Otvoreno pismo Fakultetskog vijeća od 17. prosinca

Vijeće Filozofskog fakulteta, na sjednici u petak 17. prosinca o.g., odlučilo je reagirati na odluku MZOŠ-a o osnivanju prosudbenih komisija koje bi trebale procijeniti primjedbe na paket zakona, pristigle tijekom kratkotrajne javne rasprave. U daljnem tekstu prenosimo otvoreno pismo koje je naišlo na jednoglasnu podršku članova Fakultetskog vijeća:

University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences

Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet
Ivana Lučića 3 10000 Zagreb

Ivana Lučića 3 10000 Zagreb, Croatia
Tel./Phone: +385 (0)1 6120-111 ;Fax: +385 (0)1 6156-879; www.ffzg.hr
KLASA:602-04/l 0-01 /290; URBROJ:3804-850-10-1
Zagreb, 17. prosinca 2010.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu 
Prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš
Ministar znanosti, obrazovanja i športa 
Prof. dr. sc. Radovan Fuchs
Sredstva javnog priopćavanja
Otvoreno pismo
Vijeća Filozofskoga fakulteta upućeno rektoru Zagrebačkoga sveučilišta, ministru znanosti, obrazovanja i športa te hrvatskoj javnosti



Na sjednici Vijeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 17. 12. 2010. Vijeće je raspravljalo o odlukama MZOŠ-a o imenovanju prosudbenih povjerenstava za nacrte zakona o sveučilištu, o znanosti i o visokom obrazovanju objavljenima na mrežnoj stranici MZOS-a 10. 12. 2010.

Vijeće je utvrdilo da su nacrti prijedloga zakona plebiscitarno i u cijelosti odbijeni u akademskoj zajednici i da su od najznatnijih znanstvenih i sveučilišnih ustanova u Republici Hrvatskoj odbijeni na institucionalnoj razini.

  1. Zbog toga Vijeće FF-a smatra da se nisu smjela, nakon takva ishoda javne rasprave, imenovati prosudbena povjerenstva za ocjenu „prihvatljivosti” prispjelih primjedaba na zakone. Jedini legitimni ishod javne rasprave mogao je biti izbor i imenovanje novih povjerenstava za sastavljanje prijedloga novih zakona. Ako su zakoni u cijelosti neprihvatljivi, nije zamislivo da se procjenjuje prihvatljivost primjedaba na njih, nego samo da se pristupi predlaganju novih zakona. Vijeće traži da se povuče imenovanje takvih povjerenstava i da se u prikladno vrijeme pristupi promišljanju i predlaganju novih zakona
  2. U povjerenstva su kao osobe imenovani čelnici znanstvenih i sveučilišnih ustanova koji bi i trebali po funkciji biti članovi takvih povjerenstava. Time oni legitimiraju sastav takvih povjerenstava. Vijeće smatra da je neprihvatljivo da su ti predstavnici visokih akademskih ustanova imenovani kao osobe, a nisu demokratski delegirani od svojih ustanova, što im oduzima svu snagu i obavezu da predstavljaju svoje institucije. Time im je u biti oduzeta i legitimacija za članstvo radi koje su, kako se čini, imenovani. Vijeće poziva čelnike zagrebačkoga i ostalih sveučilišta i znanstvenih ustanova, koji nisu imenovani kao predstavnici svojih ustanova, da ne prihvate takvo imenovanje bez legitimacije svojih ustanova.

Otvoreno pismo2.c

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.