Studenti zaoštrili bitku protiv rezova

U srijedu, 10. studenog 2010. studenti su izišli na ulice Londona. Prosvjedovali su protiv novog poskupljenja školarina, kao i ukidanja kolegijâ i otpuštanja osoblja. Donosimo vam prijevod tekstova iz Socialist Workera posvećenih londonskim neredima koji uključuju kronologiju događaja u Millbanku i izjave prosvjednika. Suborcima na Otoku šaljemo punu podršku.

Bijes zbog udara na radnike, studente i siromašne ove se srijede obrušio na torijevce. Bio je to najveći prosvjed protiv vlade otkad je David Cameron preselio u Downing Street. Bilo je predivno vidjeti tako mnogo studenata i predavača kako preuzimaju inicijativu i usmjeravaju mržnju koju milijuni osjećaju prema torijevskim rezovima. Militantan protest je pravi način za suprotstavljanje udarima.

50.000 studenata, predavača i drugih prosvjednika koji su izašli na ulice bore se protiv školarina od 9.000 funti koje će onemogućiti sveučilšno obrazovanje većini studenata iz radničke klase. Bore se i protiv ukidanjâ kolegija i otpuštanja osoblja te protiv ukidanja Dodatka za školovanje (Education Maintenance Allowance). Bijesno raspoloženje koje je poharalo Europu stiglo je i u London. Živahan protest bio je nabijen bijesom dok su prosvjednici pjevali “torijevskom šljamu”.

Međutim, pobunili su se iz mnogo više razloga. Demonstracija – i okupacija torijevske središnjice u Millbank Toweru – bila je znak srdžbe prema torijevcima i njihovu ugađanju bogatima na štetu siromašnih. Pokazala je i ljutnju na društvo u kojemu je profit važniji od ijedne ljudske potrebe.

Središnjica torijevaca u Millbanku simbol je svega toga.

Dok su prosvjednici marširali pokraj nje, velika se grupa odvojila i provalila u dvorište zgrade, a potom su neki okupirali foajé. Sve više i više ljudi im se priključivalo sve dok 5.000 studenata i predavača nije zablokiralo cestu ispred središnjice protestirajući protiv torijevaca. Odgurnuli su nekoliko policajaca koji su branili zgradu. Prosvjednici su zapalili vatru u dvorištu i skandirali protiv torijevaca.

Jedan je student rekao za Socialist Worker: “Uzeli smo nekoliko policijskih kaciga i bacali ih u vatru.” Neki su prosvjednici razbili nekoliko prednjih prozora zgrade – na sveopće oduševljenje. Prosvjednici na kolniku sjeli su u uredske stolice i kauč koji su izvukli iz zgrade. Studenti su palili jarkocrvene baklje u dvorištu. Neki su se pojavili na krovu zgrade mašući zastavama.

Prošlo je skoro sat vremena kad se pojavila jedinica specijalnih policijskih postrojbi i blokirala vrata da bi spriječila naknadan ulazak ljudi u zgradu, ali cirkuska atmosfera nije jenjavala. Oveća grupa prosvjednika nekoliko je puta izgurala specijalce. Na kraju je policija upotrebom prekomjerne sile uspjela rastjerati prosvjednike.

Znamo da razbijanje prozora neće zaustaviti rezove, ali to nije bilo važno u Millbanku. Najvažnije je da je torijevcima pokazana spremnost na borbu – otpor umjesto predaje. A to je jedini ispravan stav.

Socialist Worker podržava prosvjednike u Millbanku. Vođe NUS-a (nacionalnog vijeća studenata) nisu ih smjele osuditi. Srijeda je pokazala da ne moramo do ožujka čekati na planirani sindikalni prosvjed da bismo izišli na ulice i bjesnili protiv vladinih udara. Svaki student trebao bi iz ovoga izići odlučan da izgradi veći, snažniji i borbeniji pokret za obranu obrazovanja, a stvari koje su se dogodile ove srijede trebale bi ohrabriti svakoga da započne svoju radikalnu borbu.

Siromašni i bogati, nećemo više plaćati

Veliki prosvjed studenata i profesora bio je najveći protest otkad su torijevci preuzeli vlast u svibnju. On bi trebao biti poticaj svima da iziđu na ulice i bore se protiv torijevskih rezova. Socialist Worker objavio je kronologiju razvoja događaja i izjave prosvjednika.

10:20
Stotinjak studenata Sveučilišta u Stirlingu u Škotskoj stiže na London School of Economcs i priključuje se prosvjednoj povorci.
Na putu je preko 400 studenata Sveučilišta Solent u Southamptonu. Predsjednik njihovog studentskog zbora Daniel Prendergast izjavio je: “Vladini prijedlozi da povise sveučilišne školarine očito su u neskladu s javnim mnijenjem i ugrožavaju našu budućnost. Studenti marširaju na parlament izboriti se da sutrašnji studenti ne budu opterećeni tisućama funti duga samo da bi si priuštili školovanje koje su ministri na vlasti imali besplatno.”

10:40
Studenti iz Škotske idu prema aveniji Horse Guards gdje se okupljaju prosvjednici. Stewart sa Sveučilišta u Aberdeenu rekao je za Socialist Worker: “Želim pokazati torijevcima da hoćemo da napuste Downing Street u suzama kao Margaret Thatcher – a ne podmuklo se smijući dok nam uništavaju živote.”
Louise Townsend, studentica druge godine na Southbanku priključila se prosvjednom maršu sa svog sveučilišta. Rekla je: “Zagovarala sam pobjedu liberalnih demokrata na izborima. Sad sam se iščlanila iz stranke. Nick Clegg nije ispunio ništa od obećanog. Ako povise školarine, siromašni neće imati mogućnost odlaska na fakultet. Bit će to samo za one s bogatim mamicama i taticama.”

11:10
Šezdesetak maturanata škole Battersea Park iz južnog Londona bojkotiralo je nastavu i priključilo se prosvjedu. Paulo Rocha rekao je: “Svi želimo 2012. ići na fakultet, ali naši roditelji neće si moći priuštiti školarine.” Ana, koja je iz iste škole, kaže: “Žele da porezni obveznici plaćaju njihove dodatne kuće, a taj bi novac trebali trošiti na naše obrazovanje. Torijevci su za bogate – zašto ne prisile milijunaše da plaćaju veće poreze?”

12:00
Prosvjedne povorke sa Sveučilišta u Londonu, King’s Collegea i London School of Economics spojile su se i tisuće su krenule niz Strand. Skandiranje “oni kažu štednja – mi kažemo borba!” i “torijevski, torijevski, torijevski – šljam, šljam, šljam” odzvanjalo je ulicama.
Abedha, brucoš na King’su, rekao je: “Ja sam iz radničke klase i povišenje školarina značit će da ljudi poput mene neće imati za obrazovanje. Ono bi trebalo biti iskustvo dostupno svima, a ne privilegij. To će još više razdijeliti klase. Utjecat će na atmosferu obrazovanja, svodeći ga tek na pronalazak posla gušeći pritom svu kreativnost.”
Sital s Westminster Kingsway Collegea za Socialist Worker kaže: “Mnogo nas je došlo s fakulteta da bismo se pobunili protiv ukidanja Dodatka za školovanje. To će ljudima uništiti živote.”

12:41
Klasni bijes kola prosvjedom dok studenti viču “David Cameron, odjebi nazad u Eton!” i “obrazovanje za mase, ne samo vladajuće klase!” Marš je već sad jedan od najglasnijih otkad su torijevci došli na vlast – i još uvijek se može pretvoriti u najveći. Ceste u centru Londona krcate su tisućama i tisućama ljutitih studenata, od koji mnogi nose zastave i natpise iz kućne radinosti.
Grupa A-level studenata iz škole BRIT u Croydonu napustila je predavanja da bi se priključila prosvjedu. “Žele vratiti elitističku predodžbu školstva” rekao je jedan. “Moji roditelji morat će odgoditi odlazak u mirovinu da bi mogli platiti moje i školovanje mog mlađeg brata.”
Hummaraya Sheijh, brucoš na Sveučilištu u Manchesteru dodao je: “Ljudi osjećaju da ih je izdao Nick Clegg. Bijesni smo.”
Sada već se deseci tisuća spuštaju Whitehallom prema Downing Streetu.

13:15
Počeo je “službeni” marš i prosvjednici su razbili policijske kordone s obje strane Whitehalla. Cirkuska atmosfera bila je u zraku dok su tisuće i tisuće studenata preuzimale ulicu noseći zastave i bubnjeve, vičući i pjevajući. Oko parlamenta su i zasjeli.

13:27
Predsjednik NUS-a Aaron Porter napisao je na Twitter: “Ovo je najveći studentski prosvjed u zadnjih nekoliko generacija, a brojka će se ubrzo popeti do 50.000.”

14:00
Studenti su pod opsadu stavili torijevsku središnjicu u Millbank Toweru u istoj ulici u kojoj je i parlament. Policajci pendrecima udaraju prosvjednike koji su uspjeli ući u zgradu i zapaliti baklje. U međuvremenu 500-tinjak studenata okružilo je Odjel za biznis, inovaciju i vještine.
Prosvjednici su ponijeli razglas i atmosfera postaje kao na tulumu. Specijalna policija pod punom opremom dolazi raspršiti masu.

14:02
Emily, učenica na EF-u, rekla je Socialist Workeru: “Naš ravnatelj pokušao nas je spriječiti da danas dođemo, ali mislim da mi moramo spriječiti vladu da gazi po nama. Nadam se da ću ići na fakultet, ali moja sestra koja je pet godina mlađa od mene neće si to moći priuštiti. Zato sam ovdje.“

14:25
Alana, studentica Soasa bila je jedna od mnogih koji su okupirali Millbank Tower. Rekla je Socialist Workeru da studenti moraju nastaviti s pritiskom: “Današnja poruka mora se utuviti vladi u glavu. Moramo biti organizirani zato što se ovakvi prosvjedi ne događaju sami od sebe.”

Pratite sve prosvjede i akcije

Nakon velikog prosvjeda, moramo iskoristiti početni zalet i izgraditi pokret koji može koalicijsku vladu srušiti na koljena.

Budite snažni, preuzmite inicijativu – priključite se demonstracijama, akcijama, okupacijama i marševima na dan neslaganja 24. studenog u organizaciji Mreže aktivista za obrazovanje. Napadi na obrazovanje dolaze brzo i učinkovito. Moramo biti organizirani i spremni na akciju – studenti, predavači i drugi zaposlenici organizirani zajedno u izgradnji masivnog otpora.

Novac za obrazovanje postoji, ali vlada ga radije troši na ratove, oružja i spašavanje banaka. Ovi prosvjedi ne tiču se samo školarina. Oni su borba protiv torijevske vizije obrazovanja – kojim slobodno vladaju privatne tvrtke birajući predmete i njihov sadržaj, dok su sveučilišta privatizirana.

Treba nam golema kampanja koja pretvara svaki fakultet u centar otpora. Čim se ljudi vrate na svoje fakseve trebaju oranizirati sastanak protiv ukidanja financija. Neka pozovu i sindikaliste. Masovni sastanci vode prosvjedima – a oni mogu završiti okupacijama. Preuzimanje fakultetâ pokazat će da jednostavno nećemo prihvatiti vladine opake udare.

Val okupacija fakulteta po cijeloj državi pokazat će da možemo zaoštriti svoju kampanju. Svaka kampanja protiv rezova treba biti podržana, a svaki štrajk, poput onog na BBC-u u ponedjeljak, treba potporu i solidarnost.

Ako se uspijemo udružiti, studenti i radnici zajedno, možemo zaustaviti rezove.

S engleskog prevela Slobodanka Bernstein

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve