Izvještaj sa 107. plenuma, 16. studenog 2010.

Na 107. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 16. studenog raspravljalo se o tri točke dnevnog reda. Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je da udruge Pravo na grad i Zelena akcija žele pomoći radnicama Kamenskog d.d. nekom simboličnom akcijom. Dogovoren je termin sastanka radnica i predstavnikâ navedenih udruga na kojemu će im potonji predložiti suradnju.

Na 107. plenumu, održanom 16. studenog raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Plenum je dobio e-mail sa žalbom da još uvijek nisu raspisani ispitni rokovi za akademsku godinu 2010./2011. Pročelnik za nastavu i studente obratio se nastavnicima sa zahtjevom da raspišu rokove. Rokovi će biti znani u prosincu.

Plenum je obaviješten su beogradski studenti blokirali promet. Nekoliko stotina studenata blokiralo je oko 13.30 sati Brankov most i promet prema Novom Beogradu je zaustavljen. Prosvjeduju studenti Geografskog fakulteta, Rudarsko-geološkog fakulteta, Fakulteta političkih nauka, Visoke poslovne škole, Visoke elektrotehničke škole, kao i akademci većine fakulteta Univerziteta umetnosti. Traže da na budžetu budu svi akademci koji su stekli najmanje 48 bodova. U Ministarstvu prosvete još traju razgovori povodom njihovih zahtjeva.

Plenum je obaviješten i da traju Dani otvorenih vrata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Predavanja će, među ostalim, održati i ministar Fuchs, bivši ministar Primorac, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. Bjeliš. Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu prof. Tonči Kursar održat će predavanje pod naslovom Demokratske pobune na kojem će govoriti o pobunama studenata, građana i radnika u 2009. i 2010.

Plenum će morati iznaći novi način tiskanja Skripte jer dosadašnji suborac to više ne može raditi.

Radna grupa za izbore na godini izvijestila je plenum da su počele pripreme za izbore na svim studijskim grupama i godinama. Nastali su problemi sa službenim mailom plenuma pa sudionici radne grupe nisu bili sigurni na kojim su odjelima izbori provedeni, no problem je riješen i sada im nedostaje samo dobrovoljaca koji bi pomogli u provedbi izbora. Zainteresirani se mogu javiti na plenum[at]ffzg.hr.

Sudionik plenuma podnio je i izvješće sa sastanka s predstavnicima Zaklade Rosa Luxemburg. Odlučeno je da će sudionici radne grupe za širenje direktne demokracije i članovi blogerske sekcije sastaviti projekte koji će biti predočeni plenumu i dani na glasanje.

Radna grupa za širenje direktne demokracije izvijestila je da udruge Pravo na grad i Zelena akcija žele pomoći radnicama Kamenskog d.d. nekom akcijom. Dogovoren je termin sastanka radnica i predstavnikâ navedenih udruga na kojemu će im potonji predložiti suradnju.

Programska radna grupa izvijestila je da se planira održavanje projekcija edukativnih filmova srijedom u 20h. Planira se i postav izložbe o borbi za besplatno obrazovanje diljem svijeta. Također, u suradnji s USF-om organizira se tribina o moralnoj odgovornosti akademskih građana.

Delegatkinje u Povjerenstvu za kvalitetu nastave izvijestile su da je konstituirani saziv mandatiran na dvije godine. Odlučeno je da se delegatkinjama da mandat u tom trajanju koji se može opovrgnuti ukoliko plenum ne bude zadovoljan njihovim radom. Na sastanku Povjerenstva predloženo je i da se Povjerenstvo proširi sa devet na dvadesetak članova, u kojem bi slučaju u njemu sjedio još jedan student.

Podnesen je i izvještaj sa sastanka SSU o akciji u četvrtak. Objašnjeno im je trenutno stanje u Studentskom zboru. Predstavnici studentskih udruga otići će do dekana Borasa i tražiti da raspiše natječaj za sufinanciranje studentskih projekata koji su vezani uz istraživački rad, izdavaštvo i kulturu. Taj se natječaj inače raspisuje u siječnju, ali ove godine nije raspisan. Plenum je odlučio da će se tiskanje Skripte financirati iz materijalnih sredstava Studentskog zbora.

Odsjek za romanistiku od plenuma traži dozvolu za korištenje prostorije A-001 od 2. do 4. prosinca za kongres Francontaste. Plenum je potvrdio dozvolu uz obrazloženje da treba poticati suradnju s udrugama studenata.

Plenum je raspravljao i o sljedećem Vijeću Fakulteta u četvrtak 18. studenog u 11 sati. Važno pitanje je izvješće uprave Fakulteta. Delegatima je savjetovano da otvore pitanje ovogodišnjeg natječaja za studentske projekte. Savjetovano im je i da o pitanju izvješća dekana glasaju po vlastitom nahođenju.

Plenum je dobio poziv na suradnju od jedne belgijske novinarke koju zanimaju studentska pitanja. Plenum nije zainteresiran za suradnju, no proslijedit će e-mail zainteresiranim studentima.

Izabrani su moderatori.
Idući će se održati u utorak, 23. studenog u Dvorani 7.
Plenum je zaključen u 23:46.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve