Plenum

Izvještaj sa 118. plenuma, 2. ožujka 2011.

Na 118. plenumu održanom 2. ožujka raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda. Sljedeći plenum održat će se u utorak, 8. ožujka u 20h u dvorani D7. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Moderatori će biti dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma.

U A-001 je dostupan novi broj časopisa studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Manager, uzmite i čitajte. Tamo se nalaze i molbe koje su danas urudžbirane.

Povjerenstva za izradu Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju gotova su s radom; očekuje se da u sljedeća dva tjedna izađu u javnu raspravu, još kraću od posljednje.

Kupljene su boje, oprema za snimanje i ostale izglasane potrepštine, od donacije plenumu.

U srijedu je još jedan u nizu prosvjeda koji će se održati na Cvjetnom trgu u 18:00, zainteresirani studenti najavili su zajednički polazak s Fakulteta u 17:30. Plenumu ne smeta da prisutni pojedinci dovrše bojanje transparenata dok traje plenum, no ne želi se očitovati.

1. Žalba na rezultate izbora za Studentski zbor i odgovor na žalbu Arhitektonskog fakulteta

Podnesena je žalba studenata Arhitektonskog fakulteta povjerenstvu za prigovore na izbore za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u kojima se traži poništenje izbora. Zahtjevi su odbačeni a u odbijenici se uopće ne spominju ranije navedene nepravilnosti (njih 71). Nadležni očito ignoriraju ovaj problem.

Još se čeka odgovor na prigovor udruga koje su nadgledale izbore. Krajnji rok za konstituiranje Zbora je 14 dana, počevši od 3. ožujka, kad istječe rok za žalbe.

2. Ostavka predsjednika Studentskog zbora

Predsjednik SZ-a Filozofskog fakulteta ponudio je ostavku. Plenum je prihvatio. Izabrana je nova predsjednica.

3. Nova pravobraniteljica

Kako su studentski pravobranitelji pretrpani poslom, sudionica se javlja za pomoć u obavljanju dužnosti. Plenum je potvrdio sudionicu kao još jednu pravobraniteljicu.

4. Revizija fakulteta

Od zadnjeg plenuma došli smo u posjed cjelovitog teksta revizije koji još nije javan, a objavljeni su članci na Slobodnom Filozofskom, H-alteru i Net.hr na tu temu. Dekanu je Akademska solidarnost poslala poziv da objavi tekst na stranicama Fakulteta, na što su ga i delegati plenuma poticali na Fakultetskom vijeću. Plenum se pridružuje pozivu.

Seciranje teksta revizije je u četvrtak u 18:00.

5. Poziv na sastanak s predstavnicima EU-a

Nakon intervencije novinarki koju je supotpisao plenum sporni izlagači na konferenciji o korupciji u medijima izbačeni su s popisa izlagača. Delegacija EU je pozvala potpisnike pisma na sastanak. Plenum ne želi poslati delegata.

6. Proširenje mandata za Beograd

Kolege iz Beograda bi htjele da osim na predstavljanju Blokadnog kuvara u petak, 4. ožujka delegati plenuma sudjeluju i na diskusiji o besplatnom obrazovanju koja će se održati dan poslije u kulturnom centru REX. Plenum odobrava delegatima sudjelovanje i na diskusiji u ime plenuma.

7. Poziv na predavanja u Beogradu

Biblioteka arhiva je pozvala nekog tko bi govorio o Skripti, Kuharici i Slobodnom Filozofskom, u razdoblju 9-12. ožujka, a u sklopu ciklusa predavanja povodom izlaska prijevoda knjige Jacquesa Rancièrea Učitelj neznalica i pokretanja projekta Učitelj neznalica i njegovi komiteti – arhiva humanistike s područja bivše Jugoslavije namijenjenom samoobrazovanju. Plenum imenuje dvoje delegata, no jedan od njih neće moći ići pa se mole zainteresirani da se jave na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 8. ožujka u 20h u dvorani D7. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Moderatori će biti dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma.

4. ožujka 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka