organizaciji Alternativne kulturne organizacije (AKO) iz Novog Sada te ženskog informacijsko-dokumentacijskog centra Žindok iz Beograda održat će se u četvrtak, 11. ožujka, u 18 sati u konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta.

Pročelnik Gradskog ureda za graditeljstvo Davor Jelavić izdao je novo rješenje tvrtki “Tehnika” za ulaznu rampu za podzemnu garažu u Varšavskoj ulici u Zagrebu u sklopu projekta Hoto grupe Cvjetni prolaz, nakon što je prvotno rješenje, zbog žalbe stanara, poništilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Prekršajni sud u Zagrebu presudio je u korist prosvjednika iz Varšavske ulice, ustvrdivši da ih policija nije smjela uhititi jer nisu pružali otpor niti remetili javni red i mir. Policija se žalila na presudu.

Rektor Aleksa Bjeliš izjavio je za Večernji list da će odgovore na sva pitanja maturanata imati nakon sjednice Senata koja je zakazana za 16. ožujka. Kvote još nisu određene, a ministarstvo se nije očitovalo o obećanju da će prva godina studija iduće akademske godine biti besplatna za sve brucoše.

U suradnji s Radio SC-om osniva se Radio sekcija KSFF-a. Klub vas poziva da se iskušate kao novinari, voditelji, urednici, tehničari ili da na bilo koji drugi način sudjelujete u ostvarivanju niza radijskih emisija. Poduka, tehnička oprema i korisno iskustvo su osigurani! Javite se u Klub ili na ksff[at]ffzg.hr .

Radna grupa za Begovo Razdolje saznala je da se rektori ipak ne sastaju u srcu Gorskog kotara, nego na Plitvičkim jezerima. S obzirom na to da smo dobili informaciju da će Zakon o sveučilištima ići u javnu raspravu, zaključeno je da zainteresirani studenti neće otići na sjednicu Rektorskog zbora.

Plenum je odlučio da će raditi akciju na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu koja se održava 16. ožujka. Akcija će biti nalik onoj koja je trebala biti održana u Begovom Razdolju. Termin radne grupe na kojoj će se dogovoriti detalji akcije objavit će se naknadno na Slobodnom Filozofskom.
Istog dana je i sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta. Sveučilište je tražilo da mu fakulteti dostave školarine za sljedeću akademsku godinu unatoč onome što je iz MZOŠ-a došla informacija da se školarine ne moraju donositi jer se mijenja zakon. Podsjetimo, studentski predstavnici u Vijeću su već stavili veto na školarine. Školarine će ponovno biti na dnevnom redu na sjednici u utorak. Plenum će poslati dopis svim članovima Fakultetskog vijeća.

Plenum je odlučio poslati pismo podrške radnicima Jadranske pivovare i Željezare Split.

Odbijen je prijedlog za održavanjem konferencije za medije na kojoj bi se osvrnulo na događaje s radnicima, seljacima te na sjednicu na kojoj se u tajnosti raspravljalo o prijedlogu novog Zakona o sveučilištima. U kontaktu smo sa seljacima koji su sudjelovali u prosvjedima. Studenti su također posjetili Jadransku pivovaru i Željezaru Split te dijelili Radničke FAQ-ove i komunicirali s mnogim drugim radnicima.

Ugostili smo kolege iz Austrije koji su bili na proputovanju regijom. Na dva sastanaka uspoređivale su se blokade i obrazovni sustavi Austrije i Hrvatske te se razgovaralo o bolonjskom procesu, boljem povezivanju studenata i zajedničkim akcijama. Akcija Bologna burns održat će se u Beču od 11. do 14. ožujka. Pozivamo sve zainteresirane kolege koji su u mogućnosti da se odazovu akciji. Smještaj i hrana osigurani.

Nakon višesatne rasprave plenum je odlučio problem mailing lista radnih grupa plenuma i mailing liste Sloga prebaciti na radnu grupu za tehnička pitanja plenuma. Sastanak će se održati u ponedjeljak u 18 sati. Prijedloga je bilo raznolikih: od ukidanja obje liste preko formiranja službene liste plenuma. Raspravljalo se i o kriterijima za članstvo na pojedinoj listi.

Održano je šest predavanja o direktnoj demokraciji u srednjim školama. Radna grupa za širenje direktne demokracije sastaje se petkom u 18 sati u A-001.

Sastanak radne grupa za mini akcije na kojoj se organizira izložba Jutarnji ponovno napada održat će se u subotu u 16 sati.

Podsjećamo, sastanci radnih grupa su otvoreni za sve zainteresirane. Sastanci se održavaju u A-001.

Termin idućeg plenuma je utorak, 16. ožujka u 20h u D7.

Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni u utorak od 18h.

Plenum je zaključen u 00:04.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.