Izvještaj s 81. plenuma, 6. travnja 2010.

Na 81. plenumu održanom 6. travnja 2010. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Plenum je odlučio da će pismeno zatražiti od Vijeća Filozofskog fakulteta da promijeni važeću odluku o diplomskim radovima, i to na način da studenti, a ne odsjeci, biraju način završnosti, uključujući mogućnost pisanja jednog (ne nužno interdisciplinarnog) diplomskog rada u vrijednosti od 30 ECTS-a. Plenum je odlučio da želi sudjelovati u međunarodnoj akciji pod nazivom “Day of United Symbolic Action” koje će se održati 16. lipnja ove godine.

Na 81. plenumu održanom 6. travnja 2010. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda.

Plenum je “iz treće ruke” obaviješten o sastanku rektora Bjeliša s nekolicinom članova Studentskog zbora Filozofskog fakulteta, koje je rektor sazvao da bi s njima raspravio stavljanje veta na odluku o participacijama Vijeća Filozofskog fakulteta. Moguće je da će se ponovno sastajati, o čemu će plenum biti obaviješten.

Radionica “Uvod u direktnu demokraciju” u organizaciji programskesekcije i radne grupe za širenje direktne demokracije održat će se u četvrtak 8. travnja u 16h u prostoriji A-001.

Predavanje “Bolonja i proces globalizacije” Sanje Petkovske, isprva najavljeno za 31. ožujka, održat će se ovog ponedjeljka, 12. travnja, u 18h u D3.

Radna grupa za širenje direktne demokracije se, kao i svakog tjedna, sastaje u petak u 18h.

Termini sastanaka ostalih radnih grupa, prvenstveno međuplenumske i medijske koje bi se trebale sastati idućeg tjedna, bit će naknadno određeni i potom objavljeni na Slobodnom Filozofskom.

Plenum je izglasao podršku radnicima koji će se okupiti na prosvjedu “Radnici zajedno” koji se u srijedu 7. travnja s početkom u 5 do 12 održava u Rijeci, s posebnim naglaskom na podršci radnicima brodogradilišta “3. maj” i njihovom planu prema kojem bi se upravljanje nad tim brodogradilištem predalo u ruke radnicima.

Plenum je odlučio da želi sudjelovati u međunarodnoj akciji pod nazivom “Day of United Symbolic Action” koje će se održati 16. lipnja ove godine. Krajem svibnja u Bochumu će se održati prvi službeni sastanak međunarodne grupe studenata koji će sudjelovati u ovoj akciji, na kojemu će se, između ostaloga, razgovarati o zajedničkoj medijskoj izjavi povodom akcije. Delegate koji će sudjelovati na sastanku u Bochumu plenum je odlučio odabrati na jednom od idućih plenuma.

Plenum je odabrao delegata za tribinu “Pravo na prosvjed” koja se u knjižnici “Bogdan Ogrizović” održava u srijedu 7. travnja s početkom u 19h.

Plenum je odlučio da će pismeno zatražiti od Vijeća Filozofskog fakulteta da promijeni važeću odluku o diplomskim radovima, i to na način da studenti, a ne odsjeci, biraju način završnosti, uključujući mogućnost pisanja jednog (ne nužno interdisciplinarnog) diplomskog rada u vrijednosti od 30 ECTS-a. Ovu će odluku promatrači plenuma predstaviti i Povjerenstvu za razvoj studija na sjednici koja se održava ovoga petka.

Plenumu je pročitano pismo koje mu je uputila ekipa “Mijenjam svijet”.

Odlučeno je da će se idući plenum održati u utorak 13. travnja i to u 21h jer se istoga dana u 18h u prostorijama Kluba SC otvora izložba “Jutarnji ponovno napada” u organizaciji radne grupe za mini akcije.

Izabrani su moderatori.

Sudionik plenuma je podsjetio moderatore da bi novoizabrani moderatori trebali sudjelovati u radu svih radnih grupa koje se sastaju od dana njihovog izbora do dana njihove moderatature, naročito na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma koja se održava uoči njihove moderature. Moderatori bi također trebali doći i na sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma poslije plenuma na kojemu su bili moderatori kako bi pomogli u pripremi moderatora narednog plenuma. Sastanak radne grupe za tehnička pitanja plenuma održat će se u utorak 13. travnja u 19h. Sastanak ove radne grupe je obično dva sata prije svakog plenuma.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve