Plenum

Izvještaj sa 130. plenuma, 23. svibnja 2011.

Na 130. plenumu održanom 23. svibnja 2011. godine raspravljalo se o 6 točaka dnevnog reda. Najavljujemo Fakultetsko vijeće u srijedu, 23. svibnja za koje smo potvrdili studentske delegate. Obavještavamo vas o natječaju Studentskog zbora Sveučilišta za studentske projekte za 2011. godinu i pozivamo sve zainteresirane da se prijave. Izabrali smo delegate koji će dati intervju za emisiju „Indeks“ na HTV-u.

Otkazano je predavanje Gayatri Spivak u organizaciji Poslijediplomskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture Filozofskog fakulteta koje se trebalo održati u utorak 24. svibnja.

Prva točka dnevnog reda je bila rasprava o dnevnom redu iduće sjednice Fakultetskog vijeća. Raspravljali smo o studentima starog, predbolonjskog sustava. Studentski delegati će na Vijeću tražiti stavljanje ove točke na dnevni red i iznijeti zahtjev za produljenje roka do 30. rujna 2012. za završetak studija studenata koji su fakultet upisali prije bolonje. Također, studentski predstavnici na Vijeću će podsjetiti pročelnike odsjeka da moraju poslati službeni poziv na sjednice vijeća odsjeka studentskim delegatima i nihovim zamjenicima.

Skupština Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu je na sjednici održanoj 11. svibnja 2011. donijela odluku o raspisivanju Natječaja za studentske programe za 2011. godinu. Natječaj je otvoren od 13. do 31. svibnja, tj. do 3. lipnja 2011. ovisno o podnositelju. Predati natječaj za Filozofski fakultet može se do 30. svibnja na Studentski zbor FFZG-a u sobi A-015 do 19h. Izglasali smo delegate koji će zaprimiti i vrednovati pridošle studentske projekte. Svi zainteresirani su pozvani da dođu na vrednovanje!

Plenumu je podnesen izvještaj o prosvjedu podružnice Inicijative Akademska solidarnost-Split. U Splitu je uspio prosvjed povodom najavljenog dolaska ministra Fuchsa na sjednicu Senata Sveučilišta u Splitu. Blokiran je ulaz na mjestu održavanja sjednice, u Sveučilišnoj knjižnici uz izvješene transparente. U isto vrijeme zagrebačka podružnica Inicijative Akademska solidarnost je izvela akciju podrške ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Na licu mjesta je izrađen veliki transparent s natpisom „U OBRANU AUTONOMIJE“ koji je kao privitak urudžbiran MZOŠ-u i ministru uz kraći tekst i nekoliko letaka AS-a. Ministar Fuchs zbog pritiska nije došao na sjednicu Senata u Split, a Senat je glasao izjednačeno, odnosno paketi zakona nisu podržani ni odbijeni. Termin iduće sjednice nije poznat.

Plenum je izglasao troje delegata koji će dati intervju za emisiju „Indeks“ HTV-a. Pitanja su vezana uz financiranje troškova studija i borbu za besplatno obrazovanje.

Plenum je dobio policu i neke knjige tematike bliske interesima plenuma. Radna grupa za ideje otvaranja plenumske knjižnice će biti sazvana narednih dana.

Našli smo sastavljača “online” tehnikalija za sljedeći plenum, ali još tražimo dvoje delegata koji će to raditi ubuduće.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum.

Plenum će se održati u utorak, 31. svibnja u 20h u Dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

24. svibnja 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka