Izvještaj s 88. plenuma, 21. svibnja 2010.

Na 88. plenumu raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je plenum o engleskom izdanju Blokadne kuharice koje se priprema. Sljedeći plenum održat će se 1. lipnja u 20 sati u D7. Moderatori i svi ostali zainteresirani građani su pozvani na radnu grupu za tehnička pitanja plenuma u 18 h u A-001 prije plenuma.

Na 88. plenumu raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

NSIBOR s Filozofskog fakulteta u Rijeci, odnosno frakcija Crni Pero, ukazala je akcijom na nebrigu rektorata na čelu s rektorom Perom Lučinom za studente i probleme s plaćanjem školarina.

Studenti su još jednom pozvani da podrže akciju Ne damo Varšavsku dežuranjem.

Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je plenum o engleskom izdanju Blokadne kuharice koje se priprema.

Četvrtkom u 16 sati u A-001 održavat će se radionice pod nazivom Direktnodemokratski praxis na kojima će se razmatrati kako primijeniti načela direktne demokracije na razne instance. Michael Lebowitz, koji je sudjelovao na Subversive Film Festivalu, ostavio je materijale o samoupravnom socijalizmu u Jugoslaviji te organiziranju u Venecueli. Svi oni koji imaju materijale koji bi mogli biti od pomoći organizatorima radionice neka ih proslijede na e-mail: direktna.demokracija[at]gmail.com

Traže se dobrovoljci koji bi pržili i dijelili multimedijalne pakete.

Predloženo je da se radi anketa o plenumu i besplatnom obrazovanju pri čemu će nam pomoći sociolozi.

Javili su se studenti iz Makedonije koji se bave problemima komercijalizacije obrazovanja- Pokušat ćemo stupiti u kontakt s njima i poslati im Blokadnu kuharicu i druge korisne materijale.

Radna grupa za širenje direktne demokracije sastat će se i sljedećeg tjedna u tradicionalnom terminu – petkom u 18 h u A-001.

Radna grupa za analizu dokumenata izvijestila je da je prošao rok za javnu raspravu. Studenti zainteresirani za proučavanje dokumenata neka se jave na slobodnifilozofski[at]gmail.com

U subotu se sastala radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje. Raspravljalo se o o akciji na Senatu pri čemu su se iskristalizirale neke ideje o kojima će radna grupa pravovremeno izvijestiti plenum.

Michael Lebowitz donirao je plenumu 2100 kn na čemu mu se plenum ovom prilikom zahvaljuje. Poteglo se pitanje kako najbolje iskoristiti te novce. Raspravljalo se o trenutnom stanju blagajne te o pojedinim natječajima i donacijama. Izabrana je blagajnica plenuma. Sudionice plenuma su iskazale želju da se bolje informiraju o natječajima i drugim tehnikalijama te će podnijeti izvještaj na sljedećem plenumu.

Senat Sveučilišta u Puli više je puta podržao studentski zahtjev za potpuno javno financiranim obrazovanjem. Na prošlotjednoj sjednici Senata glasano je o novom modelu plaćanja školarina za buduće brucoše. Izglasan je prijedlog pulskog rektora prema kojemu bi svi studenti koji daju uvjet tj. skupe 42 ECTS boda u akademskoj godini bili oslobođeni plaćanja. Studenti s manje bodova plaćat će puni iznos školarine. Nije prihvaćen prijedlog Rektorskog zbora i studentskog predstavnika.

Što se tiče ugovora koji je potpisan sa sveučilištima o financiranju prve godine, čini se da je izbačen dio ugovora prema kojemu se školarine mogu naplaćivati ukoliko MZOŠ u zadanom roku ne da novac, no nije definirano što učiniti u tom slučaju.

Senati i Studentski zbor nisu zadovoljni novim modelom jer se prema njemu zanemaruje prosjek ocjena. Razvili su vlastiti model prema kojemu bi studenti koji imaju prosjek iznad 4.0 i dalje ne plaćali ukoliko bi skupili više od 50 ECTS boda.

Sazvana je radna grupa za procjenu situacije i daljnje djelovanje koja će se sastati 25. svibnja u 19 h u A-001, a na kojoj će se raspravljati o povezivanju sa studentima u drugim gradovima te eventualnim zajedničkim akcijama.

Plenum je obaviješten da je obavijest Fakultetskog vijeća o načinu plaćanja studija zapravo plakat. Točka je preskočena.

U ponedjeljak u 18 h u A-001 sastat će se radna grupa na kojoj će se ozbiljnije pozabaviti gospodarskim planom Vlade RH.

Nakon plodne rasprave o tome treba li se na Slobodnom Filozofskom uoči plenuma objavljivati dnevni red u izradi, delegirano je nekoliko sudionika plenuma na rok od mjesec dana koji će sastavljati skicu dnevnog reda te ju dostaviti blogerima za objavljivanje.

Sljedeći plenum održat će se 1. lipnja u 20 sati u D7. Moderatori i svi ostali zainteresirani građani su pozvani na radnu grupu za tehnička pitanja plenuma u 18 h u A-001 prije plenuma.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 23:56.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve