Podrška

Fotke: Akcije solidarnosti sa studentima u Italiji i Velikoj Britaniji

Prošli su tjedan studenti u nekoliko gradova diljem Hrvatske organizirali mini akcije solidarnosti s kolegama u Italiji i Velikoj Britaniji koji se bore protiv povećanja školarina i rezova u obrazovnom sektoru, kako bi još jednom upozorili javnost i akademsku zajednicu na kontinuiranu borbu protiv sve veće komercijalizacije obrazovanja.

Tijekom proteklog tjedna nezavisne inicijative studenta iz Osijeka, Pule, Zadra te plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu i onoga iz Rijeke, održali su akcije solidarnosti sa svojim kolegama iz Engleske i Italije. Na istaknutim mjestima u svojim gradovima izvjesili smo transparente s natpisima potpore studentima koji protestiraju i ne prihvaćaju monstruozne školarine i dokidanje autonomije sveučilišta te njihovu komercijalizaciju i privatizaciju.

U Engleskoj nove, socijalno potpuno neosjetljive školarine više ne dopuštaju ni srednjestojećim obiteljima da bez kredita i dužničkog ropstva školuju svoju djecu. Većini će visoko obrazovanje od sada pa nadalje biti uskraćeno.

U Italiji se štetnim reformama uništava autonomija sveučilišta, ukidaju se socijalne stipendije i nanijela se ogromna šteta zatvaranjem mnogih odjela diljem zemlje zbog “neprofitabilnosti”.

Spomenute zemlje nisu jedine koje su pogođene snažnim tendencijama komercijalizacije.

Hrvatska je jedna od zemalja koja svojom politikom vjerno slijedi primjer zapadnog “naprednijeg” društva. Zakonima koji posljednjih godinu i pol dana prolaze procese “javnih rasprava” i spremaju se za saborske procedure, ne uvode ništa drugo doli gore opisane scenarije. Predstavnici bolesne i korumpirane politike žele se jače infiltrirati u upravljačke strukture hrvatskih sveučilišta kako bi se fakulteti što prije i što lakše mogli odvojiti od države i privatizirati. Uz zdravstvo i socijalnu skrb, obrazovanje je ostalo zadnji i jedini teret države kojeg se želi riješiti. Društvo u kojem nečiji život nije vrijedan ako nije profitabilan, izopačeno je društvo i potrebno ga je hitno preobraziti.

Osim poruke solidarnosti studentima, ovo je isto tako i poziv na promišljanje o ugroženom položaju sviju nas.

Podržavamo sve one koji se protiv ovakvih štetnih reformi bore svim raspoloživim sredstvima. Čak i nakon izglasavanja zakona, vrijeme je za još jači otpor.

Jedan svijet, jedna borba! Obrazovanje nije na prodaju!

U Zagrebu su studenti objesili transparente na zgrade Rektorata i Filozofskog fakulteta

Studenti u Puli transparente su objesili na istaknuta javna mjesta

U Zadru su studenti izvjesili transparent na gradske zidine, poznate i pod imenom “Bedemi zadarskih pobuna”

28. prosinca 2010.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka