kolumna

Izvještaj sa 79. plenuma, 26. ožujka 2010.

Na 79. plenumu održanom 26. ožujka 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Najviše se vremena posvetilo prosvjednoj akciji “Stop školarine – SVEučilište SVIMA” koja će se održati u utorak 30. ožujka 2010. u 15.30 sati ispred Hrvatskog narodnog kazališta na Trgu maršala Tita. U organizaciji prosvjeda aktivno sudjeluju studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Ekonomskog fakulteta , Fakulteta političkih znanosti i Filozofskog fakulteta.

Na 79. plenumu održanom 26. ožujka 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Vlada je na sjednici 24.ožujka donijela odluku o plaćanju studija svima koji u akademskoj godini 2010./2011. prvi puta upišu prvu godinu preddiplomskog studija. Iako su upisi za tri mjeseca, još ne postoji model po kojem će brucoši studirati. Moguće je da se plaćanje uvede već u drugom semestru (linerani model ili plaćanje po ECTS bodu). I dalje plaćaju studenti druge i treće godine preddiplomskog studija, postdiplomci i izvanredni studenti.

Rektor Bjeliš je izjavio da je sveučilište od MZOŠ-a za ovu akademsku godinu dobilo samo 18% dogovorenog iznosa potrebnog za pokrivanje diplomskih studija.

Na Fakultetu političkih znanosti je srezana kvota za diplomski studij.

Plenum nije odabrao promatrače za sjednicu Senata 30. ožujka. Svi zainteresirani mogu otići.

Iz tiska je izašla i Prosvjedna Skripta.

Grupa za međuplenumsku suradnju na kojoj se organizira protestna akcija “STOP školarine, SVEučilište SVIMA” izvijestila je da se plakati i letci distribuiraju po fakultetima, domovima i menzama. U organizaciji prosvjeda aktivno sudjeluju studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Ekonomskog fakulteta , Fakulteta političkih znanosti i Filozofskog fakulteta.

Plenum je odabrao govornike koji će na protestnoj akciji pročitati medijsku izjavu. Studenti drugih fakulteta također će imati svoje govornike i izjave.

Odlučeno je da će se u ponedjeljak održati konferencija za medije kao najava protestne akcije. Odabran je jedan glasnogovornik, a ostali će biti odabrani na sastanku radne grupe za međuplenumsku suradnju. Idući sastanak ove radne grupe održat će se u subotu u 19 h.

Izvještaj su podnijeli i sudionici grupe za širenje direktne demokracije. Sakupljaju se videomaterijali koji će činiti multimedijalni paket za radnike i studente. Kuharica će se ovog vikenda moći kupiti na Anarhističkom sajmu knjiga u kinu Europa. Bit će dostupna i na Subversive film festivalu. Razgovaralo se i o emisijama na radiju SC.

Organiziraju se radionice o besplatnom obrazovanju i direktnoj demokraciji. Iduća radionica pod naslovom “Uvod u direktnu demokraciju” održat će se 8. travnja.

Sastanak grupe za mini akcije na kojem se nastavlja s organizacijom izložbe održat će se u subotu u 16 h. Pripreme su pri kraju, sljedeći tjedan se kreće u tisak.

U srijedu u 18 h u D3 Sanja Petkovska održat će predavanje “Bolonja i proces globalizacije”.

Film “Bastardi utopije” će biti prikazan idući četvrtak u 19h. Prošli četvrtak nije prikazan zbog tehničkih poteškoća. Umjesto njega prikazan je film “The Take”.

Idući plenum održat će se u utorak, 30.03. u 20h. Izabrani su moderatori

27. ožujka 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka