Izvještaj sa 102. plenuma, 19. listopada 2010.

Na 102. plenumu, održanom 19. listopada, raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Izvještaje su podnijeli sudionici radnih grupa plenuma. Raspravljalo se i o konstituirajućoj sjednici Studentskog zbora i ulozi koju će imati predsjednik Studenstskog zbora. Detalje iz rasprave pročitajte u nastavku.

Obavijesti

U petak, 22. listopada održat će se redovna sjednica Fakultetskog vijeća, a Dekan je sazvao i izvanrednu sjednicu 25. listopada na kojoj će jedina točka dnevnog reda biti rasprava o prijedlozima nacrtâ Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju.

U petak, 22. listopada u 17h u prostoriji A-001 održat će se radionica Uvod u direktnu demokraciju. Ova je radionica dio ciklusa radionicâ o direktnoj demokraciji u sklopu alternativnog programa plenuma FFZG-a.

Sveučilište u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković i Institut za fiziku pozivaju sve javne institute i sveučilišta u Republici Hrvatskoj na javnu raspravu o nacrtima prijedlogâ Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu koji bi trebali zamijeniti važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine. Rasprava će se održati 25. listopada 2010. godine u 16h u dvorani Čačković na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Šalata 3, Zagreb).

U petak, 5. studenog 2010. godine od 9:30 do 16h u prostorijama Novinarskog doma održat će se okrugli stol u okviru projekta Edukacija o Europskoj uniji – uključivanje edukacije o Europskoj uniji u hrvatski obrazovni sustav. Zainteresirani za sudjelovanje moraju potvrditi dolazak najkasnije do 31. listopada na adresu: forum[at]fso.hr.

Zagreb Pride nam šalje poziv za tribinu Društvena odgovornost navijača koja će se održati u petak, 22. listopada 2010. godine u 18h u Kući ljudskih prava (Selska cesta 112c, Zagreb). Na tribini će govoriti: Marko Ciprijanović, predsjednik Bijelih anđela – udruge navijača nogometnog kluba Zagreb, Daniela Wurbs, glavna koordinatorica europske koordinacije nogometnih navijača, Michal Riecansky, federacija nogometnih navijača, Marko Šimunković, predsjednik Udruge mladih antifašista grada Zagreba. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije moderirat će tribinu.

Do kraja tjedna trebala bi se znati budućnost splitske Željezare. Radnici su odlučili organizirati prosvjed u Zagrebu. U četvrtak, 21. listopada odlaze pred Državno odvjetništvo pa pred zagrebačku katedralu.

Izvještaji radnih grupa

Medijska sekcija izvijestila je da je napisano otvoreno pismo plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu povodom dekanove zabrane mentorstvâ na besplatnom postdiplomskom studiju u Zadru.
Idući tjedan, nakon što izanaliziramo sve zakone, napisat će se medijska izjava o prijedlozima nacrta zakona.
kontakt: medijska.sekcija[at]gmail.com

Na sastanku blogerske sekcije odlučeno je da će se osnovati udruga Slobodni Filozofski koja će se baviti portalom, izdavaštvom, novinama i videom.
konatkt: slobodnifilozofski[at]gmail.com

Na sastanku grupe za širenje direktne demokracije također se razgovaralo o osnivanju udruge. Ubrzo bi trebao biti gotov i njezin statut. Planira se seminar na kojem će se čitati i razgovarati o tekstovima vezanim uz direktnu demokraciju i direktnu akciju. Idući sastanak je zbog konstituiranja Studentskog zbora prebačen sa srijede u 20h na petak u 19h.
kontakt: direktna.demokracija[at]gmail.com

Na programskoj radnoj grupi planiralo se obilježavanje dvogodišnjice borbe za besplatno obrazovanje. Traže se doborovoljci koji bi pomogli u organiziranju izložbe fotografija. Grupa će se ponovno sastati u srijedu u 18h.
kontakt: program.blokade[at]gmail.com

Na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma, osim slaganja dnevnog reda, razgovaralo se i o kriterijima za izbacivanje pojedinaca s mailing liste plenuma. Na prošlom plenumu zaključeno je da članovi liste mogu biti svi sudionici plenuma koji žele biti na listi, izuzev policajaca, političara i profesionalnih novinara. Plenum je odbacio predložene kriterije radne grupe i odlučio da se o svakom slučaju eventualnog izbacivanja s mailing liste raspravlja i odlučuje na plenumu.
kontakt: plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Sudionica plenuma je predstavila analizu zakona o znanosti koja će biti dostupna na portalu. Grupa će se ponovno sastati u četvrtak u 17h. Nastavit će se analizirati Zakon o visokom obrazovanju (došli smo do 45. članka).
kontakt: besplatno.obrazovanje[at]gmail.com

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane građane i studente. Sastaju se u prostoriji A-001 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Aktualno

Konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FIlozofskog fakulteta održat će se u srijedu, 20. listopada u 20h u Vijećnici fakulteta. Sjednica je otvorena za sve zainteresirane. Za konstituiranje zbora potreban je izbor predsjednika. Plenum nema ništa protiv biranja predsjednika koji će dati ostavku u roku od tjedan dana. Članovi zbora će izabrati predsjednika koji će nakon konstituiranja dati ostavku.

Sljedeći plenum održat će se u čevrtak, 21. listopada u 20h u D7. Na plenumu će se izabrati studentski predstavnici za Fakultetsko vijeće i odlučiti o modelu rotiranja predstavnika. Studentski predstavnici čine 15% ukupnog broja članova Vijeća te pri donošenju odluka imaju jednako pravo glasa kao i svi ostali članovi, a kada se radi o pitanjima od posebnog interesa za studente imaju i pravo suspenzivnog veta.

Izabrani su sudionici plenuma koji će informirati studente o biranju predstavnika.

Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni na radnog grupi za tehnička pitanja plenuma u četvrtak od 19h u A001.

Plenum je zaključen u 22:37.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve