Izvještaj s 83. plenuma, 20. travnja 2010.

Na osamdeset i trećem plenumu, održanom 20. travnja 2010. raspravljalo se o samo tri točke dnevnog reda. Povjerenstvo za razvoj studija Filozofskog fakulteta traži od plenuma mišljenje o ograničavanju broja ispita jezgre studija na pet ispita. Usto, plenum je podržao direktnodemokratske ideje kandidata za Studentski zbor.

Na osamdeset i trećem plenumu, održanom 20. travnja 2010. raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Plenum je obaviješten da je točno prije godinu dana počela blokada Filozofskog fakulteta u borbi za pravo na besplatno obrazovanje. U sklopu toga u tijeku je postavljanje crvenih niti na kip Silvija Strahimira Kranjčevića. Također u Rijeci se u četvrtak održava cijeli niz događanja vezanih uz početak njihove blokade 22. travnja 2009. godine. Svi su pozvani da sudjeluju u bogatom programu.

Na Sveučilištu u Zagrebu održani su izbori za novog rektora. Tu će dužnost i u ovom mandatu obnašati dosadašnji rektor Aleksa Bjeliš koji je u drugom krugu pobijedio Tihomira Hunjaka, a u prvom je ispao treći kandidat Vedran Mornar. Mediji prenose da je upravo za Mornara lobiralo Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, što su potvrdili neki članovi Senata.

Plenum je upozoren na novi Vladin program gospodarskog oporavka u kojem se među mjerama oporavka spominju i one vezane uz obrazovanje,a koje se dobrim dijelom svode na prilagodbu sustava obrazovanja potrebama tržišta.

Povjerenstvo za razvoj studija Filozofskog fakulteta traži od plenuma mišljenje o ograničavanju broja ispita jezgre studija na pet ispita. Trenutno je ograničenje šest ispita. Takva odluka Povjerenstva bi bila preporuka Odsjecima. Tijekom rasprave podignuta su mnoga pitanja zbog nesigurnosti u eventualne posljedice takve odluke, mogućnosti njezine provedbe te način na koji će biti provedena. Moguće posljedice su, zbog velikih razlika u studijskim programima različitih Odsjeka, bez dublje analize potpuno nepredvidive. Povećanje opterećenja i smanjenje kvalitete studija nije isključeno. Plenum je zato odlučio preko delegata Povjerenstvu za razvoj studija uputiti dopis s pitanjima koja su se postavila tijekom rasprave na plenumu. Dopis će biti sastavljen u sklopu radne grupe za analizu i seciranje dokumenata koja će se sastati u ponedjeljak u 17h u A-001.

Plenum je raspravljao i o nadolazećim izborima za Studentski zbor. Mogući kandidati na izborima za Studentski zbor predstavili su plenumu ideju direktnodemokratskog organiziranja i odlučivanja unutar Studentskog zbora. Točan način izvedbe te ideje još nije poznat, ali su kandidati tražili mišljenje plenuma kako bi mogli nastaviti svoj rad. Nakon sadržajne i vrlo informativne rasprave plenum je odlučio da načelno podržava razaranje Studentskog zbora iznutra koristeći postojeći izborni sustav.

Ekipa emisije Mijenjam svijet predstavila je plenumu nove informacije vezane za film “Blokada” prikazan na plenumu u prvom mjesecu ove godine. Tada film nije dobio autorizaciju. Sada je, međutim, ekipa emisije Mijenjam svijet opet u pregovorima s HRT-om o prikazivanju filma na televiziji i to su htjeli predstaviti plenumu. Raspravom je utvrđeno da je prikazivanje na televiziji u skladu s ranijim dogovorom i odlukom plenuma, ali se ta odluka ponovno potvrdila zbog naknadnog neodobravanja autorizacije. Ekipa emisije Mijenjam svijet i dalje će izvještavati plenum o tijeku pregovora i eventualnom prikazivanju filma na HRT-u.

Radna grupa za širenje direktne demokracije traži ljude koji će pomoći u dijeljenju pamfleta za nezaposlene i Radničkih FAQ-ova na proslavi 1. maja. Blokadna kuharica će se prodavati na štandu na Subversive film festivalu od 3. svibnja do 7. svibnja u kinu Europa, pa se i tu traži pomoć zainteresiranih. Realizirana je emisija o direktnoj demokraciji za Radio SC. Radionica o povijesti direktne demokracije održat će se u četvrtak, 22. travnja u 16h u dvorani A-001, a predavanje s istom temom bit će u Mediki 1. svibnja u popodnevnim satima, popraćeno bogatim kulturnim programom. Sljedeći sastanak bit će održan u petak, 23. travnja u ustaljenom terminu 18h u prostoriji A-001.

Međuplenumska radna grupa izvijestila je o stanju na drugim fakultetima i drugim gradovima. U Zadru je udruga sociologa održala simpozij s temom blokade. Plenum je obaviješten da je postdiplomski studij u Zadru besplatan na svim odsjecima, osim na arheologiji i ekonomiji. Dvije sudionice plenuma idu u Beograd na tribinu “Od partijske kontrole do slobodnog univerziteta”.

Sastala se i medijska radna grupa na kojoj se raspravljalo o promijenjenoj medijskoj situaciji u kojoj se nalazimo i adekvatnom odgovoru na te promjene. Također, pojavila se ideja organiziranja radionicâ kojima bi prisustvovali ljudi voljni sudjelovati u radu medijske sekcije.

Termini sastanaka ostalih radnih grupa bit će na vrijeme objavljeni na Slobodnom Filozofskom.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 27. travnja u 20 sati. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.