Izvještaj sa 114. plenuma, 1. veljače 2011.

Na 114. plenumu održanom 1. veljače raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda. Glavne su teme bile sastanak balkanskih studenata, novi paket zakona i novosti s Fakultetskog vijeća. Izabrani su delegati za tiskovnu konferenciju inicijative Akademska solidarnost i predstavljanje Blokadne kuharice u Londonu. Predstavljen je novi broj časopisa studenata Ekonomije Manager i akcija podrške egipatskom narodu te je najavljeno još jedno predavanje Tonija Pruga.

Izašao je novi Manager, internacionalni besplatni studentski list Ekonomskog fakulteta koji sadrži mnoge zanimljive članke na temu studentskih pokreta, direktne demokracije i plenuma, kritike novih zakona itd. Na Filozofskom fakultetu ga možete pronaći u prostoriji A001.

Uz najavljenu tribinu u subotu u 17:00 5.2 u dvorani D3 FFZG-a pod naslovom “Politički pokret: direktna demokracija i materijalna jednakost, kada i kako?”, Toni Prug će u petak 4.2. u 19:00 u MaMi održati i predavanje pod naslovom “Komu(o)nizam – Google, Facebook, robe i tržišta.”

U petak je održana akcija solidarnosti s egipatskim narodom nad kojim se vrši represija i koji pokušava u masovnim demonstracijama svrgnuti dugogodišnjeg diktatora Hosnija Mubaraka. Akcija se sastojala od predaje zahtjeva za osudom represije koja se provodi u Egiptu hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i izjave medijima.

Objavljeni su zaključci prosudbenih povjerenstava za izradu novog paketa zakona o sveučilištu, znanosti i visokom obrazovanju. Povjerenstva su raspravljala i o upisninama i školarinama.

Fakultetskom vijeću je dekan Boras rekao da će biti obaviješteno o financijskoj reviziji fakulteta na nekoj od narednih sjednica. Vijeće je izglasalo podršku zahtjevu za poništavanjem rezultata izbora za Studentski zbor. Bilo je riječi i o kvotama koje se neće mijenjati (izuzev smanjenja od 5 mjesta za studij psihologije). Odbačen je kriterij tržišta rada pri određivanju kvota za upis novih studenata, a po tri glavna kriterija (tradicija, ljudstvo, prostor) fakultet je u dobroj poziciji.

Plenum je izglasao delegata za čitanje izjave plenuma o trenutnoj situaciji sa zakonima i Studentskim zborom na konferenciji za tisak inicijative Akademska solidarnost.

U tijeku je rasprava o mjestu održavanja balkanskog sastanka. Nakon nekoliko izjava sudionika plenuma zaključeno je da prvotno mjesto sastanka (Beograd) nije (radi unutarnjih previranja) prikladno za ovakav važan sastanak o pitanjima obrazovanja i drugih društveno bitnih tema. Nakon rasprave plenum je izglasao sljedeće:

1. Sastanak u Skopju (smatramo da bi ova lokacija održavanja bila bolji teren za mirnu razmjenu informacija, da bi rasprave bile konstruktivnije jer bi organizacija sastanka u Beogradu mogla biti bojkotirana od dijela studenta.

2. Nema smisla da se ograničava broj ljudi koji mogu sudjelovati na sastanku, samo neka organizatori kažu koliko smještaja mogu srediti, ostali ce se snaći.

3.Spremni smo ako se pokaže potreba organizirati sastanak u Zagrebu

Dvije sudionice plenuma napisat će pismo s ovim zaključcima te ga proslijediti na mailing listu za organiziranje balkanskog susreta.

Traži se delegat za Culture shock festival u Križevcima 24. veljače. Održat će se tribina o tri sporna zakona. Od profesora s Filozofoskog fakulteta govorit će i dr.sc. Mate Kapović. Obzirom da zasad nema doborovoljaca, točka se prebacuje na idući plenum.

Plenum je izglasao delegata za London gdje će 27. svibnja na sveučilištu Queen Mary u sklopu serije seminara o samoorganizaciji biti predstavljena Blokadna kuharica u engleskom prijevodu.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati 8. veljače u 20h u D7. Moderatori su dostupni od 19h u A001 na grupi za tehnička pitanja plenuma.

Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve