Pravila i smjernice plenuma (izglasana 28. 9. 2010.)
Na 98. plenumu 28. rujna 2010. nakon duže rasprave o prijedlozima radne grupe za tehnička pitanja plenuma izglasana su nova pravila i smjernice plenuma. Stara pravila i smjernice donekle su izmijenjena i nadograđena novim iskustvima. Novu verziju pročitajte u nastavku.
A) PRAVILA
1. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani – bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Odluke se donose relativnom većinom glasova pri čemu plenum u donošenju odluka teži konsenzusu. Rasprava prije glasanja odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima i smjernicama koja je plenum izglasao, a koja provode moderatori plenuma. Odluke donesene na plenumu obvezujuće su za sve.
2. Plenum se saziva po potrebi, u pravilu jednom tjedno, a minimalno jednom mjesečno. Termin narednog plenuma se određuje na samom plenumu. O sazivanju izvanrednog plenuma odlučuje se na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma na prijedlog bilo koje radne grupe ili pojedinca.
3. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma brine se za tehničku pripremu plenuma što uključuje:
a. koordinaciju tehničkog osoblja plenuma,
b. pripremu moderatora po pitanju pravila i smjernica plenuma, dosadašnjih odluka plenuma i sastavljanja dnevnog reda i
c. sazivanje izvanrednih sjednica plenuma.
Radnu grupu za tehnička pitanja plenuma čine moderatori prošlog i narednog plenuma te svi zainteresirani. Grupa se, uz moguće dodatne sastanke po potrebi između dva plenuma, nužno sastaje na dan plenuma.
4. Tehničko osoblje plenuma uključuje:
a. redare i njihovog koordinatora,
b. zapisničara,
c. tehničara (osoba koja se brine za mikrofone, zvučnike, računala, projektor i sl.),
d. osobu koja zapisuje redoslijed javljanja za riječ,
e. osobu koja zaprima pismene prijedloge za vrijeme plenuma.
5. Prijedlozi za dnevni red primaju se najkasnije 1 sat prije plenuma. Dnevni red strukturiraju moderatori na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma na dan plenuma. Svi prijedlozi koji nisu prijavljeni u propisanom roku, a za koje se smatra da se moraju uvrstiti u dnevni red, predlažu se na samom plenumu nakon što moderator izloži dnevni red. Da bi takav naknadni prijedlog bio uvršten u dnevni red mora se objasniti zašto prijedlog nije predan na vrijeme i zašto je važno da se baš na tom plenumu o tome raspravlja. Moderatori moraju obrazložiti i zašto na vrijeme podneseni prijedlozi nisu uvršteni u dnevni red.
Prijedlozi za dnevni red se podnose usmeno na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma ili pismeno na njenu e-mail adresu.
6. Za svaki plenum moderatori se izmjenjuju, pri čemu ista osoba ne smije preuzeti ulogu moderatora više od jednom u akademskoj godini. Osobe koje su već bile u ulozi moderatora ili glasnogovornika mogu biti izabrane za ulogu u kojoj nisu bile. Načelnu prednost pri izboru ima osoba koja do sada nije obavljala niti jednu od te dvije uloge. Prije izglasavanja moderatora i glasnogovornika nužno je pozvati na komentare i prigovore.
7. Za trajanja plenuma za stolom uz moderatore može sjediti isključivo tehničko osoblje plenuma. Te osobe se ne moraju rotirati niti izglasavati, premda se i ta mogućnost ostavlja ako se za to stvori potreba. I moderatori i tehničko osoblje plenuma mogu iznositi svoje osobne stavove plenumu pod istim uvjetima kao i svi ostali sudionici.
8. Za svaku točku dnevnog reda otvara se rasprava. Sudionici plenuma se za raspravu prijavljuju dizanjem ruke, a riječ se dobiva prema redoslijedu javljanja. Ne postoji izravna replika. Kad se pokaže da više nema zainteresiranih za raspravu, može se prijeći na glasanje.
U slučaju duže rasprave na prijedlog moderatora plenum može glasati o nastavku rasprave. Glasanje o prekidu rasprave može uslijediti najranije 30 minuta nakon početka rasprave ili prethodnog glasanja o prekidu i može se ponavljati više puta tijekom iste rasprave. Pitanju moderatora ‘Je li plenum za prekid rasprave?’ nužno prethodi sažetak dotadašnje rasprave i definicija onoga što će se dogoditi ako se rasprava prekine, dakle: ’Je li plenum za prekid rasprave i prelazak na sljedeću točku dnevnog reda?’ ili ’Je li plenum za prekid rasprave i glasanje o X?’
9. Unutar istog plenuma donesena odluka ne smije se preglasavati, osim u slučaju kršenja procedure ili naknadnog zaprimanja ključnih informacija.
10. U slučaju potrebe ili na zahtjev plenum može poslati delegate. Pri odlučivanju o slanju delegata nije presudno za što se delegati traže, nego za što ih je plenum voljan poslati. Slanje delegata provodi se prema sljedećim pravilima:
a. Delegati trebaju od plenuma dobiti jasno definiran mandat i djelovati isključivo u okviru odluka plenuma.
b. Ako je u pitanju više sastanaka, delegati se rotiraju.
c. Delegatski mandat vrijedi između dva plenuma za sastanke koji se tiču istog pitanja.
Način biranja delegata:
a. Dopušta se predlaganje neograničenog broja kandidata.
b. Kandidati moraju biti prisutni i prihvatiti kandidaturu.
c. Moraju se dopustiti argumenti za i protiv pojedinog kandidata.
d. Predloženim kandidatima plenum mora izglasati povjerenje.
11. Plenumske radne grupe u pravilu moraju imati istaknutu e-mail adresu na www.slobodnifilozofski.com. Na pristigle e-mailove treba odgovarati u roku ne duljem od dva dana. Termin sastanka svake radne grupe mora biti najavljen na www.slobodnifilozofski.com 24 sata ranije. Radne grupe su otvorene za sve zainteresirane.
12. Plenum je iznad procedure i u svakom trenutku je može promijeniti.
B) SMJERNICE
1. Dva su moderatora, jedan prati liniju argumentacije i sumira svakih desetak minuta. Drugi obavlja ostale moderatorske dužnosti; primjerice pozivanje prijavljenih da odustanu od svog prava na riječ ukoliko je tokom rasprave njihov argument iznesen ili da sumiraju duža izlaganja i tome slično. Uloge prvog i drugog moderatora izmjenjuju se po točkama dnevnog reda.
2. Predlagač točke dnevnog reda bi trebao prilikom predlaganja točke, ako je moguće, odmah i formulirati pitanje o kojem bi plenum trebao glasati. Mogućnost formuliranja pitanja ostavlja se svakom sudioniku plenuma, a ne samo moderatoru. Zapisničar ne bi trebao utjecati na formuliranje pitanja. Pitanje prije glasanja mora biti jasno definirano, po mogućnosti ispisano na zaslonu, ploči, zidu, pri čemu se ne smije pristupiti glasanju prije no što je pitanje ispisano.
Nakon što je pitanje formulirano moderatori prije izglasavanja postavljaju pitanje: ’Ima li tko konkretni komentar na formulaciju pitanja ili prigovor na kršenje procedure prije glasanja?’
3. Sve odluke s prethodnih plenuma izvlače se na jedan papir kako bi se moderatori mogli adekvatno pripremiti. Zapisničar je taj koji bi to trebao činiti.
4. Tehničke upute za moderatore: treba biti smiren, suzdržan, objektivan, ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zaključke, iznad svega izbjegavati svaki oblik autoritarnosti, humor dobrodošao… Ako se postave pitanja koja se ponavljaju (npr. održavanje kolokvija, ispita…), rješavaju se putem obavijesti.
5. Okvirna struktura dnevnog reda:
a. Predstavljanje dnevnog reda – s argumentiranjem odbijenih prijedloga i mogućnosti da sudionici plenuma predlože točku koja nije zaprimljena na vrijeme.
b. Obavijesti.
c. Izvještaj radnih grupa.
d. Aktualno – obuhvaća prijedloge pristigle na radnu grupu za tehnička pitanja.
e. Određivanje termina idućeg plenuma te izglasavanje moderatora i glasnogovornika.
f. Razno – prijedlozi, komentari, obavijesti i tome slično koji se primaju tijekom plenuma na papirićima.
6. Za uspješno funkcioniranje plenuma bi bilo dobro imati :
– barem dva mikrofona (jedan za moderatore i jedan bežični za raspravu),
– razglas,
– računalo,
– projektor na kojem će svi sudionici plenuma moći pratiti zapisnik i vidjeti jasno formulirano pitanje za glasanje prije samog glasanja.
7. U slučaju da jedan ili oba moderatora izabrana za sljedeći plenum iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti obaviti povjerene im uloge, zamjenjuju ih moderatori s prošlog plenuma. U slučaju da jedan ili oba moderatora prošlog plenuma također nisu u mogućnosti obaviti tu ulogu, svi prisutni na sastanku grupe za tehnička pitanja plenuma među sobom biraju moderatore za sljedeći plenum. Isključivu prednost kod takvog izbora imaju oni prisutni koji u tekućoj akademskoj godini još nisu imali ulogu moderatora plenuma, tek u slučaju nedostatka istih mogu biti izabrani oni koji su tu ulogu već obavljali. U svim ovdje navedenim slučajevima, potvrdu tako izabranim moderatorima mora dati plenum na samom početku izglasavanjem nakon rasprave, ako se za nju ukazala potreba. U slučaju da tako predloženi kandidati ne budu potvrđeni, oni svoju privremenu ulogu moderatora zadržavaju dok se odlučuje o tome hoće li se izabrati novi moderatori za aktualni plenum ili za novi plenum, za koji onda treba odrediti i datum, a nakon čega se ovaj aktualni prekida.
8. Ako odluka nije jasna, tj. ako ima puno suzdržanih ili je broj onih za i protiv podjednak, ta se situacija tretira kao da odluka nije donesena te se na istu temu ponovo otvara rasprava nakon koje slijedi glasanje. Ukoliko odluka ni nakon toga nije jasna, moderatori pitaju je li potrebno otvoriti raspravu o prihvaćanju ovakvog ishoda glasanja. Idući korak je pitanje: ‘Prihvaća li plenum ovako izglasanu odluku?’ U slučaju da plenum to ne prihvati, cijela procedura počinje nanovo. Ako plenum procijeni da dotična tema ne zahtijeva dodatnu raspravu i glasanje, na snazi ostaje rezultat prvobitnog glasanja.
C) ANEKS
* Pravila su obvezujuća, dok su smjernice samo savjetodavne. Odlukom plenuma smjernica se može pretvoriti u pravilo. Dodavanje novih smjernica je dobrodošlo. Nova pravila treba dodavati s velikim oprezom kako ne bi došlo do pretjerane formalizacije plenuma.
* Sva prezentirana pravila i smjernice prošli su raspravu na sekciji za tehnička pitanja plenuma te potom na samom plenumu.
