Izvještaj sa 103. plenuma, 21. listopada

Na 103. plenumu, održanom 21. listopada 2010. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Radnicama Kamenskog ponuđen je bianco ugovor o otkazu. Izabrani su delegati studentata u Fakultetskom vijeću i način njihova odabira i opoziva.

Radnici Željezare Split prosvjedovali su u Zagrebu ispred zgrade Državnog odvjetništva i ispred Katedrale. Podržale su ih radnice Kamenskog. Poljski Zlomrex razmatra ponudu Hrvatskog fonda za privatizaciju o raskidu ugovora. Sindikalisti su se dogovorili s predstavnicima Vlade da do daljnjega neće biti stečaja. Radnici ponovno prosvjeduju na Kaptolu u petak, 22. listopada od 8 ujutro.

Otkazni rok radnicama Kamenskog trajat će mjesec dana. Radnice bi trebale potpisati bianco ugovore koji će se naknadno nadopunjavati. Zgrade tvornice su pod hipotekom. I prije samog stečaja postojali su nacrti po kojima će se u prostorima Kamenskog sagraditi stanovi i podzemne garaže. Usto, moguće je da dugovanje premaši vrijednost Kamenskog. Sudionica plenuma dala je radnicama kontakt sindikalista koji će im pomoći oko tumačenja ugovora. Kada dobiju ugovor, radnice imaju zakonski rok od osam dana da se savjetuju s odvjetnikom. Predsjednik Josipović obećao je radnicama pravnu pomoć, ali one još uvijek nemaju odvjetnika koji zastupa njihove interese i koji ih informira o pravima.

U srijedu je dekan konstituirao novi Studentski zbor Filozofskog fakulteta. Studentski zbor je jednoglasno odlučio prenijeti sve svoje ovlasti na plenum.

Nakon duge rasprave o modelima rotiranja studentskih delegata u Fakultetskom vijeću, njihovim pravima i dužnostima, plenum je izglasao sljedeći prijedlog:

  • Plenum izabire delegate za Fakultetsko vijeće iz reda studenata FFZG-a.
  • Delegati će prenositi odluke plenuma te će nakon svakog vijeća podnositi izvještaj plenumu.
  • Dužina mandata delegata ovisit će o odluci plenuma, odnosno plenum će nakon sjednice Fakultetskog vijeća moći potvrditi ili opozvati delegate i izabrati nove.
  • U slučaju izvanredne sjednice izabrani delegati imaju mandat.

U statutu Filozofskog fakulteta stoji da predstavnik u Fakultetskome vijeću može biti opozvan i prije isteka mandata na koji je izabran. Razrješenje predstavnika Fakultetskoga vijeća obavlja se na isti način i po istome postupku kao i izbor. S obzirom da plenum bira studentske delegate u Vijeću, on ih može i opozvati ukoliko se delegat ne bude držao odluka plenuma ili više ne želi vršiti tu dužnost i ima novih zainteresiranih studenata.

Dnevni red Fakultetskog vijeća detaljno će se analizirati na grupi za direktnu birokraciju koja je, kao i ostale plenumske grupe, otvorenima svima zainteresiranima. Grupa će plenumu prezentirati najvažnije točke. Na plenumu će se glasati o bitnim točkama o kojima plenum još nema izražen stav.

Studentski delegati dat će suspenzivni veto na svaku točku za koju procijene da je studentima važna, a ona ne bude predstavljena u dnevnom redu, nego ubačena pod točkom “razno”.

Plenum je odlučio prihvatiti smjernicu da pri biranju delegata za Fakultetsko vijeće glasaju samo studenti kojih se to izravno tiče. Oko širih društvenih pitanja koja se tiču svih, glasaju svi sudionici plenuma.

O modelima rotacije i delegatima u Vijeću još će se detaljnije raspravljati na sastancima grupe za direktnu birokraciju.

Plenum je izabrao studentske delegate za Fakultetsko vijeće: pet delegata s preddiplomskog, četiri s diplomskog i tri s postdiplomskog studija.

Odlučeno je da će se tražiti od dekana da barem jedan postdiplomac bude član Vijeća postdiplomskih studija. Delegat postdiplomskog studija za to vijeće birat će se na jednom od idućih plenuma.

U petak, 22. listopada održat će se sjednica Fakultetskog vijeća na kojoj će se, između ostalog, razgovarati o zabrani profesorima FFZG-a da budu pro bono mentori na postdiplomskom studiju u Zadru. Plenum je već izglasao da se protivi toj zabrani. Svi profesori koji imaju želju besplatno mentorirati kolege koji ne mogu platiti preskupe školarine, trebali bi moći to i učiniti. Dekan dosada nije zabranjivao rad profesorima na drugim fakultetima.

U ponedjeljak će se održati izvanredna sjednica Vijeća na kojoj će se razgovarati o nacrtima prijedlogâ novih zakona. Grupa za analizu dokumenata je pri kraju analize Zakona o visokom obrazovanju, a do sjednice bi trebale biti gotove analize svih zakona.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 26. listopada u 20h. Izabrani su moderatori koji biti dostupni u utorak od 19h u A001.

Plenum je zaključen u 23:15.

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.