Doktorand bez kune

U intervjuu Novom listu, Nikola Vuletić objašnjava realiziranu ideju o besplatnim poslijediplomskim studijima koji su pokrenuti na Zadarskom sveučilištu. Studij je, jasno, oslobođen financijskih participacija i baziran na mentorskom radu. Riječ je o praktičnom ostvarenju obrazovanja oslobođenog financijskih participacija, ali i iznimci koja potvrđuje (sistemsko) pravilo!

U trenutku dok već par godina traje sustavna komercijalizacija našeg visokog obrazovanja, Ministarstvo znanosti i akademska vrhuška zborski proglašavaju besplatno studiranje reliktom socijalizma, a školarine europskom budućnosti, dok naslovnice tabloida diktiraju ideologiju po kojoj je obrazovanje roba kao i svaka druga, ove jeseni Sveučilište u Zadru pokreće – besplatan poslijediplomski studij. Dobro ste pročitali, naime, riječ je o modelu u kojem za školarine ne treba izdvojiti ni kune, a za njegovo pokretanje među najzaslužnijima je Nikola Vuletić, zamjenik pročelnika Odsjeka za francuske i iberoromanske studije i zamjenik voditelja toga poslijediplomskog studija. Riječ je o studiju koji omogućuje stjecanje doktorata iz humanističkih znanosti kao što su filozofija, filologija, povijest, povijest umjetnosti, etnologija ili arheologija, a osim činjenice da doktorand ne plaća nikakvu naknadu, za naše prilike revolucionaran je i način izvedbe studija.

– Jedan dio pokretača ovog studija doktorirao je na američkim ili njemačkim sveučilištima ili su bili na postdoktorskom usavršavanju u SAD i zemljama EU. Procijenili smo da u Hrvatskoj dominantan model striktno strukturiranih studijskih programa nepotrebno ograničava mogućnosti doktorskog studija. Zato je naš studij postavljen na način da je njegova okosnica individualni rad mentora i studenta, a “frontalna” nastava ispred više studenata otpada. Umjesto da, primjerice, postoji kolegij pod nazivom “Sintaksa”, mentorsko vijeće propisalo je kompetencije koje bi student trebao steći unutar svakog pojedinog modula koji nose najopćenitiji mogući naziv, kao što su “Tema istraživanja I” ili “Metodologija istraživanja I”. Sve je stvar definiranja odnosa teme i tempa istraživanja, no studij se mora završiti u roku od tri godine, a za svaki semestar propisani su točno određeni moduli. Riječ je o redovnom studiju, koji se eventualno može produžiti godinu dana zbog bolesti ili drugih objektivnih razloga, kaže naš sugovornik. Također, mentor može procijeniti da student mora odslušati neke kolegije koji postoje na bilo kojem hrvatskom ili stranom sveučilištu, što se vrednuje kao odrađeni modul.

Tvrdnje neinformiranih

U našim okolnostima najzanimljivije je da je riječ o potpuno besplatnom studiju, naime, članovi inicijativne skupine profesora – njih tridesetak – složili su se da svoj rad – ne naplaćuju.

– Članovi inicijativne skupine slažu se da na doktoranda treba gledati kao na čast, a ne kao na janjca kojeg treba odrati. Potom smo predložili upravi Sveučilišta da ni ona ne naplaćuje troškove tzv. hladnog pogona, što je i prihvaćeno. Naravno, student sâm snosi putne troškove i stanarinu, ukoliko živi izvan Zadra, a ima mentora u Zadru, ili izabere mentora izvan mjesta svog stanovanja. U našem Vijeću mentora bit će profesora s niza naših i stranih sveučilišta, zovu ljudi iz Pule ili Zagreba i izražavaju želju da budu dio ovog projekta. Očekujem da ćemo ove jeseni imati preko dvadeset doktoranada, nastavio je Vuletić. Na pitanje kako bi odgovorio svima koji tvrde da je besplatno obrazovanje iluzija te da se sve što je dobro naplaćuje, pozvao se na primjer brojnih svjetskih sveučilišta koja primjenjuju isti model.

– Takve tvrdnje potječu od neinformiranih ljudi. Njima poručujem da mi ne govorimo istim jezikom – naime, sve što jednog znanstvenika čini boljim od drugog je besplatno, zato jer se inteligencija, znanje, upornost, radna energija i entuzijazam ne mogu kupiti novcem. Neki doktorski studiji na sveučilištima u Heidelbergu, Liverpoolu, Cambridgeu ili na University of California u Los Angelesu funkcioniraju tako da studenti ne snose trošak studija, već postoje javne i privatne ustanove koje na sebe preuzimaju taj trošak. Onima koji imaju potrebu sve izraziti u novcu, možda će biti lakše prihvatiti ovakvu formulaciju: Sveučilište u Zadru i njegovi nastavnici radit će pro bono te na taj način stipendirati doktorande jer su procijenili da je to u interesu znanosti, društva i Sveučilišta. Radimo ono što bi zapravo trebala raditi svaka vlada Republike Hrvatske. Ipak, priznaje da je mnogo lakše organizirati besplatni studij humanističkih znanosti nego studij biokemije ili medicine. U tim slučajevima treba identificirati sektor u kojem ta grana znanosti stvara opipljiv profit, odnosno višak vrijednosti.

Ocjena nije presudna

– Ako je farmaceutska industrija zainteresirana za stručnjake iz određenog polja, neka onda i uloži u te kandidate, odnosno, poželjno je javno-privatno partnerstvo. Moji kolege koji su doktorirali u Njemačkoj na polju računalne lingvistike nisu to platili iz svog džepa. No, oni dolaze iz sustava s visoko razvijenom socijalnom sviješću koja je kod nas krahirala. Istina, ni naš poslijediplomski studij ne znači otvorena vrata za bilo koga tko želi studirati – riječ je o malom broju sretnika koji će se upisati. Na naše Sveučilište došla je kolegica iz Engleske koja želi doktorirati na umjetničkoj baštini Dalmacije XIV. stoljeća. Kod nas bi odmah rekli “ona je luda, tko će joj to platiti”. No, u Engleskoj postoje fundacije koje financiraju upravo takve studije. Platili su joj čak i troškove studijskih boravaka u Zadru, obrazložio je Vuletić.

Posebnost ovog studija je autonomija mentora u biranju kandidata. Preciznije rečeno, i ako imate prosjek ocjena 5.0, nitko vam ne garantira upis, nego vaša tema mora dovoljno zainteresirati mentora. Naravno, procjena mentora podliježe prosudbi Vijeća mentora. Ocjene nisu presudan kriterij, objašnjava Vuletić.

“Bolonja” je ideologija stanice karcinoma

Vuletić je čvrsto stajao uz studentski zahtjev za besplatnim obrazovanjem te je u skladu s tim podupro i nenasilnu blokadu nastave kao sredstvo borbe. Vrlo je kritičan i prema cjelokupnoj bolonjskoj reformi, za koju tvrdi da je čvrsto povezana s komercijalizacijom.
– Sam smisao reforme je skidanje što većeg dijela troškova obrazovanja s državnog proračuna, ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj EU. To je interes čitave političke elite, bez obzira dolazila ona s lijevog ili desnog dijela političkog spektra. Nekritički smo to prihvatili sa Zapada bez ikakve rasprave, riječ je o diktiranoj političkoj odluci. U Hrvatskoj nema nikakvog dijaloga, nama treba obrazovanje iz elementarne političke kulture, tvrdi naš sugovornik. No, dodaje, “Bolonja” izaziva katastrofalne posljedice i u mnogo razvijenijim zemljama.
– U Švicarskoj već tri godine nakon njenog uvođenja provode reformu reforme, a kolegica iz Basela mi je savjetovala “strpljenje i rezignaciju”. Riječ je o integralnom dijelu neoliberalne agende koju zanima isključivo profit radi profita. To je ideologija stanice karcinoma koji polako ubija organizam u kojem živi, a na kraju umire s njim, zaključio je Vuletić.

Razgovor vodio Jerko Bakotin
Intervju preuzet iz Novog lista

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve