Prosvjedni FAQ
U utorak 30. ožujka 2010. u 15.30 sati ispred HNK održat će se protestna akcija "Stop školarine - SVEučilište SVIMA". Prosvjed organiziraju zagrebački studenti uz podršku drugih studenata iz Hrvatske zajedno s maturantima, tj. budućim brucošima. U nastavku pročitajte, u dobroj staroj tradiciji naših FAQ-ova, Prosvjedni FAQ u kojem se objašnjavaju najbitnije stvari vezane uz ovaj prosvjed.Zašto prosvjed?
U posljednje dvije godine studenti su organizirali više prosvjeda i u dva navrata su blokirali čitav niz hrvatskih fakulteta s jasno postavljenim zahtjevom: besplatno obrazovanje dostupno svima na svim razinama. Unatoč masovnoj mobilizaciji studenata i javnoj potpori za njihove zahtjeve (prema zadnjim istraživanjima, još je prije prvog vala blokada, u ožujku 2009, 76% hrvatskih studenata bilo za besplatno obrazovanje, a u peticiji za besplatno obrazovanje je skupljeno gotovo 100 000 potpisa, dok je u ožujku 2010. 72% građana bilo protiv smanjenja izdvajanja za obrazovanje), od vlasti su kao odgovor dolazila samo jalova obećanja i bacanje prašine u oči. Školarine se i dalje izglasavaju na fakultetima i sveučilištima – dapače, povećavaju se i povećava se broj studenata koji plaćaju, a postoje naznake i da se planira da svi studenti plaćaju diplomski studij.
Prosvjed ili blokada?
I prosvjed i blokada i razne manje akcije su legitimne metode borbe za studentske ciljeve. Organiziranje prosvjeda ne znači i odustajanje od metode borbe putem blokade fakulteta ni obrnuto. Neki studenti će sudjelovati i podupirati i jednu i drugu metodu, neki će podupirati samo jednu od metoda, no obje su samo dio šire i dugotrajnije političke borbe. Krupne promjene se ne događaju preko noći – besplatno obrazovanje nije nerealan cilj, ali u borbi treba biti ustrajan, odlučan i organiziran.
Zašto model studiranja "prva godina besplatno" nije besplatno obrazovanje?
Kao prvo, očito je da neplaćanje samo prve godine (ili samo prvoga semestra) studija nije isto što i besplatno obrazovanje. Nije jasno kako bi takav model točno trebao izgledati – koliki će postotak studenata plaćati nakon prve godine, što će biti s izvanrednim studentima, što će biti s plaćanjem ECTS-bodova, kolike će biti školarine itd. – ništa od toga nije poznato, osim da će svega toga biti, samo s mogućom poštedom u prvom ili prva dva semestra. Postdiplomski studiji se tu uopće pak ne spominju, što znači da se podrazumijeva da će se kao i dosad nastaviti skupo naplaćivati.
Takav sustav ne donosi nikakve bitne promjene. I bez dodatnih poznatih detalja, jasno je da bi velik dio studenata i u takvom sustavu plaćao za obrazovanje (školarine, ECTS-bodovi itd.), a nema nikakvog jamstva da se broj studenata koji plaćaju ne bi mogao i dalje (kao i dosad) povećavati i da školarine ili cijene ECTS-bodova ne bi i dalje mogle rasti. Cijena se ECTS-bodova, sasvim sigurno, ne bi mogla odrediti zakonom te ništa ne bi sprječavalo njezin nekontroliran rast. Nepotrebno je posebno i spominjati da bi, u situaciji kada bi veći broj padova donosio fakultetima više novaca, bilo nemoguće spriječiti namjerno postroženje praga prolaznosti.
Besplatna prva godina studija nije isto što i obrazovanje dostupno svima – to je donekle pristupačnije obrazovanje samo u prvom semestru preddiplomskoga studija.
Zašto model obrazovanja "besplatno za one koji ne padnu" nije besplatno obrazovanje?
Model obrazovanja po kojem bi redovni studenti koji ne bi pali godinu (ili određene kolegije) svi studirali besplatno, o kojem katkada govore vladajući birokrati (premda samo u formi usmenih obećanja), nije model besplatnog obrazovanja niti je ono što studenti traže. Kao prvo, u tom sustavu ostaju izvanredni studenti koji i dalje plaćaju svoj studij. Kao drugo, školarine na postdiplomskim studijima (koje su nevjerojatno visoke) također ostaju. Kao treće, plaćanje studija u tom modelu i dalje ostaje dio sustava, bez obzira kako bi se to plaćanje provodile (plaćenjem ECTS-bodova, plaćanje godina koje student padne ili sl.).
Svaki model obrazovanja u kojem postoji bilo koji vid plaćanja nosi u sebi klicu daljnje komercijalizacije. Sasvim je realno pretpostaviti da bi mnogi fakulteti, nakon uvođenja ovoga sustava kojim bi nestalo redovnih studenata koji plaćaju (tj. onih koji studiraju za "osobne potrebe"), jednostavno onaj broj studenata za "osobne potrebe" zamijenili istim brojem "izvanrednih" studenata (ta se kategorija novim modelom ne bi ukinula) i opet bismo bili na istom, osim što se studenti koji plaćaju više ne bi nazivali studentima "za osobne potrebe" nego "izvanrednim" studentima. Da su takve manipulacije sasvim realne, očito je prema primjeru zagrebačkoga Pravnoga i Ekonomskoga fakulteta koji upisuju jako puno "izvanrednih" studenata (koji nisu pravi izvanredni studenti jer ne rade uz studij), više nego što bi to zapravo mogli u odnosu na realne kapacitete svojih fakulteta, samo zato da bi od njih mogli naplatiti (skupe) školarine. Isto tako, ako bi studij plaćali studenti koji padnu godinu, prilično je očito što bi se vrlo brzo dogodilo. Kriteriji za prolaznost bi se postrožili (tim više što po bolonjskom sustavu više ni nema klasičnog padanja i ponavljanja godinâ), više studenata bi padalo i samim time plaćalo školarine. Padanje jednog ispita godišnje bi tako moglo srušiti studenta na plaćanje studija. Mnogi bi fakulteti na to vjerojatno bili neizravno i prisiljeni time što iz proračuna ne bi dobivali dovoljno sredstava za funkcioniranje. Tu valja također još jednom ponoviti kako su u sadašnji sustav visokog obrazovanja već ugrađene zaštitne mjere koje praktički onemogućuju famozno "vječno studiranje", kojim se inače često pravda sustavno ukidanje prava na obrazovanje manje imućnima. Komercijalizacija obrazovanja se ne može zaustaviti traženjem novih modela koji u sebi sadržavaju neki vid plaćanja.
Što je s linearnim modelom plaćanja?
Studentski zahtjev je jasan i nedvosmislen: besplatno (tj. javno financirano) obrazovanje na svim razinama, što znači ukidanje svih vidova plaćanja (školarinâ, upisninâ, participacijâ, plaćanja ECTS-bodova itd.). Stoga je linearni model plaćanja posve neprihvatljiv. To je model u kojem većina, oko 70% studenata ili više, plaća, ali različit iznos školarinâ. Model "besplatnoga studiranja za 'izvrsne'" (tj. besplatnoga studija za još manje studenata nego što ih sada studira besplatno) nije isto što i model "besplatnoga studiranja za sve".
Takav model pada u vodu i zbog činjenice da postoje neki studiji na kojima većina studenata ima vrlo visok prosjek. Linearni model bi u takvim primjerima značio to da bi studenti s prosjekom višim od primjerice 4,5 svejedno plaćali i najviši iznos školarina. To samo pokazuje promašenost koncepta "izvrsnosti" i linearnog modela plaćanja studija.
Posebna perfidnost je kritiku takvog modela nazivati zagovorom lijenosti i društvenog parazitizma. Kada ministarstvo govori o nagrađivanju "izvrsnih", to je samo pokušaj da se prikrije da će većina studenata ipak plaćati. Uspješnost studija je međutim već definirana prolazom i zadanim vremenskim rokovima poslije kojih se gubi pravo studiranja. Reći da najboljih 10 posto neće plaćati u tom kontekstu znači samo prešutno i nelegitimno proglasiti sve te postojeće kriterije utvrđivanja uspješnosti studiranja ništavnima, s ciljem da se pod svaku cijenu većinu prisili na plaćanje. To nazivati poticajem na izvrsnost marketinška je podvala i svjedočanstvo dubokog cinizma. A kad je o parazitizmu riječ treba istaknuti da javne obrazovne ustanove poput fakulteta trebaju služiti javnosti i obrazovanju. Logika koja u njima vidi prije svega institucije za proizvodnju profita im je izvanjska i kao takva upravo – parazitska.
Što ne valja s konceptom "izvrsnosti"?
Tobožnji koncept "izvrsnosti" je samo birokratska šifra za model školovanja u kojem će većina studenata plaćati svoj studij. To je koncept kojim se pokušava verbalno maskirati ideja oduzimanja osnovnih socijalnih prava većini na način zakrinkavanja iste u tobože "pozitivan" i "progresivan" koncept "izvrsnosti". Po konceptu "izvrsnosti", naime, samo najbolji studenti ne bi plaćali svoj studij, dok bi ga svi ostali plaćali (s razlikama u visini školarinâ). Taj se model, koji se već primjenjuje na mnogim fakultetima, zove linearni model. S tim modelom postoji čitav niz problema. Po linearnom modelu većina studenata (bar 70%) plaća svoj studij, a taj model, osim toga, u potpunosti uništava svaki trag studentske solidarnosti i horizontalnoga učenja među studentima. Linearni model od studenata čini suparnike i natjecatelje, a ne kolege i suradnike. Tako se gubi bitan aspekt studiranja – međusobno studentsko potpomaganje i suradnja. Tko će pomagati svojim kolegama znajući da mu na taj način pomaže da možda zauzme njegovo mjesto na listi onih koji ne plaćaju studij?
No osim toga, treba reći da takav model zapravo nije model prave "izvrsnosti", tj. model po kojem nitko tko je "izvrstan" ne bi ništa plaćao. Kao što je već rečeno, ako većina studenata ima recimo ocjene preko 4,5, opet samo mali postotak njih (recimo 10%) neće plaćati, dok će većina, svi sa stvarno visokim prosjekom, ipak plaćati studij. Poanta je u tome da većina ipak plaća studij, koliko god njihov apsolutni (a ne relativni) prosjek u pojedinim slučajevima može biti visok.
Treba reći još jednu bitnu stvar koja se kosi s neoliberalnim meritokratskim i socijaldarvinističkim pristupom obrazovanju. U društvu nikada svi pojedinci ne mogu biti "genijalci". Većinu društva čine "obični", "prosječni" ljudi. I društvu itekako trebaju i ti "obični" ljudi. Tako je i među studentima. Je li pošteno u tom slučaju svima koji nisu u samom vrhu po ocjenama naplaćivati studij (pri čemu treba napomenuti i to da mnogi, koji bi inače bili sposobni biti "izvrsni", ne mogu imati najbolje ocjene zato što moraju raditi uza studij ili zato što se bave i nekim drugim aktivnostima osim studija). Ništa manje nije važan ni argument, koji nam je svima iz prakse dobro poznat, da izvrsne ocjene tijekom studija (kao ni dužina studiranja!) vrlo često nisu ni u kakvoj korelaciji s uspjehom i doprinosom društvu pojedinca u kasnijem životu. Upravo zato sve studente koji zadovolje zahtjeve za upis na pojedini studij treba smatrati uspješnim studentima i treba im omogućiti besplatno studiranje.
APPENDIX
Zašto besplatno obrazovanje?
Pravo na obrazovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava, a pravima se ne može licitirati niti ih se može stavljati na milost i nemilost tržištu. Pravo na obrazovanje ne može ovisiti o dubini džepa i treba biti dostupno svima. Hrvatska trenutno brojem visokoobrazovanih zaostaje za zapadnoeuropskim zemljama. Da bi se država u budućnosti razvijala, potrebno nam je što više obrazovanih ljudi (koji, po mogućnosti, neće faks završiti s dugovima koje će morati otplaćivati još deset godina). To se može postići samo tako da besplatno obrazovanje bude dostupno svima, a ne samo bogatima.
Koji su zapravo studentski zahtjevi?
Tražimo potpuno javno financiranje obrazovanje, tj. da se obrazovanje u potpunosti plaća iz državnoga proračuna (koji se pak puni poreznim izdvajanjima svih poreznih obveznika). Time se traži da se u potpunosti ukinu svi vidovi plaćanja (školarine, upisnine, plaćanje ECTS-bodova i sl.) na svim razinama odgoja i obrazovanja – od vrtićâ do doktorskih studija (školarine na poslijediplomskim studijima su puno veće nego na dodiplomskim studijima i mogu iznositi i po 20.000 kn po semestru!). Tražimo, dakle, besplatno studiranje za sve studente koji zadovolje tražene uvjete (završena srednja škola, položen razredbeni ispit ili državna matura i sl.).
Što to zapravo znači besplatno obrazovanje? Kažu da ništa nije besplatno.
Najlakše je to usporediti s osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem. Svi znamo što znači kada kažemo da su osnovna i srednja škola u Hrvatskoj besplatne. Zahtijevamo da, kao osnovno i srednje obrazovanje, i visoko obrazovanje (preddiplomsko, diplomsko i postdiplomsko) također bude besplatno, tj. javno financirano.
34 komentara
ovo je milatica pisala ili njen klon, blokovi gluposti tankim crvenim koncem nespretno povezani u veće argumentacijske cjeline prilagođene da ih papagaji lakše progutaju.
ne bi vjerovo, al nije ga ona pisala
J**** mu mater retardiranu! Pa zahtijevajte ferovski način plaćanja, majmuni jedni neinteligentni! To je jedino pravednije od Jacinog, a i jedino koje se može dobiti prosvjedima!
Da vam nije palo na pamet inače ići u prosvjed u ime cijelog sveučilišta!
bit će besplatno, a trajat će koliko i besplatni diplomski....
jednu sezonu
Nakon odluke vlade o besplatnoj prvoj godini za brucoše sredstvima za koja ne znamo odakle su namaknuta (vjerojatno prenamjenjena iz sredstava za plaćanje diplomskog, iz sredstava za znanstvena istraživanja ili nešto treće) niti znamo po kojem će modelu (ne)plaćanja funkcionirati hrvatsko školstvo - vrijeme je za akciju. Izjava premijerke Kosor o "davanja godine" kao jedinom kriteriju je apsolutno smiješna s obzirom na sustav u kojem studiramo koji ne poznaje termin "davanja" godine ili nečeg sličnog. Bojim se da ovakva odluka ide ka plaćanju ECTS bodova i famoznom "Budakovom modelu" koji znači propast ideje BO-a. Mi nismo tražili od države da na aljkav, kratkoročan i sporadičan način riješi problem socijalnih razlika u sustavu visokog školstva - tražili smo sistemsku riješenje - koje je i jedino riješenje: potpuno javno financirano školovanje na svim razinama! Odluka Vlade nije ni početak, ni čin dobre volje nego pokušaj izbjegavanja suočavanja sa studentskom populacijom i mazanje očiju hrvatskoj javnosti!
tražili smo sistemsku riješenje - koje je i jedino riješenje: potpuno javno financirano školovanje na svim razinama!
Opet tupavo jednoumlje s filozofskog. Postavili ste maksimalan zahtjev i godinu dana cirkusirali oko njega radikalnim političkim plesom umjesto da ste aktivnim pregovaranjem i konstruktivnom kritikom uložili napor da predloženi model, u kojem će kao i prije neki plaćati a neki neće, izveli na najbolji mogući način po interese studenata. Ubilo vas nepregovaranje.
Da, glavno da ništa nismo postigli, a dogodine se neće plaćat 3 od 5 godina studija. Da se ništa nije radilo, plaćalo bi se svih 5. Tolko o tome. Pa si gurni pregovaranje u šupak.
ostavili ste maksimalan zahtjev i godinu dana cirkusirali oko njega radikalnim političkim plesom umjesto da ste aktivnim pregovaranjem i konstruktivnom kritikom uložili napor da predloženi model, u kojem će kao i prije neki plaćati a neki neće, izveli na najbolji mogući način po interese studenata.
Da, samo što smo mi PROTIV bilo kakvog plaćanja.
hoću samo prirodu
Mene zanima kako oni koji zagovaraju pregovaranje misle pregovarati s ljudima koji su u osnovi protivni ideji da se izdvajanje za obrazovanje poveća, a komercijalizacija obrazovanja zaustavi.
Promislimo što se tu onda ustvari nudi: ako se izdvajanja za obrazovanje ne povećaju, bilo kakve školarine koje će se ukinuti (za prvu godinu, za najbolje studente, itd) neće se namaknuti iz proračuna nego opet od studenata. Dakle, onaj broj od skoro 60% studenata koji plaćaju školarine ostat će nepromjenjen ili će rasti, kakav je bio dosadašnji trend, samo studenti sad neće plaćati školarine nego ECTS bodove u iznosu od po nekoliko tisuća godišnje - isto sranje, samo drugačije zapakirano. Jedino što se pregovorima može postići - jedino što ministarstvo u pregovorima nudi - jest reforma sustava plaćanja, ali nema ni govora o tome da će se smanjiti broj studenata koji plaćaju. Pa kojega vraga uopće pregovarati o tome? Čemu to služi? Samo da zamaže oči studentima i javnosti da se nešto napravilo a napravio se goli kurac.
Čitava nam država funkcionira ganjajući takve fantazije da se stvari mijenjaju i promjene uvode, kad je blatantno očito da se vrti stalno isto sranje.
Btw slobodnifilozofi, loše ste formatirali tekst, fali vam proreda ponegdje (ili ste pak greškom prebacili rečenice u novi red). [/dobronamjerna kritika]
Da, imate pravo. Kojega vraga uopće pregovarati o bilo čemu? Hoćemo, nećemo i to je to! :)
Zanimljivo, kad se ne govori o bespl. obrazovanju, onda smo prljavi anarhokomunisti. Kad se govori, opet ne valja...
pa da! ova država bi živjela u blagostanju svoj kratkotrajnji vijek u balonu od sapunice da nema nas koji moramo pokvariti doživljaj!
Mene zanima kako oni koji zagovaraju pregovaranje misle pregovarati s ljudima koji su u osnovi protivni ideji da se izdvajanje za obrazovanje poveća, a komercijalizacija obrazovanja zaustavi.
Možda tako da to postane predmet pregovora?
Dakle, onaj broj od skoro 60% studenata koji plaćaju školarine ostat će nepromjenjen ili će rasti, kakav je bio dosadašnji trend,
I to je mogla biti tema pregovora. Ali neeee, Maaaarx, Englsssss, Tiiittiioooo, pleeennummm, otpoooor, juriiiš, mamavidimenatelevizijisam,...
Jedino što se pregovorima može postići - jedino što ministarstvo u pregovorima nudi...
Uuu ti mora da si neki veći stručnjak u pregovaranju kad misliš kako su granice dogovora određene početnim pozicijama pregovarača.
Čitava nam država funkcionira ganjajući takve fantazije da se stvari mijenjaju i promjene uvode, kad je blatantno očito da se vrti stalno isto sranje.
Pa naravno kad nitko pametan ne pregovara jer je u trendu raditi blokade i slične anarhističke pizdarije; ako pregovaraš nisi dio antiautoritarne ispravne intelektualne elite već ljigavi političar sumnjivih namjera.
Do sada sam posve bio protiv besplatnog školovanja jer znam koliko školovanje košta (i koliko sam plaćao da bi se školovao kako bi sada to znanje skupo naplaćivao). Ali - nepobitno je kako Hrvatima treba znanje, i Hrvatskoj trebaju visokoškolovani ljudi. Kako ovi mladi ljudi od države nešto traže - traže besplatno školovanje, bilo bi lijepo kad bi nešto i ponudili. Evo recimo - ponudite kako nakon završetka školovanja nećete izaći iz države (pa čak ni turistički) u trajanju (broj_godina_studiranja x 2) godina. Pa tko studira 3 godine - neće izlaziti iz zemlje 6 godina. Tko studira 5 - ne smije van 10 godina. Radite u Hrvatskoj, trošite turističke novce u Hrvatskoj, istražite vlastitu zemlju. Tko želi van - neka plati po godini studija 50 000 kuna.
Jel' to jeftina cijena za kilo mozga?
Pa ako želite pobjeći u (navodno) truli kapitalistički zapad - prebjeg platite jer je država uložila u vas - i novac, i velike nade.
Uuu ti mora da si neki veći stručnjak u pregovaranju kad misliš kako su granice dogovora određene početnim pozicijama pregovarača.
Početna pozicija Ministarstva jest da oni imaju moć i drže sve konce u rukama. Početna pozicija studenata koji su se odrekli radikalnijih oblika pritisaka poput prosvjeda i blokada jest da oni nemaju nikakvu moć. Studentima koji su, poput naših, pokušali radikalnijim metodama postići svoj cilj, ponuđena je tek reforma sustava plaćanja. Možda ti, kao veći stručnjak, možeš nama objasniti dinamiku pregovora koja bi omogućila studentima da nešto izvojevaju? I usput se osvrni na činjenicu da mogućnost pregovora uopće ne bi bila ponuđena da studenti nisu blokirali fakultete.
Početna pozicija studenata koji su se odrekli radikalnijih oblika pritisaka poput prosvjeda i blokada...
A tko je spominjao odricanje od prosvjeda i blokada?
Možda ti, kao veći stručnjak, možeš nama objasniti dinamiku pregovora koja bi omogućila studentima da nešto izvojevaju?
Mogu. Pregovarajte.
(Ne sad, sad je kasno, zajebali ste.)
neki ljudi ovdje očito pate od samonametnute amnezije. pregovaralo se 2008. dobilo se obećanja i figu u džepu. nakon prosvjeda od 5.studenog 2008. niej se dobilo ni to, nego odozgo propisanu medijsku blokadu. za vrijeme prve blokade zadar, rijeka i split su na ovaj ili onaj način išli u pregovore. rijeka je dospjela sve do primorca, koji se nasmiješio, potapšao ih po obrazima i zavjerenički prošaptao da je on na njihovoj strani i turnuo im u ruke tobože 'tajni dokument', tj preporuku rektorskog zbora koja je već bila objavljena u medijima, a koji je preporučio točno ono što je primorac od njega bio naručio. to je bio domet spremnosti na 'pregovaranje' s strane vršioca izvršne vlasti. na kraju su im namignuli i poslali ih kući.
ne znam koji stupanj štreberskog debilizma je potreban da netko ovdje dođe s tim izljevima tobožnje naknadne pameti o konstruktivnijem putu. ali valjda je svatko gordi politički strateg kada se strategija svodi na kenjakanje drugima sa strane, uz prevenitvno isključivanje svijesti o elementarnim činjenicama. tako je, naime, lakše škropiti govancima.
U čije ime je u vrijeme prve blokade pregovarala recimo "Rijeka", da nije u ime onih 150 filozofa i 50 studenata tamošnje umjetničke akademije? Daj moooolim te priberi se, namjerno niste pregovarali, to vas čini sudogovornim za loše odluke koje donosi vlast ostavljena bez konstruktivne kontrole i izravno odgovornim za propuštene prilike koje vam je pružila situacija.
Godinu dana umjesto da se posvećujete sustavu obrazovanja bavili ste se promidžbom marksizma.
Niste željeli ni o čemu pregovarati jer ste tako otvarali medijski prostor, to vam je bila programska odrednica prepisana sa stranih blogova na kojima objavljuju marksistički autori. Postavili ste maksimalni zahtjev (sve besplatno!) i čekali novinare, to je sve što ste učinili.
Nemate razloga biti nezadovoljni - promocija marksizma ispala je sasvim zadovoljavajuće, a to što je besplatno školstvo dalje nego ikad prije i nije toliko važno. Nikad nije ni bilo za vas.
http://www.vecernji.hr/vijesti/brucosima-besplatan-studij-a-diplomci-ce-ponovno-placati-clanak-115777
od sljed. godine svi plaćamo diplomski???
Ljudi, ma što se vi brinete oko ove marksističke ideologije! Na ff-u ima preko 600 zaposlenih nastavnika. A koliko od njih se deklarira marksistima? Samo su ovi vrlo glasno i sad su si našli i mlađahne pulene koji se deru u njihovo ime. Ljudi, ma što se vi brinete oko ove marksističke ideologije! Pa tko to još uopće čita? A ako i čita, tko to razumije? Na ff-u ima preko 600 zaposlenih nastavnika. A koliko od njih se deklarira marksistima? Samo su ovi trenutno vrlo glasni te su si našli i mlađahne pulene koji se deru u njihovo ime. Mene, kao nastavnika, to uopće ne brine. Jer, biologija je na našoj strani. Vrijeme radi za nas. Njihovi vođe polako odlaze na onaj svijet. Dok se oni tu, navodno, bore za besklasno društvo i tekovine revolucije, mi ostali radimo i odgajamo nove generacije. Polako će izumrijeti kao rijetke vrste. Mi - amorfna i neosviještena masa - ipak smo većina na tom fakultetu. Dajte pokažite malo optimizma! I ignorirajte ih. Kad im nestane stvarnih i fiktivnih protivnika – potamanit će se međusobno. Znate da je to povijest već mnogo puta pokazala!
poštovani "nastavniče": živjeli vi nama sto godina i doživjeli vi nama "kupanje u fekalijama neoliberalizma" ovog istog društva, fakulteta i sveučilišta!
bog daj!
Kupam se ja, dragi buntovniče, u tome odavno. Ali dobro pamtim još kupanje u tekovinama revolucije i socijalizma. Jednako su mi odbojni kao i neoliberalistički kapitalizam. Jedina je razlika da se danas ne ide u zatvor ako uvrijediš druga Mesića, pardon – druga Tita, i njemu slične. A glede neoliberalizma mogu reći da upravo stoga nastavnici, kao izuzetno dobro plaćena skupina intelektualca, izabiru taj poziv. Opće je poznato da se kupamo i u novcima. I još, usput budi rečeno, sjećam se ja i besplatnog socijalističkog školstva i poslijediplomskog studija kojega smo svi plaćali. I vaših sadašnjih „mentora“ koji su šutjeli jer im je bilo dobro. I onih drugih, koje su ti isti tjerali, jer nisu bili na „liniji“. Svako će na kraju račun polagati svojoj savjesti. Moja je potpuno mirna - i profesionalno i moralno. A nije svatko tko ne misli kao vi neoliberalistički, desničarski fundamentalist. Uostalom, baš me briga što vi mislite. Uživam u proljeću i čekam da izumrete.
o razini naše akademske zajednice dovoljno govore vaši pamfletistički komentari!
uživajte u proljeću, ubrzo će zima!
Pamfletizam je ipak mnogo bliži anarhoplenumašima i njihovim isprdcima.
Jasno. Nama "ostalima" ostaju samo pamfletistički komentari jer vi zaista imate uvjerljivu retoriku. Najbolje će biti da sami osnujete svoju akademsku zajednicu i da u nju pozovete samo odabrane. I nek' vam je financiraju nevladine udruge. Ionako imaju više novaca od Sveučilišta.
ja bih samo htio izvjestiti kako srećko horvat u svojoj novoj kolumni nije NITI JEDNOM koristio termin neoliberalizam. neznam što se događa, jel ga gripa uhvatila? zabrinut sam!
možda (je shvatio da) neoliberalizam uopće ne postoji? :)
da, neoliberalizam ne postoji, bravo.
a ovaj nastavnik bi stvarno mogo bit nastavnik FF-a sudeći po "pameti".
Ala brate kako su naporni ovi isprdci prošlog sistema, koji nije valjao al se nisu bunili, al ga sad iz sigurnosti odmaka od 20 godina mrze žešće nego branitelji na fronti 90ih. E, boli me privjesak za tu vašu paranoju, briga me za partizane i ustaše, ovakve i onakve profesore i njihove "pulene"... Taj gnjili teret pritišće samo vašu bolesnu maštu, u kojem se osjećate kao stjegonoša borbe za bolje jučer koja je već davnooooo prošla.
Za mene je današnja studentska borba jednostavno stvar pravednosti. NIJE pravedno da SVI plaćamo za nešto šta nije dostupno SVIMA, ako vam se toliko sviđaju privatne obrazovne ustanove i takav sistem elitističkog obrazovanja, može, privatizirajmo ukupno obrazovanje, ali zato od poreza ne dam niti kune. Pa ćemo vidit kako "IZVRSNOST" usmjerava svoje kandže ka prorjeđivanju profesorskoga kadra, i da li će cijenjeni "profesor" moć nać posa van sigurnosti državnih jasli. Naravno da neće, jer da je neko ime, ne bi mu jedini dostupan okvir izražavanja bija portal slobodnog filozofskog :D
Dakle ako se plaća iz poreza - onda SVIMA, ako je privatno onka ko može platit i lijepo si zabijemo ideju društva znanja u čmar priznajući da to nismo, i vratimo se konobarenju za strance. ima posla na obali, iako je kriza pomoćno kuhinjsko osoblje je traženije nego išta. A bogatije zemlje neka i dalje školuju svoju dicu za menadžere istih tih restorana, zašto bi se mi zamarali sa državom koja ionako nikad nije bila sposobna ostat SVOJA. Privatizirat sve i nemaš brige, nema potrebe za učenjem, nema konkurencije samozvanim "profesorima", čiji je izgleda jedini strah da će ih mladi "puleni" maknit iz udobne fotelje, pa im treba srezat broj.
Za mene je današnja studentska borba jednostavno stvar pravednosti. NIJE pravedno da SVI plaćamo za nešto šta nije dostupno SVIMA, ako vam se toliko sviđaju privatne obrazovne ustanove i takav sistem elitističkog obrazovanja, može, privatizirajmo ukupno obrazovanje, ali zato od poreza ne dam niti kune
To i ja cijelo vrijeme govorim. Povećala bi se kvaliteta, kompetentnost, kao i učinkovitost svih obrazovnih ustanova, a 93% nevisoobrazovanih bi se rasteretilo troškova sponzoriranja parazitskih kadrova.
Dakle ako se plaća iz poreza - onda SVIMA, ako je privatno onka ko može platit i lijepo si zabijemo ideju društva znanja u čmar priznajući da to nismo, i vratimo se konobarenju za strance.
Obrazovanje je prije svega cjeloživotna investicija, i uvijek bi se našlo onih koji su spremni za njega platiti, koliko god treba. Ako ništa drugo, odnos plaćanja i dobivanja usluge bi bio znatno transparentniji, i parazitska korumpirana država ne bi bila prepreka između kupca i ponuđača usluge. Naravno, prvi korak ka tome bi bilo UKINUTI JEBENI DRŽAVNI MONOPOL NA VISOKO OBRAZOVANJE.
No nažalost, pretpotopni kadrovi na državnim sveučilištima ne toleriraju konkurenciju na slobodnom tržištu (i od plenumaša smo čuli izljeve negodovanja u tom smjeru; plenumaši bi kao "zabranili" privatne fakultete). Ne do bog da se pojavi neko ko bi za manje pare nudio bolje, brže i učinkovitije obrazovanje, izvan ustaljenih obrazaca lizanja dupeta akademskim "veličinama"...
, nema konkurencije samozvanim "profesorima", čiji je izgleda jedini strah da će ih mladi "puleni" maknit iz udobne fotelje, pa im treba srezat broj.
Baš tako. Smiješno je da na svim hrvatskim fakultetima 90% profesora manje stručno od nekih svojih asistenata (pa i dobrog dijela top studenata). Relikti prošlosti zaodjenuti u svoje socijalističke titule (presvijetli prof. dr. sc. retardus) koje su u 21. stoljeću tržišno vrijedne koliko je crno pod noktom.
Glupe Frustracije 1 Studenta, Bez Iluzije Argumenata
zašto bi svi besplatno studirali? zašto bi petra sanader i ostali potomci političara, menađera, direktora, kvazi poduzetnika, lopuža i inih bogatunčića besplatno studirali? i još k tome preko špagica dobivali enormne stipendije? ne treba nam besplatno obrazovanje za sve... u državi koja je prezadužena, takvo opterećenje proračuna je irealno.
osim toga, hrvatska ima ozbiljnih ZDRAVORAZUMSKIH problema, ne samo ekonomskih. da mesiću nije sagrađena vila na pantovčaku možda bi bilo nešto para za fakultete, plus 240 000 godišnje će otić na njegovu penziju, pa troškovi njegovih doživotnih zaštitara... pih! hrvatske političke stranke dobivaju oko 90 milijuna hrk godišnje iz državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica i sam tak kupuju skupe vozne parkove od tih para, pa i sanaderov „4,2 milijuna hrk blindirani bmw baby“. a tamo u nekom selu sirota baba s 800 hrk penzije mjesečno koja nema za ogrjev ode u zatvor jer nije znala da je rascjepala zaštićeno drvo. po tom principu, ne bi mi imali ovih političara da se gleda ko je koga kako i kolko rascjepo.
besplatno obrazovanje se uopće treba omogućiti zdravim ekonomskim postupcima države, koji s ovakvim ljudima na vladajućim pozicijama neće tek tako bit uvedeni.
tako da, djeco draga, možete vi vikati besplatno obrazovanje za sve, ali „pravda“ je na strani „sudbine odabranih“. nije valjda da vjerujete u jeftinu primorčevu medijsku kampanju „društvo znanja“?
a i koja je pravda da netko „studira“ malo onak rekreacijski besplatno npr. politologiju pa kad izgubi pravo tamo - malo dođe npr. na filozofski pa tamo još padne koju godinu, ali ajde kao ipak završi to (vice versa). zašto bi to porezni obveznici plaćali? ne možete osporavati postojanje takvih.
treba uvesti ravnotežu, povećati minimalce, prosječne plaće, penzije – i smanjiti vlastite abnormalno visoke iste. isto tako kako ne bi svi trebali plaćati studij, ne bi ni svi trebali studirati besplatno.
Za ovakve rasprave je prekasno, nema više nikakva razloga i kontraproduktivno je.
Ako se odmah sve ne okrene rehabilitaciji poduzeća i poslovanja, obrazovanja i svega nužnog (stanovi onima koji nemaju itd.), sve će se brzo urušavati, vanjski u unutarnji profiteri bi vrlo brzo mogli ostati bez svega a umjesto dobre suradnje bi mogli boditi suprotno. Tko god išta zna i ima iskustva, nema dvojbe oko toga. Sve veća panika "nadležnih" (samo)upravljača je zbog toga što znaju da je vrijeme prošlo. Zato npr. navaljuje i Mudrinić sa viškom milijardi, jer i njemu kola ubrzavaju nizbrdo i pitanje je trenutka kada će biti "raspoređen na novu dužnost".
Nema više nikakva razloga jer je svima jasno da nitko od (samo)upravljača nema pojma ni o čemu pa im i sama pomisao razmatranja visokog obrazovanja lomi mozak. Vrlo brzo, radi se o danima ili nešto tjedana, kao što su stale ostali tzv. kapitalni projekti koji troše milijarde, tako će stati plaćanja i betoniranja veleimperijalnih betonskih stupova po kampusima Split, Rijeka i razno te će se naglo osloboditi nekoliko milijardi kuna i tako odlučiti sve.
Kontraproduktivno je samo nepotrebno povećava dezorjentaciju i zagađenje u sve jasnijoj slici svega. "Naši" upravljači su odavno sve, bućkuriš i neoliberalizma i staljinizma i nacionalizma i preseravanja i nesvijesti i svega što se je pojavilo. To ne znači da nemaju nikakvu svijest o tome. Imaju, ne dovoljno ali to nadoknađuju viškom iskustva, instikta i automatiziranosti bez obzira na sve. Tako respektabilno "naoružani" i preopterećeni "plijenom", zgodama i nezgodama, planovima, priviđenjima ... svi igraju na taktiku "vrijeme će nešto rješeiti kao i uvijek do sada", na iscrpljenje. Međutim, ovaj put vrijeme ide na ruku onome i onima što je posve različito do suprotno od toga, što je uvijek imalo i ima neku orjentaciju i igra neku bar minimalno održivu igru. Vrijeme vodi u trijumf tog minimalizma i kapitulaciju bućkuriša po svim frontovima i pozicijama. Lako je to vidjeti onome tko hoće.
Objavi komentar
Ukoliko komentirate kao neregistrirani korisnik, molimo vas da izaberete opciju "IME/URL" i upišete neko ime, polje URL može ostati prazno.
Upute za registrirano komentiranje možete pročitati ovdje. Opće upute i smjernice vezane uz komentiranje na stranici Slobodni Filozofski kao i pravila brisanja komentara nalaze se ovdje. Stavovi izneseni u komentarima izjave su pojedinaca i ne odražavaju službene stavove uredništva stranice niti plenuma FFZG-a. U komentarima su dozvoljeni HTML tagovi <b>, <i> i <a>.