Izjava za medije inicijative SONG povodom izbora za Studentski zbor

Izbori za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu te za pojedine sastavnice održavaju se 5. i 6. svibnja. Već prvi dan uočen je niz nepravilnosti koje ukazuju na nužnost poništenja izbornog procesa kao i na anomalije i apsurdnosti cijelog sistema studentskog predstavljanja. Prenosimo izjavu za medije studentske inicijative SONG koja je nadgledala ovogodišnje izbore kao i video s jednog biračkog mjesta koji jasno ukazuje na skandalozno kršenje Pravilnika za izbore. SONG je sazvao i press konferenciju za sutra u 10:30 u Klubu SC, Savska 25 na prvom katu!

Poštovani!

Kao studenti organizirani u inicijativu SONG (Studenti organizirano nadgledaju glasanje) dužni smo obavijestiti javnost o zabrinjavajućem broju nepravilnosti koje su se odvijale tijekom prvog dana provođenja izbora za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu koji se održavaju 5. i 6. svibnja.

Studentski izbori Sveučilišta u Zagrebu provode se na dvije razine – za zborove pojedinih sastavnica, tj. fakulteta, i za sveučilišni studentski zbor. Izbori se odvijaju na 33 sastavnice Sveučilišta pri čemu studenti prilikom glasanja dobivaju dva listića – za fakultetsku i za sveučilišnu listu Studentskog zbora.

Pravilnikom o izborima propisano je Izborno povjerenstvo Sveučilišta te izborna povjerenstva pojedinih fakulteta. Za promatranje izbora mogu se prijaviti svi studenti uz prethodnu najavu odgovarajućem izbornom povjerenstvu.

Ove godine za promatranje izbora prijavilo se oko 150 studenata organiziranih u već spomenutu inicijativu SONG koja okuplja studente s nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Akademija dramske umjetnosti, Filozofski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet političkih znanosti, Prirodoslovno-matematički fakultet…)

Unatoč činjenici da su studenti organizirani u inicijativi SONG urudžbirali i poslali prijave za promatranje sveučilišnih izbora Izbornom povjerenstvu Sveučilišta u skladu s propisanim rokovima, nisu dobili odgovor. Bitno je napomenuti da Izborno povjerenstvo izdaje potvrdu o statusu promatrača najkasnije pet radnih dana prije izbora, što ovdje nije bio slučaj, iako su, još jednom naglašavamo, sve prijave urudžbirane u roku. Izborno povjerenstvo Sveučilišta uopće se naime nije očitovalo o prijavama za promatranje izbora na sveučilišnoj razini koji se zajedno sa izborima za pojedine sastavnice provode na svim fakultetima Sveučilišta. Štoviše, kad su promatrači došli na glasačka mjesta, saznali su da se Izborno povjerenstvo Sveučilišta još nije ni sastalo i da će se sastati tek u petak, 7. svibnja, nakon izbora.

Tijekom prvog dana provođenja izbora promatrači su zbog neočitovanja Povjerenstva na izbornim mjestima naišli na brojne probleme.

Od Lucije Barjašić – stručne suradnice u Uredu prorektorice za studije i upravljanje kvalitetom – tijekom dana došla je informacija da promatrači nemaju zatraženi status jer je Pravna služba Sveučilišta donijela tumačenje Pravilnika prema kojemu Izborno povjerenstvo Sveučilišta, paradoksalno, nije nadležno odobriti promatranje izbora na sveučilišnoj razini., Promatračima je uskraćena mogućnost promatranja izbora jer su se, prema takvom tumačenju, za promatranje izbora na sveučilišnoj razini trebali obratiti izbornim povjerenstvima na pojedinim fakultetima.

Pitamo se, kako Izborno povjerenstvo Sveučilišta nije nadležno za izbore na sveučilišnoj razini koji se odvijaju na svim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu? Zašto osobe uredno prijavljene za promatranje izbora nisu dobile nikakav pravovremeni odgovor nadležnog tijela i kako jedna služba Sveučilišta ima ovlasti davati tumačenje Pravilnika koji je donijela Skupština Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu?

Unatoč navedenim poteškoćama, promatrači su nastojali obaviti svoj posao te su prvog dana izbora uočili niz nepravilnosti i prijevara koji dovode u pitanje regularnost samog izbornog procesa.

Na pojedinim je fakultetima već pri samom ulasku u prostorije predviđene za glasanje uočena nepripremljenost izbornih mjesta. Biračima nije osigurana tajnost glasanja. Naime, niti su mjesta predviđena za glasanje bila ograđena, niti su izborna povjerenstva udaljavala druge studente koji su se obraćali svojim kolegama tijekom samog procesa kako ne bi utjecali na glasanje. Štoviše, na izbornim se mjestima uočilo i zadržavanje pojedinih kandidata za Studentski zbor koji su biračima sugerirali za koga glasati. Ti su isti kandidati zahtijevali od izbornih povjerenstava sastavnica da uklone s biračkog mjesta promatrače SONG-a, prijeteći im zaštitarima i fizičkim izbacivanjem s fakulteta ili tražeći da se promatrači legitimiraju unatoč autonomiji sveučilišta.

Neki su od njih u svom naumu i uspjeli (npr. predsjednici Studentskog zbora Medicinskog i Agronomskog fakulteta, koji su uostalom i aktualni kandidati za Studentski zbor pa se kao takvi nisu smjeli zadržavati u blizini biračkog mjesta) te su promatrači tako p(r)otjerani s biračkog mjesta. Također, studentima su ispred i unutar samih fakulteta dijeljeni popisi s imenima ili rednim brojevima “poželjnih” kandidata za koje bi trebali glasati.

Izborna povjerenstva nisu bila upućena u pravila provođenja izbora: na nekim izbornim mjestima studenti uopće nisu legitimirani, a na drugima je za legitimaciju dostajala i zdravstvena iskaznica. Nadalje, što se tehničkih problema tiče, uočene su prozirne glasačke kutije, a pojedine kutije nisu bile propisno ili uopće zapečaćene. Određena povjerenstva nisu vodila službene zapisnike niti su reagirala na upućivanje SONG-a o nepravilnostima u radu te su neka izborna mjesta bila prijevremeno zatvarana – glasačke kutije zajedno s biračkim odborima jednostavno su “nestajale”.

Kao najeklatantniji primjer izborne manipulacije izdvajamo tzv. “sudoku” listiće (kako su ih studenti već šaljivo nazvali) s ispisanim rednim brojevima kandidata jedne liste za Studentski zbor, koji su se dijelili na sam izborni dan na pojedinim fakultetima (pa čak i od strane samih biračkih odbora uz glasački listić).

S obzirom na navedene primjere neregularnosti i nerada nadležnih tijela, počevši od biračkih odbora i izbornih povjerenstava pojedinih sastavnica pa do Izbornog povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu, imamo potrebu oštro osuditi ovakvo poimanje i provođenje izbora i ozbiljno dovodimo u pitanje regularnost samih izbora već nakon prvog dana.

O ovim i drugim problemima vezanim uz provođenje izbora više ćemo se očitovati na konferenciji za novinare o kojoj ćemo vas pravovremeno obavijestiti.

SONG (Studenti organizirano nadgledaju glasanje)

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve