Senat Sveučilišta u Zagrebu donio odluku o kvotama i participacijama na diplomskim studijima

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je odluku o kvotama i participacijama u troškovima studiranja za upis studenata u prvu godinu diplomskih studija u idućoj akademskoj 2010./2011. godini prema kojoj je osigurano ukupno 8634 slobodnih mjesta za upis studenata u prvu godinu diplomskih studija.

Za redovite studente predviđeno je 8154 mjesta, a za izvanredne studente 150 mjesta, izvijestila je novinare na današnjoj konferenciji prorektorica za studije i upravljanje kvalitetom Ljiljana Pinter.

Govoreći o zaključcima jučerašnje sjednice senata, Pinter je rekla da će na svim sveučilišnim sastavnicama 2238 studenata u cijelosti biti oslobođeno plaćanja participacija u troškovima studiranja, njih 1818 participirat će u troškovima studija po linearnom modelu plaćanja, a 4098 studenata plaćat će maksimalni iznos participacija.

Dodala je da je u okviru iskazanih kvota osigurano i 330 mjesta za strane studente, te da će maksimalni iznosi studentskih participacija iduće akademske godine iznositi od tisuću do 9240 kuna.

Senat je potvrdio i odluku Vijeća Ekonomskoga fakulteta, usklađenu s predstavnicima studenata, kojom je na svim diplomskim studijskim programima koji se izvode na tom fakultetu osigurano ukupno 1800 slobodnih mjesta. Upis studenata na diplomske studije bit će pak proveden temeljem jedinstvene rang-liste za sve studijske programe.

Pinter je istaknula da će, ako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), kao i u prethodne dvije godine donese odluku o financiranju diplomskih studija, što će pak biti regulirano posebnim ugovorom između MZOŠ-a i sveučilišta, svi studenti koji će se na diplomske studije upisati u akademskoj godini 2010./2011. biti oslobođeni plaćanja participacije u troškovima studiranja.

Senat je na jučerašnjoj sjednici donio odluku i o kvotama i studentskim participacijama u troškovima studiranja na preddiplomskim studijima na Filozofskome fakultetu prema kojoj je osigurano ukupno 1117 slobodnih mjesta za upis studenata u prvu godinu preddiplomskih studija, od čega je 1019 mjesta za redovite studente. Odlučeno je da će 550 upisanih studenata u cijelosti biti oslobođeno plaćanja participacija u troškovima studiranja, a 469 studenata plaćat će maksimalne iznose participacija. U okviru iskazanih kvota osigurano je 98 mjesta za strane studente. Maksimalni iznosi studentskih participacija ostali su na raziniprošlogodišnjih te će iznositi 6000 kuna.

Natječaj za upis studenata u prvu godinu preddiplomskih, integriranih i stručnih studija zasve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu u sljedećoj akademskoj godini bit će objavljen na internetskoj stranici sveučilišta i u javnim glasilima do kraja travnja.

Cjelovito priopćenje za medije Sveučilišta u Zagrebu:

Senat Sveučilišta u Zagrebu na jučerašnjoj je sjednici donio odluku o kvotama i studentskim participacijama u troškovima studiranja za upis studenata u prvu godinu diplomskih studija u akademskoj godini 2010./2011.

Sukladno odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu, u akademskoj godini 2010./2011. ukupno je osigurano 8634 slobodnih mjesta za upis studenata u prvu godinu diplomskih studija, od čega je 8154 mjesta predviđeno za redovite, a 150 mjesta za izvanredne studente. Na temelju odluke, na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu 2238 studenata u cijelosti će biti oslobođeno plaćanja participacija u troškovima studiranja, 1818 studenata participirat će u troškovima studija po linearnom modelu plaćanja, dok će 4098 studenata plaćati maksimalni iznos participacija. U okviru iskazanih kvota osigurano je 330 mjesta za strane studente. Maksimalni iznosi studentskih participacija na fakultetima i akademijama Sveučilišta u Zagrebu iduće akademske godine iznosit će od 1.000,00 do 9.240,00 kuna.

Očekuje se da će Fakultetsko vijeće Agronomskog fakulteta potvrditi predložene kvote i studentske participacije na diplomskim studijima na svojoj sjednici idući tjedan, nakon čega će na temelju odluke Senata, za sve fakultete i akademije Sveučilišta u Zagrebu započeti priprema objave natječaja za upis koji će biti objavljen na internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu i u javnim glasilima.

Senat Sveučilišta u Zagrebu usvajanjem odluke o kvotama i participacijama na diplomskim studijima potvrdio je odluku Vijeća Ekonomskog fakulteta koja je usklađena s predstavnicima studenata, a kojom je na svim diplomskim studijskim programima koji se izvode na EF-u osigurano ukupno 1800 slobodnih mjesta. Upis studenata na diplomske studije na Ekonomskom fakultetu bit će proveden temeljem jedinstvene rang-liste za sve studijske programe. S obzirom na postignuti uspjeh na preddiplomskom studiju, 10 posto upisanih u cijelosti će biti oslobođeno plaćanja participacija u troškovima studiranja, 40 posto studenata participirat će u troškovima studija po linearnom modelu plaćanja, dok će 50 posto studenata plaćati maksimalne iznose participacija.

Ukoliko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske kao i u prethodne dvije godine donese odluku o financiranju diplomskih studija, što će biti regulirano posebnim ugovorom između MZOŠ-a i Sveučilišta, svi studenti koji se na diplomske studije upisuju u akademskoj godini 2010./2011. bit će oslobođeni plaćanja participacije u troškovima studiranja.

Izvori: Hina i stranica Sveučilišta u Zagrebu

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.