tablice-sortiranje

slobfil-css

Govori s prosvjedne akcije 30. ožujka

Tjedan dana nakon protestne akcije "STOP Školarine SVEučilište SVIMA!" održane 30. ožujka 2010. ispred Hrvatskog narodnog kazališta u organizaciji studenata Fakulteta političkih znanosti, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Ekonomskog fakulteta i Filozofskog fakulteta objavljujemo govore koje su studenti držali ispred samog Rektorata.


Zajednički govor

Nalazimo se danas ovdje s dobrim razlogom. Zapravo, razloga je i više nego jedan. Razlozi studenata Filozofskog za dolazak nisu nužno identični razlozima studenata Ekonomije. Razlozi studenata PMF-a nisu nužno razlozi studenata Političkih znanosti. O specifičnostima na pojedinim fakultetima čut ćemo više nešto kasnije.

Ostaje temeljna činjenica da su svi naši pojedinačni razlozi aspekti istog, obuhvatnijeg problema. I rezanje upisnih kvota za diplomske studije i naplaćivanje školarina predstavljaju oblik uskraćivanja prava na obrazovanje. Ustav ove države kaže da pravo na obrazovanje pripada svima u jednakoj mjeri, ali nadležni ministar se ne slaže. Obrazovanje ne može biti besplatno za svakoga, rekao je. A mogao je reći i da pravo ne može pripadati svakome. Tko prvu izjavu smatra prihvatljivom, a drugu skandaloznom, trebao bi zastati i još jednom promisliti. Neovisno o razlikama u rječniku, sadržaj im je isti.

Ministar se ipak požurio dodati kako će upis u prvu godinu preddiplomskog studija sljedeće akademske godine biti besplatan za sve. Time su za njega riješena sva daljnja pitanja, uključujući i pitanja prava i jednakosti. Mi ćemo neka od tih pitanja ipak postaviti jer nas se tiču toliko izravno da ih ne možemo ne postaviti.

Kao prvo, budućim je brucošima rečeno kako o školarinama – zasad! – ne moraju voditi brige. Ali nije im objašnjeno u kojim će uvjetima morati početi voditi računa o tome. Na primjer, znači li pad jednog kolegija gubitak prava na besplatno obrazovanje? I po kojoj će cijeni otad nadalje iskupljivati svoj neuspjeh? O tome se i dalje ništa ne zna, kao ni i o samom modelu po kojem će se sljedeće godine studirati. I to unatoč činjenici da nas od upisa dijeli svega nekoliko mjeseci! Među svim tim neizvjesnostima, izvjesno je zasad samo da će – neovisno o uspjehu i redovitosti izvršavanja obveza – diplomski studij plaćati svi!

Nadalje, u prijedlozima Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative u visokom obrazovanju moglo se čitati da će sveučilištima i fakultetima biti dopušteno u bilo kojem trenutku početi naplaćivati školarine u slučaju da država ne izvrši svoje financijske obaveze prema njima. Ponovimo to još jednom! U slučaju da država ne izvrši svoje ugovorne obveze prema sveučilištima, ova će slegnuti ramenima i novac umjesto toga namaknuti od studenata. Time se – sasvim otvoreno – najavljuje vjerojatnost nepoštivanja obveza od strane državnih institucija kao gotova stvar. Postoji dobar razlog za to: država, naime, ni sada ne podmiruje redovito svoje obaveze prema sveučilištima. Predstavnici sveučilišta dosjetili su se, dakle, kako se ubuduće boriti protiv neodgovornosti i kršenja ugovornih obveza od strane države: tako da si osiguraju pravo da po nahođenju novac izvlače od studenata!

Jesu li nadležni razmislili u kakav položaj to potencijalno stavlja profesore? Očekuje li se od njih da se ubuduće pri ocjenjivanju znanja svojih studenata potajno bave i računovodstvom? Hoće li biti prisiljeni dobro razmisliti o tome koliko "izvrsnosti" si njihov fakultet ili odsjek zapravo mogu priuštiti, ako će "ne-izvrsnost" i padovi biti jedini način da osiguraju sredstva potrebna za rad? Je li to realnost koja slijedi nakon poplave nadmene retorike o "izvrsnosti", "efikasnosti" i "društvu znanja"?

O svim ovim pitanjima ministar i dalje stoički šuti.

Ono o čemu se, međutim, imao potrebe oglasiti karakter je ovog prosvjeda. Otpisao ga je kao "kazalište", igrokaz koji se ne tiče stvarnosti u kojoj on obitava. Ako je ova rečenica i zamišljena kao izraz prezira, ministrovi ostali postupci i izjave otkrivaju da ga s kazalištem ipak vežu duboke simpatije. Kada govori o pravima, rado ih u prvi mah potvrđuje da bi ih potom to lakše negirao. - Pravo na obrazovanje? Dakako, samo ne za svakoga! Ministar s pravima postupa kao mađioničar s golubom u ruci: sad ga vidiš, sad ga ne vidiš! Ma koliko uzvišena bila pozornica na kojoj se takvi trikovi izvodili, rizici iluzionizma su uvijek isti. Trik funkcionira dok publika ne prozre na kojim skrivenim kretnjama počiva. Činjenica da smo danas ovdje prije svega znači da nam je takvog kazališta dosta! Da smo se umorili prizora uvijek iste nedostojne predstave! Istih fraza i manevara i dubokog cinizma koji se iza njih krije!

Nalazimo se ovdje u trenutku u kojemu preko puta Senat Sveučilišta odlučuje o školarinama i kvotama za sljedeću akademsku godinu. Ljudi koji se nalaze na toj sjednici našu prisutnost ovdje trebali bi shvatiti kao poziv na odgovornost prema Sveučilištu kao instituciji i studentima kao njezinom sastavnom dijelu. Prihvatiti odgovornost prije svega znači – odbiti sudjelovati u igri prijenosa financijskog tereta na studente. I prividno mali korak u smjeru obespravljenja većine korak je previše.

Govor studenata Ekonomskog fakulteta

Kolegice i kolege, ja sam jedan od studenata Ekonomskog fakulteta – točnije, jedan od korisnika usluga poslovnog subjekta zvanog Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ukratko ću vam iznijeti neke od problema koji već dugo muče studente tog fakulteta.

Prava studenata našeg fakulteta sve se više smanjuju ili krše: počevši od nedostatnog broja rokova, rezanja kvota na diplomskim studijima, povećanja školarina i napuhavanja kvota za preddiplomce. Namjera Uprave pritom ostaje jedna - žele zaraditi na studentima.

Prošlogodišnju peticiju za dva dodatna roka u 7. mjesecu potpisali su brojni studenti starog, preddiplomskog sustava i diplomskog studija. Ukoliko ne diplomiraju do 2011. godine, studenti starog sustava prelaze na bolonjski sustav u kojem će morati polagati još nedefinirane razlike u ispitima. Odbijenica dekanata obrazložena je statutarnim nemogućnostima. Zanimljivo je da statutarne nemogućnosti nisu prepreka jedino kad je novac u pitanju. Tako dodatna 4 roka u ljetnoj školi nisu bila protustatutarna. Isti rokovi naplaćivali su se 2000 kuna po kolegiju.

Nadalje, prema istom statutu razmak između dva ispitna termina u jednom roku mora biti najmanje 15 dana, a studenti odslušani kolegij mogu polagati u izvanrednim ispitnim rokovima. Nijednu od spomenutih odredbi Ekonomski fakultet ne poštuje.

Ekonomija je jedini fakultet na kojem nije predviđena apsolventska godina za studente diplomskog studija. U jednoj akademskoj godini uz brojne ispite, seminarske radove i diplomski rad te njegovu obranu, studenti imaju probleme s pronalaskom mentora. Profesori zbog preopterećenosti često odbijaju tu funkciju, čime za studente počinje nerealna utrka s vremenom. Prema riječima vršiteljice dužnosti dekana, ukoliko ne izvrše sve obveze do kraja rujna, gube studentska prava.

Najveći problem studenata četvrte godine su upisne kvote. Trenutno je na četvrtoj godini 2141 student, a mjesta na diplomskom studiju ima samo za njih 1800. Najveći problemi se javljaju na smjerovima Financije i Računovodstvo, gdje broj trenutno upisanih studenata daleko premašuje očekivani broj upisnih mjesta na sljedećoj studijskoj razini. Zbog toga će više stotina studenata Ekonomije biti prisiljeno prekinuti školovanje i tražiti posao sa diplomom prvostupnika koja nije prepoznata kao visoka stručna sprema.

Oni studenti četvrte godine koji u rujnu ne uspiju upisati diplomski studij padaju na takozvanu „novu bolonju“ Ekonomskog fakulteta te će vjerojatno morati polagati razliku od 6 ispita. Na tribini o problemu kvota bilo je optužbi od strane Uprave da su studenti sami krivi za ovu situaciju.Takva izjava predstavlja vrhunac licemjerja. Studenti sigurno nisu krivi za napumpavanja kvota s ciljem da se što više zaradi na školarinama. Zar su studenti potrošili četiri godine života da bi na kraju dobili titulu bakalara s kojom ne mogu apsolutno ništa?

Pravi kaos tek slijedi: kad oko 2000 studenata treće godine i 400-tinjak studenata današnje četvrte godine dođe na red za upis diplomskog studija. Naime, kvote za upis brucoša višestruko su veće nego što to prostorni uvjeti i broj nastavnika dopuštaju, sve zbog ubiranja novca od školarina. Svi upisani studenti ne mogu pohađati nastavu jer to jednostavno ne dopuštaju zakoni fizike – svi ne mogu ni ući u predavaonicu, a kamoli sjesti. U takvom sustavu student predstavlja tek broj i stavku na kontu prihod. Odgovornost je, dakle, na pohlepnoj upravi!

Školarine su prošle akademske godine dosegle cijenu od 6500 kuna. PET POSTO studenata, odnosno, samo njih 100, upisano je uz potporu Ministarstva! No ubiranje naknada ne staje na školarinama - na Ekonomskom fakultetu studenti masno plaćaju sve - od molbe do podizanja dokumenata. Ne bi bilo čudno da nam ubrzo pokušaju naplatiti i potrošenu struju na studomatu!

Svu tragediju stanja na Ekonomiji najbolje ocrtava činjenica da je nekoć ugledni fakultet danas tema crne kronike, a do jučer čelni ljudi umjesto po akademskim postignućima postaju poznati po raznim aferama. Posebno je simptomatična činjenica da bivša uprava nije smatrala svojom moralnom odgovornošću podnijeti ostavku zbog činjenice da fakultetom šetaju policija i USKOK. Ekonomija je najeklatantniji primjer kako komercijalizacija javnog fakulteta dovodi do efekta potpuno suprotnog od proklamiranog.

Jedina alternativa sadašnjem očajnom stanju ostaje organizirana studentska borba!

Govor studenata Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Ponovo se okupljamo kako bismo izrazili neslaganje s odlukama koje nam se nameću. Odluka o besplatnom upisu brucoša podrazumijeva prenamjenu subvencija predviđenih za diplomske studije, čime se uvodi naplaćivanje istih u sljedećoj akademskoj godini.

Teško je ozbiljno shvatiti izjave ministra, kad se, kao i modeli naplaćivanja, smjenjuju iz mjeseca u mjesec bez dublje argumentacije. Pritom se trend smanjivanja participacija za obrazovanje iz državnog proračuna nastavlja, čime se narušava rad samih fakulteta i primorava javne obrazovne ustanove na pronalaženje alternativnih izvora financiranja, kao što je naplaćivanje školarina od studenata samih. Više smo puta od Uprave primili isto objašnjenje - prihodi od Ministarstva toliko su oskudni da čak i studentske participacije pokrivaju tek režije. Ovo posljednje podrazumijeva minimalno ulaganje u nastavnu opremu, čime je izvođenje kvalitetne nastave onemogućeno.

Do ove je akademske godine na Biološkom odsjeku PMF-a školarine plaćalo 20% studenata preddiplomskih studija, dok će od ove godine svi plaćati školarine, uključujući studente diplomskih studija. Odluka o besplatnom upisivanju brucoša znači isključivo i samo besplatan upis, nakon kojeg slijedi još jedan od nedefiniranih modela naplaćivanja. Uvodi se i naplaćivanje ponovnog upisa kolegija prema ECTS bodovima. Nastavi li se opisan odnos Ministarstva prema Sveučilištu i narednih godina, budući studenti i njihovi roditelji teško će pratiti porast troškova studiranja. Ovo znači da će tek manjina ostvariti pristup visokoškolskom obrazovanju u zemlji koja Ustavom jamči jednako pravo svakog građanina na odgoj i obrazovanje.

Dodatni problem na našem fakultetu odnosi se na nemogućnost stručnog zapošljavanja prvostupnika. Bude li upis diplomskog studija za dio studenata doveden u pitanje, njihovo studiranje postaje nepotpuno i uzaludno. Nikome od nas pri upisu nije rečeno da za dio studenata neće biti mjesta na diplomskom studiju.

Okupljamo se nakon dvije godine iz istog razloga, jer se naš problem svo to vrijeme potiskuje. Niti su nam pruženi prihvatljivi uvjeti studiranja, niti se studiranju možemo posvetiti. Ishitrene odluke Ministarstva ništa ne jamče trajno. Svake godine iznova nas dovode u neizvjesno stanje u kojem smo prisiljeni izvršiti pritisak. I dalje ustrajemo u svom zahtjevu, a to je donošenje zakona kojim se ukida naplaćivanje visokoškolskog obrazovanja!

16 komentara

nijednom se ne spominje marksizam, kako to?

I rezanje upisnih kvota za diplomske studije i naplaćivanje školarina predstavljaju oblik uskraćivanja prava na obrazovanje.

Opet ove marksističke gluposti. Pa dokle više s ovakvom retorikom? Obrazovanje NIJE PRAVO, to je USLUGA koju neko plaća. Pravo je npr. sloboda govora i mišljenja, sloboda tiska, pravo glasa na izborima, pravo na nezavisnost države... Ne možete imati 'pravo' na nešto što netko drugi plaća. Sustav u kojem netko traži 'pravo' na tuđi novac je umobolan i amoralan, te poput svih marksističkih tvorevina vodi ka ekonomskom krahu.

A mogao je reći i da pravo ne može pripadati svakome.

No što bi vi, da 100% građana ima fakultet? LOL. Ekonomiji je potrebno najviše 30-40% visokoobrazovanih, za ostale je to obično traćenje vremena i novca.

Namjera Uprave pritom ostaje jedna - žele zaraditi na studentima.

Dobrodošli u kapitalizam. Zar ne bi bilo bolje da su fakulteti privatni, da vam je kvaliteta studija ugovorno zajamčena i da imate pravo izbora? Ovako vas lopovska država samo jaši i potkrada.

Dodatni problem na našem fakultetu odnosi se na nemogućnost stručnog zapošljavanja prvostupnika.

A jadni. Da otvorimo nove državne jasle za nesposobne prvostupnike koje su tijekom studija ganjali ocjene i ispite, a zanemarivali stvarno znanje potrebno na tržištu? Mda..

I dalje ustrajemo u svom zahtjevu, a to je donošenje zakona kojim se ukida naplaćivanje visokoškolskog obrazovanja!

Ja bi da se donese zakon kojim se ukida PDV i onih 200-ak nameta koji otkidaju 55% plaće. A ček, lopovska država bi bankrotirala? Ma koga briga..

@Anonimno 6/4/10 02:39
malo smo zgubili strpljenje, ha?

Dok mi ne počnemo proizvoditi tzv. opipljive artikle, ništa od borbe i umovanja.
Ukratko, 350 000 nezaposlenih + studenti + školarci = 600 000 motika.
Kad ruralni predjeli procvjetaju, procvjetat će i urbani.

http://www.box.net/shared/fz0txpre9t

@ Anonimno 14:49:
Tnx na linku!

Opet ove marksističke gluposti. Pa dokle više s ovakvom retorikom? Obrazovanje NIJE PRAVO, to je USLUGA koju neko plaća. Pravo je npr. sloboda govora i mišljenja, sloboda tiska, pravo glasa na izborima, pravo na nezavisnost države... Ne možete imati 'pravo' na nešto što netko drugi plaća.

A što je sa srednjom i osnovnom školom? Nisu li onda i to usluge?
Osim toga, izbori, nezavinost države itd. se sve plaća. Ili ti misliš da se iz poreza ne plaća organiziranje glasanja ili ambasada u Australiji? Po tvojoj logici, zašto bi ja to plaćo ako ne izlazim na glasanje nikad i nemam namjere ić u Australiju?

Dobrodošli u kapitalizam.

Došli smo i ne sviđa nam se.

Zar ne bi bilo bolje da su fakulteti privatni, da vam je kvaliteta studija ugovorno zajamčena i da imate pravo izbora?

Ne bi bilo bolje. Kolko je kvaliteta zajamčena, vidi se po "kvaliteti" naših privatnih fakulteta sada. Isto tako je i u SAD-u gdje su od privatnih fakulteta kvalitetni samo oni vrhunski (koji koštaju po 30 000 dolara na godinu), ostali nisu baš nešto.
A "pravo izbora" imaš i sad, ko ti smeta ić na privatni faks? Meni nije "pravo izbora" pravo ako ovisi o dubini džepa. Tolko para nemam, žaj mi je.

Došli smo i ne sviđa nam se.

I sad poštenom narodu blokirate nastavu.

I sad poštenom narodu blokirate nastavu.

da.

A što je sa srednjom i osnovnom školom? Nisu li onda i to usluge?

Jesu, i one bi sve odreda trebale biti privatizirane. Osim toga, postoje već neke privatne osnovne i srednje škole koje uspješno posluju, što pokazuje da postoji potreba za takvim tipom usluge.

No postoji jedna važna razlika između fakulteta i osnovnih i srednjih škola: fakulteti ne trebaju većini populacije, niti ga je većina populacije sposobna završiti. Osnovna i srednja škola su osnova za apsolutno bilo koje zanimanje u društvu 21. stoljeća. Čak ni komunjare u 45 godina pranja mozga nisu postotak visokoobrazovanih digli iznad pišljivih 7% (vjerojatno još i manje ne teritoriju cjelokupne bivše države). To je najobičniji luskuz za određenu društvenu skupinu (recimo maksimalno 20-30%) koji im nakon kompletiranja donosi bolje početne pozicije na tržištu rada, veće plaće i mogućnosti napredovanja.

Prvo i osnovno jednostavno je AMORALNO da cijelo društvo plaća za privilegije nekih. Da neka nepismena čistačica ili blagajnica odvaja od plaće za fakultetsku naobrazbu neke treće osobe koja će vjerojatno prvom prilikom odlepršati iz ove države. Nakon toga dolaze argumenti tržišne ekonomije, po kojoj će cijene padati i kvaliteta rasti privatizacijom.

Osim toga, izbori, nezavinost države itd. se sve plaća. Ili ti misliš da se iz poreza ne plaća organiziranje glasanja ili ambasada u Australiji?

Naravno da se plaća ali to je sve kikiriki u poreznim davanjima u odnosu na ostale usluge koje su u vlasništvu države. Samo su nas jebena brodogradilišta u zadnjih 20 godina koštala više od 100 milijardi kuna (a danas su toliko u dugovima da ih nitko ni za kunu ne želi kupiti). Pravosuđe, policija, vojska, ceste, ambasade itd. - to je minimum koji je potreban da bi država normalno funkcionirala. Sve ostalo mora ići pod slobodno tržište jer je država nesposobna, korumpirana i skupa.

Po tvojoj logici, zašto bi ja to plaćo ako ne izlazim na glasanje nikad i nemam namjere ić u Australiju?

Ako ti smeta demokracija i međunarodni odnosi neovisne, demokratske Hrvatske, slobodno iseli u Kubu ili Sjevernu Koreju. Tamo će vjerujem biti oduševljeni tvojim svjetonazorima.

Došli smo i ne sviđa nam se.

Cijeli planet funkcionira na principu kapitalističke, slobodne ekonomije, tako da bojim se nemate izbora. Nemojte gajiti nekakve iluzije o uspostavljanju komunizma i planske privrede jer će SAD i Britanija na takve totalitarne provokacije u srcu Europe žestoko odgovoriti. Sloboda i demokracija pod njihovim pokroviteljstvom su desetine zemalja izvele iz komunističkog mraka, i nitko ne želi više kročiti tim stazama terora i propagande.

Ne bi bilo bolje.

Kako ti to znaš bogati? Evo ja mislim da bi bilo bolje. Na mojoj je strani primjer uspješnosti slobodne ekonomije kroz 20. stoljeće u apsolutno svakoj sferi ljudske djelatnosti. Najbogatije i tehnološki najnaprednije zemlje su uvijek bile one sa Zapada, dok su se vukojebine sa Istoka pod sovjetskom šapom raspadale u dugovima i gulazima za disidente.

Kolko je kvaliteta zajamčena, vidi se po "kvaliteti" naših privatnih fakulteta sada.

U Hrvatskoj nema privatnih fakulteta, zabranjeni su zakonom. To na što ti misliš su veleučilišta. Kad ih već spominješ, savjetujem ti da malo razgledaš njihove nastavne materijale - vrhunski su. Možda nemaju toliko kvalitetne studente kao ponajbolji državni monopolisti iz odgovarajućih područja, ali daleko od toga da su smeće. Vjerojem da postoji pregršt državnih fakulteta u kojekakvim zabitima a koji u zadnjoj dekadi niču kao gljive poslije kiše a koje VERN i sl. šišaju kvalitetom.

Administrator je uklonio komentar.

bljak. bljuje mi se kolko sam se načitala gore ovog što priča za čim ima potrebe na tržištu. privatizirat osnovne i srednje škole? potrudio se čovjek napisat tako dugačke komentare, a sve što ja čujem je 'tržište, tržište, tržište...."

"fakulteti ne trebaju većini populacije, niti ga je većina populacije sposobna završiti. Osnovna i srednja škola su osnova za apsolutno bilo koje zanimanje u društvu 21. stoljeća."

narode, proglasio vas čovjek idiotima. nemojte se ni slučajte željete obrazovati. on zna da vi to ne možete :P tj. da niste sposobni :P

ne, dušo, osnovna i srednja nisu osnova za apsolutno bilo koje zanimanje u društvu 21. stoljeća. da ti živiš u 21.st. znao bi da se fakultet traži. tešk oje naći posao i ovako, a kamoli sa završenom samo osnovnom ili osnovnom i srednjom.

Nije baš tako. Kao i svugdje na Zapadu domaće stanovništvo nije voljno raditi brojne poslove uz koje se veže relativno nizak ugled ili niža nadnica od one potrebne za potrošnju na luksuz. Za te poslove ne treba fakultet.

Wild child, da su svi sposobni završiti fakultet, onda bi ga i upisali i završili, ne?
Mislim, ako se nijednom nisi suočila s mrkim pogledom koleginice iz selendre u kojoj si rođena, a ona je uboga svršila srednju frizersku, onda si doista veliki optimist.

Sloboda i demokracija pod njihovim pokroviteljstvom su desetine zemalja izvele iz komunističkog mraka.

kako bi stari vic rekao je*o ja majku onome ko je upalio svijetlo ;)

Objavi komentar


Prostor za komentare služi omogućavanju plodne i konstruktivne rasprave o objavljenim člancima. Komentari se zbog toga moderiraju te će se brisati komentari nevezani uz raspravu (spam), namjerno poticanje rasprave samo da bi se raspravljalo, odnosno postanje komentara u svrhu disrupcije civilizirane debate (trolanje), te srozavanje rasprave na sitničava prepucavanja, ad hominem prozivanja sudionikâ ili bilo kojih drugih osoba i iznošenja prijetnji sudionicima rasprave ili bilo kojim drugim osobama.

Ukoliko komentirate kao neregistrirani korisnik, molimo vas da izaberete opciju "IME/URL" i upišete neko ime, polje URL može ostati prazno. Upute za registrirano komentiranje možete pročitati ovdje. Upute i smjernice vezane uz komentiranje i moderiranje komentara nalaze se ovdje. Stavovi izneseni u komentarima izjave su pojedinaca i ne odražavaju službene stavove uredništva stranice niti plenuma FFZG-a. U komentarima su dozvoljeni HTML tagovi <b>, <i> i <a>.

Zbog sustava automatske detekcije spama neki bi komentari mogli greškom završiti u spam folderu; u tom će slučaju urednici stranice ispraviti grešku čim budu u mogućnosti.