Profil International, sinonim za mobing

Donosimo vam tekst preuzet sa stranice Crvene akcije u kojemu progovaraju o uvjetima rada u Profil Internationalu, sustavnoj politici zastrašivanja radnika i teroru nametnutom od strane menadžera. O aktivnostima radnika i izdavačke kuće izvještavat će i dalje.

Nedavno je javnost šokirana izvještajima o tome kako su u izdavačkoj tvrtki Profil radnici prisilno podvrgnuti poligrafskom testiranju kako bi se utvrdili mogući kradljivci robe. Ipak, ta šokantna priča samo je vrh sante leda, a ispod površine skriva se pravi radnički horor. Bivši i sadašnji radnici Profila za odnos uprave prema radnicima, tzv. politiku “ljudskih resursa”, imaju samo jednu riječ – mobing. U zadnjih godinu dana preko sto ljudi je napustilo firmu, većina je otpuštena, dok su drugi natjerani da odu. Priče koje smo čuli od radnika dokazuju kako primjeri nasilja i zlostavljanja nisu tek ekscesi, nego dio sustavne politike zastrašivanja i terora.

U metode uprave spadaju stalna prozivanja i opomene pred otkaz za najmanji propust prilikom čega se nastoji što više poniziti čovjeka (npr. tjerajući ga da na list papira na piše u čemu je “pogriješio”), periodično smanjivanje plaća i još češće prijetnje istim, stvaranje sistema “miljenika” među radnicima kako bi se uništila svaka solidarnost, zapošljavanje “probnih radnika” koji rade besplatno, a situacija je nedavno eskalirala i fizičkim napadom šefa skladišta Davora Škrinjara na studenta koji je tamo honorarno radio. Nakon incidenta, kao kompenzaciju za to što ga na poslu napadaju student je dobio – otkaz. Davanje otkaza trudnicama također je postalo pravilo, kao i neplaćanje prekovremenih, ali taj dio priče, koliko god užasava, ionako postaje više pravilo nego iznimka u privatnom sektoru. Profil nije uvijek bio pakao, a stariji radnici pamte i bolja vremena. Nekada je, kažu radnici, u firmi vladala kolegijalna i opuštena atmosfera. Sve se promijenilo dolaskom nove garniture menadžera od kojih su mnogi zanat vježbali u Atlantic grupi Emila Tedeschija. S njima se Profil počeo udaljavati od ozbiljne izdavačke kuće, pošto je sve ovisnija o literaturi kao što su knjige za “samopomoć”, autobiografije poznatih i slično, a otvaranjem Profil Megastorea knjižara se pretvorila u šoping-centar. No, ono što je puno važnije od toga je uvođenje politike strahovlade u odnosima s radnicima. Kao glavni nosioci ovog programa spominju se direktor izdavaštva Krunoslav Krunić i financijski direktor Hrvoje Matezović. Matezović je ranije radio u Tisku i Privrednoj banci, a ima i dobre veze u vladi, u čijim je projektima i agencijama u više navrata surađivao. Uz njegov odlazak iz PBZ-a vezane su priče o optužbama za mobing, ali je cijeli slučaj po svemu sudeći zataškan kada je napuštao tu firmu. Ova grupa menadžera svoje postupke pravda povećavanjem profita kuće, ali upitno je koliko su njihovi programi korisni tvrtki. Sustavno tjeranje iskusnih radnika i njihovo mijenjanje mlađima ili studentima koji su spremni raditi po nepovoljnijim uvjetima i za manju plaću na prvi pogled snižava troškove, ali stalno mijenjanje radnika stvara velike probleme u poslovanju. Odgovor uprave na te probleme je veći pritisak na radnike: kašnjenje u poslu koje je rezultat neiskustva ili preopterećenja uprava iskorištava da bi odgovornost za sve probleme prebacila na radnike i to kasnije koristila u zastrašivanju i ucjenjivanju radnika. Sigurno je, međutim, da ipak postoji netko tko se okoristio ovim metodama rada, a to su upravo menadžeri koji svakom degradacijom firme i radnika postaju sve bogatiji, jer su im primanja vezana uz dobit, pa se njihove plaće penju i do četrdesetak tisuća kuna, procjenjuju radnici. U kući, koja za sebe kaže da su joj ljudi “glavna snaga“, ništa ne može biti dalje od istine, ali radnici su sada spremni da krenu u spašavanje tvrtke u kojoj rade. O tim aktivnostima izvještavat ćemo i dalje.

Vezani članci

  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve