Izjava za medije – 23. srpnja 2010.

Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj 13. srpnja prihvaćen je predložak ugovora kojeg potpisuju studenti prve godine preddiplomskih i integriranih studija: tim se ugovorom studenti obvezuju podmiriti troškove studija ukoliko to do kraja prvog semestra ne učini nadležno ministarstvo. Kao odgovor na rektorov poziv za identificiranjem svih sudionika studentskih događanja od proljetnih blokada do nedavnog prekida sjednice Senata nudimo tekstove zaključaka Fakultetskog vijeća FFZG-a od 22. i 29. travnja 2009. godine.

Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj redovnoj četrnaestoj sjednici održanoj 13. srpnja ove godine prihvatio je predložak ugovora koji studenti prve godine preddiplomskih i integriranih studija potpisuju sa svojim budućim fakultetima prilikom upisa studija. Neprihvatljivost takvog ugovora i odnosa koji se stvara njegovim potpisivanjem proizlazi iz klauzule koja određuje da student sam podmiruje troškove svoga studija ukoliko Vlada RH, tj. nadležno ministarstvo, ne isplati obećanu svotu do kraja zimskog semestra, dakle do mjeseca veljače sljedeće godine.

Aktom odobrenja takvog predloška ugovora Senat Sveučilišta u Zagrebu po tko zna koji put odigrao je ulogu promotora i aktivnog provoditelja komercijalizacije visokog obrazovanja. Senat je jasno prihvatio ulogu partnera MZOŠ-a kao i ostatka političkih struktura koje nesmetano ruše svaki oblik socijalne politike što u konačnici rezultira još većim društvenim raslojavanjima. Ovaj put naša akademska elita učinila je i eksplicitni korak “dalje” u tom procesu prebacivši odgovornost (javnog) financiranja obrazovanja s nadležne i (ne)odgovorne političke elite na same studente. Vladina odluka iz ožujka o tobože “besplatnim” prvim godinama studijâ koju su mediji predstavili kao zadovoljenje naših zahtjeva ne samo da nije bilo ostvarenje potpuno javno financiranog obrazovanja za koje se zalažemo, nego je očito služila kao mehanizam smirivanja nabujalog nezadovoljstva. Donošenje predloška ovakvih ugovora dodatno potvrđuje tezu o Vladinu fingiranju besplatnog obrazovanja. Takvo djelovanje političke vlasti nikako ne znači i amnestiju odgovornih na Sveučilištu koji su u konačnici prihvatili ovakav nacrt teksta ugovorâ. Ugovori ni na koji način ne čine pritisak spram struktura vlasti, nego se solidariziraju s njima, nauštrb solidarnosti sa studentima na koje se ovim ugovorima i dugoročnom politikom vrlo jednostavno prebacuje odgovornost države i javnog financiranja visokog obrazovanja. Ništa manje neodgovorno nije bilo ni ponašanje “studentskih predstavnika” koji nisu uzimali u obzir zahtjeve i odluke studenata koje predstavljaju. Njihovu računicu cijena ECTS-a i modela plaćanja iznesenu na nedavnoj sjednici Hrvatskog studentskog zbora u Mostaru u Bosni i Hercegovini, ne smatramo manje opasnom od sličnih modela i izračuna kojima smo zasipani od strane raznih ad hoc komisija, rektorâ, zborova. Već više od dvije godine glas studenata, što ulicama gradova što ispunjenim predavaonicima tijekom plenuma, poziva na solidarnost, jedinstvo i društvenu odgovornost svih onih koji sačinjavaju universitas. Jedini jasan odgovor koji smo dobili od predstavnika akademske zajednice jest još neobjavljeno javno pismo rektora Bjeliša kojim poziva Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu na razjašnjavanje “etičkih i akademskih aspekata” studentskog djelovanja posljednjih godinu dana počevši s blokadama fakulteta nastavljajući se redovnim pritiscima i zadnjim prekidom sjednice Senata u lipnju. Riječ je o još jednom od provjerenih načina zaobilaženja središnjeg problema i našeg jedinog i univerzalnog zahtjeva. Strukture odlučivanja Sveučilišta u Zagrebu (kao i ostalih sveučilišta) odabrale su potencijalno represivne metode koje koriste i političke vlasti istovremeno postajući i slijepi izvršioci loših politika koje su dovele ne samo do zatvorenosti vrata fakulteta za one iz najnižih slojeva nego i do kriminalnih anomalija koje nisu do kraja i u cijelosti istražene. Ovakav sistem odlučivanja i vođenja visokog školstva i znanosti nužno vodi još većem nezadovoljstvu studenata i nastavnika koji s pravom ruše ono što se proklamira etičkim i akademskim principima u borbi za društvo i sveučilište jednakih bez obzira na njihovo imovinsko stanje. Jedini ugovor na koji ćemo pristati jest ugovor koji garantira nastavak borbe za potpuno javno financirano obrazovanje svim sredstvima u okvirima autonomije sveučilišta koju se želi dokinuti.

Kao odgovor na rektorov poziv za identificiranjem svih sudionika studentskih događanja od proljetnih blokada do nedavnog prekida sjednice Senata nudimo tekstove zaključaka Fakultetskog vijeća FFZG-a od 22. i 29. travnja 2009. godine.

Vijeće Filozofskog fakulteta podržalo zahtjeve i metodu Inicijative, obustavlja se nastava

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici održanoj 22. travnja 2009. razmatralo je zahtjev za očitovanje Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje te donijelo sljedeće

O D L U K E

I. Vijeće Filozofskog fakulteta podržava cilj, odnosno zahtjev Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje – zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama zaključno s poslijediplomskim studijem.

II. S obzirom na dosadašnje neuspješne institucionalne akcije Fakultetsko vijeće smatra da su metode kojima se akcija provodi legitimne i primjerene postavljenim ciljevima.

III. Fakultetsko vijeće pridružuje se akciji studenata i kao svoj doprinos – u sklopu svjetskog tjedna borbe protiv komercijalizacije obrazovanja – donosi odluku o prekidu nastave do kraja radnog tjedna.

Ukoliko do sjednice Vijeća 29. travnja 2009. ne dođe do očitovanja resornog ministra ili Vlade RH, Vijeće Filozofskog fakulteta odlučit će o daljnjim koracima.

IV. Fakultetsko vijeće također zahtijeva da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama.

Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju

dr. sc. Damir Boras, red. prof

Izjava Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 29. travnja 2009.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 29. travnja 2009. donijelo je sljedeću

IZJAVU

I. Vijeće Filozofskog fakulteta i dalje podržava ciljeve i metode nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje.

II. S obzirom na to da nije došlo do primjerena očitovanja MZOŠ-a ili Vlade RH na postavljene zahtjeve, Fakultetsko vijeće ne može inzistirati na ponovnoj uspostavi cjelovitog nastavnog procesa.

III. Predstavnici Vijeća Filozofskog fakulteta spremni su aktivno sudjelovati u što žurnijoj pripremi zakonskoga osiguranja potpunoga javnoga financiranja obrazovanja na svim razinama zaključno s poslijediplomskim studijem.

IV. Fakultetsko vijeće osuđuje sve oblike pritisaka na akademsku zajednicu a osobito na studente, nastavnike i Upravu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve