Izvještaj sa 116. plenuma, 15. veljače 2011.

Na 116. plenumu održanom 15. veljače raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda. Sljedeći plenum održat će se u ponedjeljak, 21. veljače u 20h. O prostoriji ćete biti naknadno obaviješteni na Slobodnom Filozofskom. Moderatori su dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma.

Na 116. plenumu održanom 15. veljače raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.

U srijedu 9. veljače studenti Sveučilišta u Utrechtu zauzeli su zgradu sveučilišta u borbi protiv rezova u visokom obrazovanju koje pokušava progurati nizozemska vlada. Vlada predlaže 3000 eura kazne i gubitak prava na beplatni javni prijevoz za studente koji jednu godinu kasne s bakalaueratom, ukidanje financiranja magisterija, te rezove u financiranju visokoobrazovnih institucija s vjerojatnim ukidanjem 4000 radnih mjesta. Studenti u blokadi šalju pozdrave prijateljima u Hrvatskoj i kažu da su ih naše akcije inspirirale, te da su nam jako zahvalni i da su primijenili većinu naših savjeta. Podsjećamo da su delegati plenuma svojedobno u Utrechtu održali predavanja/radionice o blokadi. Informacija o trenutnom stanju u Utrechtu nema, ali uskoro očekujemo izvještaj kolege koji je tamo.

Javni zahtjev za poništenje izbora za Studentski zbor nije se našao na dnevnom redu sjednice Senata Sveučilišta 15. veljače jer je rektor Bjeliš tražio od studentskog izbornog povjerenstva očitovanje nakon njihovog sastanka koji će se održati krajem ovoga tjedna.

Studenti s posebnim potrebama danas su izabrali svog predstavnika i zamjenika predstavnika u Povjerenstvu za upravljanje kvalitetom nastave. Predsjednik Zbora treba do petka 18. veljače urudžbirati dopis s imenima. Studenti su upozorili na nedostatak fakultetske evidencije o broju studenata s posebnim potrebama te će pokušati do sazivanja Povjerenstva prikupiti što više kontakata za mailing listu na koju bi se, između ostalog, stavljalo sve vezano za kvalitetu nastave. Također, upozorili su da upravo zbog invaliditeta neće moći na svakom sastanku sjediti predstavnik pa su izabrali i zamjenicu.

Ravnateljica IRB-a (Institut Ruđer Bošković) prijeti jednom zaposleniku otkazom zbog njegovih istupa u javnosti o novim zakonima i ulozi te ravnateljice u njima. Problem nije samo u prijetnji jednom pojedincu, već u zabrani javnog istupanja svim zaposlenicima Instituta. Plenum će se koordinirati s incijativom Akademska solidarnost oko oblika eventualne podrške.

Plenum je načeo temu javne rasprave o prijedlozima novih zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti. Predložena je suradnja s kolegama iz drugih gradova. Rasprave bi se trebale održati što prije. Studenti bi se trebali sami organizirati po ovom pitanju jer HSZ više ne postoji. Više o ovoj temi biti će rečeno na sljedećem plenumu.

Nakon primljenog poziva za sudjelovanjem na Prvomajskoj školi političke ekonomije koja traje od 28. travnja do 2. svibnja ove godine u Ljubljani, a koju organizira Delavsko-punkerska univerza, plenum je izrazio načelnu zainteresiranost te će se oko detalja koordinirati s organizatorima.

Došao je poziv novinara s 3. programa Hrvatskog radija koji u svojoj emisiji želi ugostiti jednu radnicu Kamenskog i jednog studenta da popričaju o suradnji radnica i studenata. Zainteresirana studentica se javila.

Sljedeća sjednica Fakultetskog vijeća se održava u utorak 22. veljače, ali plenum još nema dnevnog reda Vijeća pa će se o točkama raspravljati na plenumu u ponedjeljak.

Na plenumu je pročitano i podržano pismo inicijative “OKO” koja se obratila plenumu za podršku. Inicijativa je pokrenuta zbog skorog održavanja edukativne konferencije pod nazivom Hrvatski mediji protiv korupcije. Plenum će potpisom na pismo podržati ovu inicijativu.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u ponedjeljak, 21. veljače u 20h. O prostoriji ćete biti naknadno obaviješteni na Slobodnom Filozofskom. Moderatori su dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve