Prosvjed 13. siječnja 2011.

Poziv na štrajk: Protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti

Nastavnici na Filozofskom fakulteta u suradnji sa zaposlenicima s drugih fakulteta te instituta organizirani u otporu prema prijedlozima zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i studentima, pozivaju svoje kolege na štrajk protiv prijedloga zakona Ministarstva obrazovanja i športa koje se ocijenili “nepopravljivima”.

Inicijativa protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti

U listopadu 2010. akademska je zajednica burno i argumentirano reagirala na prijedloge novih zakona koji se nje izravno tiču – Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju. Većina akademske zajednice je, uključujući i Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u potpunosti odbacila sve prijedloge, proglasivši ih nepopravljivima. Rečeni zakoni, naime, donose:

    1) daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja (tj. njihovo potpuno podvrgavanje interesima kapitala što je kratkoročno posebno nepogodno za društveno-humanističke znanosti, a dugoročno za znanost, visoko obrazovanje i društvo u cjelini)

    2) ukidanje autonomije sveučilišta i uvođenje političke kontrole nad sveučilištem i znanosti, poticanje cijepanja sveučilišta i daljnje privatizacije javnog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta

    3) uvođenje potpuno neprihvatljiva sustava financiranja sveučilišta i instituta putem tzv. programskih ugovora (kojima javno financiranje postaje nesigurno i ovisi o ishodu pregovorâ svake tri godine)

    4) uvođenje piramidalnog sustava radnih mjesta na sveučilištima i institutima što će značiti nemogućnost napredovanja za većinu akademskih radnika, kao i odlazak mladih znanstvenika iz zemlje

    5) uvođenje upisninâ umjesto školarinâ, pri čemu će se iz studentskog/građanskog džepa u konačnici zapravo ubirati još više novaca, što će visoko obrazovanje učiniti nedostupni(ji)m sve širim slojevima društva – to je također u potpunoj suprotnosti s javnim interesom i dugodišnjim zahtjevima hrvatskih studenata

Više informacija u sljedećim dokumentima:

Zaključci Vijeća Filozofskog fakulteta: http://www.ffzg.hr/files/012187_1.pdf

Otvoreno pismo javnosti Filozofskog fakulteta:
http://www.ffzg.hr/index.php?cid=1001&page=0&rowid=12494&show=article

Analiza zakonâ plenuma FFZg-a: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10309&sec=3317

Primjedbe Instituta za etnologiju i folkloristiku na nacrt prijedloga Zakona o znanosti: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=10231&sec=3317

Unatoč takvim prvotnim reakcijama, već se nazire mogućnost da izvršne strukture sveučilišne i znanstvene zajednice popuste pritiscima vlasti te da, uz kozmetičke izmjene, daju svoj pristanak ovim prijedlozima zakonâ.

Osnovni problemi zakonskih prijedloga nisu u konkretnim rješenjima, već u samoj njihovoj intenciji: prihvate li se ti prijedlozi, ma kako dotjerani bili, dovest će do propasti hrvatske znanosti i visokog obrazovanja. Stoga ih treba odlučno i potpuno odbiti i odbijati sve dok se osnovna intencija ne izmijeni.

Kako da zakonodavci čuju ovo mišljenje i uzmu ga u obzir? Jasan i glasan način jest direktna akcija: ŠTRAJK akademskih radnika u Hrvatskoj kao izraz neslaganja s prijedlozima novih zakona i procedurom njihove izrade i revidiranja.

Ako ste, kao član akademske zajednice i zaposlenik Filozofskog fakulteta, spremni na borbu za budućnost hrvatske znanosti i visokog obrazovanja, molimo da svojim potpisom potvrdite da podržavate organiziranje štrajka akademskih radnika protiv zakonskih prijedloga, i da ćete u štrajku sudjelovati. Kako biste podržali akciju svojim potpisom, molimo vas da na adresu akad.solidarnost[at]gmail.com pošaljete: svoje ime/prezime, titulu (mr/dr), znanstveno-nastavno zvanje i odsjek.

Više informacija o inicijativi na: https://sites.google.com/site/akadsolid/

Inicijalni potpisi (abecednim redom):

1. Benić, Mislav (znanstveni novak) – Odsjek za klasičnu filologiju
2. dr. Bogdan, Tomislav (docent) – Odsjek za kroatistiku
3. dr. Bogdanić, Luka (vanjski suradnik) – Odsjek za filozofiju
4. dr. Božić Blanuša, Zrinka (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
5. Broz, Vlatko (znanstveni novak) – Odsjek za anglistiku
6. Brozović, Domagoj (znanstveni novak) – Odsjek za kroatistiku
7. dr. Bukovčan, Tanja (docentica) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
8. dr. Coha, Suzana (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
9. dr. Cvek, Sven (viši asistent) – Odsjek za anglistiku
10. dr. Čakardić, Ankica (docentica) – Odsjek za filozofiju
11. dr. Čale, Morana (redovita profesorica) – Odsjek za talijanistiku
12. dr. Čale-Feldman, Lada (redovita profesorica) – Odsjek za komparativnu književnost
13. dr. Čilić-Škeljo, Đurđica (viša asistentica) – Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
14. dr. Čović, Ante (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
15. Drenjančević, Ivana (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
16. dr. Duda, Dean (redoviti profesor) – Odsjek za komparativnu književnost
17. dr. Erdeljac, Vlasta (izvanredna profesorica) – Odsjek za lingvistiku
18. mr. Faber, Robert (stručni suradnik) – Odsjek za psihologiju
19. Grgurinović, Ivona (znanstvena novakinja) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
20. dr. Hromadžić, Hajrudin (vanjski suradnik) – Odsjek za sociologiju
21. dr. Husić, Snježana (viša asistentica) – Odsjek za talijanistiku
22. dr. Ivić, Nenad (redoviti profesor) – Odsjek za romanistiku
23. dr. Jovanović, Neven (docent) – Odsjek za klasičnu filologiju
24. dr. Jurić, Hrvoje (docent) – Odsjek za filozofiju
25. dr. Jurić, Slaven (docent) – Odsjek za komparativnu književnost
26. dr. Kapović, Mate (docent) – Odsjek za lingvistiku
27. dr. Kolanović, Maša (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
28. dr. Lugarić, Danijela (viša asistentica) – Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
29. Majić, Ivan (znanstveni novak) – Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
30. dr. Mikulić, Borislav (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
31. Milanko, Andrea (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
32. Molvarec, Lana (znanstvena novakinja) – Odsjek za kroatistiku
33. dr. Nemec, Krešimir (redoviti profesor) – Odsjek za kroatistiku
34. Oblučar, Branislav (znanstveni novak) – Odsjek za komparativnu književnost
35. dr. Peruško, Tatjana (izvanredna profesorica) – Odsjek za talijanistiku
36. Petrović, Duško (znanstveni novak) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
37. dr. Pišković, Tatjana (viša asistentica) – Odsjek za kroatistiku
38. dr. Pletenac, Tomislav (docent) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
39. dr. Potkonjak, Sanja (viša asistentica) – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
40. dr. Protrka, Marina (docentica) – Odsjek za kroatistiku
41. Radić, Teo (lektor) – Odsjek za klasičnu filologiju
42. Rodik, Petra (znanstvena novakinja) – Odsjek za sociologiju
43. dr. Roić, Sanja (redovita profesorica) – Odsjek za talijanistiku
44. Rukavina, Izvor (znanstveni novak) – Odsjek za sociologiju
45. Sarić, Daliborka (viša lektorica) – Odsjek za romanistiku
46. Selak, Marija (znanstvena novakinja) – Odsjek za filozofiju
47. Sinković, Matija (znanstveni novak) – Odsjek za sociologiju
48. dr. Spajić-Vrkaš, Vedrana (redovita profesorica) – Odsjek za pedagogiju
49. Stublić, Helena (znanstvena novakinja) – Odsjek za informacijske znanosti
50. dr. Šporer, David (docent) – Odsjek za komparativnu književnost
51. Tomljenović, Ana (znanstvena novakinja) – Odsjek za komparativnu književnost
52. dr. Veljak, Lino (redoviti profesor) – Odsjek za filozofiju
53. Zagorac, Ivana (znanstvena novakinja) – Odsjek za filozofiju
54. dr. Zlatar, Andrea (redovita profesorica) – Odsjek za komparativnu književnost
55. dr. Žunec, Ozren (redoviti profesor) – Odsjek za sociologiju

Tagovi:

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]
  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve